{"id":276275,"date":"2019-10-21T07:03:53","date_gmt":"2019-10-21T05:03:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=276275"},"modified":"2019-10-21T09:30:39","modified_gmt":"2019-10-21T07:30:39","slug":"siromastvo-makroekonomsko-pitanje-ili-administrativni-problem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/21\/siromastvo-makroekonomsko-pitanje-ili-administrativni-problem\/","title":{"rendered":"Siroma\u0161tvo: makroekonomsko pitanje ili administrativni problem?"},"content":{"rendered":"

Autor: Alejandro Nadal<\/strong><\/p>\n

Nobelova nagradu za ekonomiju ove godine uru\u010dena je dvojici istra\u017eiva\u010da i jednoj istra\u017eiva\u010dici koji su razvili novu liniju rada na temu siroma\u0161tva u svijetu. Radi se o Abhijitu Banerjeeu, Esther Duflo i Michaelu Kremeru, koji ve\u0107 dva desetlje\u0107a rade na eksperimentalnom pristupu u borbi protiv siroma\u0161tva.<\/p>\n

Istra\u017eivanja Banerjee-Duflo-Kremer usredoto\u010duju se na redukciju postavljanja velikih pitanja o siroma\u0161tvu te transformaciju tih pitanja u jednostavnija pitanja kojima je lak\u0161e upravljati. Cilj Banerjee i Duflo bio je \u201eotkriti pravu prirodu siroma\u0161tva\u201c, bez stereotipa i deformacija. Tako\u0111er su poku\u0161ali razumjeti kako siroma\u0161ni \u201ereagiraju na stimulacije\u201c.<\/p>\n

Oni su 2003. osnovali Laboratorij Abul Lateef Jameel u borbi protiv siroma\u0161tva (J-PAL) na MIT-u i od tada su proveli mnoge \u201eeksperimente\u201c u mnogim zemljama Afrike i Azije. Va\u017ean dio njihovog rada bio je usmjeren na unapre\u0111ivanje \u0161kolskih postignu\u0107a djece. Rezultat aktivnosti J-PAL-a je da je vi\u0161e od 5 milijuna djece dobilo posebnu pomo\u0107 u osnovnim \u0161kolama kako bi bolje optimizirali njihova postignu\u0107a. Ti su ekonomisti tako\u0111er proveli studije i intervencije na podru\u010dju prehrane djece.<\/p>\n

Rad BDK-a vrlo je zanimljiv, nesumnjivo je da je doprinio promjeni \u017eivota mnogih siroma\u0161nih ljudi u mnogim zemljama. Me\u0111utim, njihova \u201eeksperimentalna\u201c istra\u017eivanja imaju malo veze sa uzrocima siroma\u0161tva i time kako na duge staze rije\u0161iti ovaj problem. Za po\u010detak, ni\u0161ta u analizi BDK-a nije povezano sa neoliberalnom ekonomskom politikom koja je dominirala sudbinama zemalja u kojima su oni izvodili svoje \u201eeksperimente\u201c. U ovoj analizi za koju su istra\u017eiva\u010di dobili Nobela za ekonomiju, pitanja fiskalne, financijske i tr\u017ei\u0161ne politike ne zauzimaju va\u017eno mjesto. I povrh svega, pitanje zaostalih i lo\u0161ih pla\u0107a tako\u0111er nije bilo vrijedno pa\u017enje u njihovim eksperimentima. \u010cini se da je problem siroma\u0161tva prestao biti makroekonomski problem te je postao administrativni i menad\u017eerski problem. Kao da kapitalizam ili neoliberalizam nemaju nikakve veze sa \u201epravom prirodom siroma\u0161tva\u201c.<\/p>\n

Prema podacima Svjetske banke, danas u svijetu oko 760 milijuna ljudi \u017eivi u uvjetima ekstremnog siroma\u0161tva, odnosno sa primanjima manjim od 1,90 ameri\u010dkih dolara (dnevno, op.prev.). Ali te brojke su pogre\u0161ne. Taj pokazatelj od 1,90 dolara ima apsurdnu povijest i ne predstavlja ni\u0161ta osim \u010dinjenice da je svatko s ekvivalentnim primanjima doista u smrtnoj opasnosti. Mnogi istra\u017eiva\u010di isti\u010du da bi razina od 7,40 dolara dnevno bila realnija ako se \u017eeli mjeriti siroma\u0161tvo. Drugi, poput istra\u017eiva\u010da kao \u0161to je Lant Pritchett sa Harvarda vjeruju da bi razumnija mjera siroma\u0161tva trebala biti mjerena sa 10 ili 15 dolara dnevno.<\/p>\n

\u0160ta se doga\u0111a ako se koristi mjera od 7,40 dolara dnevno? U tom slu\u010daju mo\u017eemo primijetiti da broj ljudi koji \u017eive u siroma\u0161tvu raste od 1981. godine (kada su po\u010dela mjerenja) i danas prema\u0161uje brojku od 4 milijarde ljudi. Odnosno, vi\u0161e od polovice svjetskog stanovni\u0161tva \u017eivi u siroma\u0161tvu i trpi veliku nesigurnost po pitanju prehrane i zdravlja. To je vi\u0161e sukladno s podacima o slabim stopama ekonomskog rasta, pla\u0107ama koje stagniraju i, naravno, analizama rastu\u0107e nejednakosti u svijetu.<\/p>\n

Na\u017ealost, Svjetska banka ne napu\u0161ta svoje \u201eprikladne\u201c podatke o ekstremnom siroma\u0161tvu s kojima se hvali da se siroma\u0161tvo u svijetu smanjuje. Sve je ovo adekvatna pozadina za rad Banerjee-Duflo-Kremer, koji, ne dovode\u0107i u pitanje neoliberalnu dinamiku, doprinosi ovjekovje\u010denju ideje da je siroma\u0161tvo osobni problem iz koje pojedinac mo\u017ee pobje\u0107i ako naporno radi. Samo jo\u0161 fali da se zaklju\u010di kako ne postoji prisilno siroma\u0161tvo.<\/p>\n

Za razliku od rada BDK-a, ove godine objavljena je nova knjiga Thomasa Pikettyja, Kapital i ideologija. Piketty daje prijedlog dubokih promjena u kapitalisti\u010dkoj strukturi, tra\u017ee\u0107i na\u010din da se nadi\u0111e ovakva dru\u0161tvena stratifikacija u vremenu punom prijetnji u kojemu \u017eivimo. Me\u0111u najva\u017enijim preporukama nalazi se davanje 50 posto mjesta radnicima u upravnim odborima firmi. Piketty tako\u0111er preporu\u010duje duboku poreznu reformu koja omogu\u0107ava oporezivanje ekstremnog bogatstva a koja omogu\u0107ava financiranje univerzalnog programa osnovnog dohotka. Ovo je vrsta analize i prijedloga koja \u0107e omogu\u0107iti ostvarenje svijeta u kojemu je siroma\u0161tvo doista marginalna pojava i, mo\u017eda, \u010dak i obi\u010dni administrativni problem.<\/p>\n

Prometej<\/a>\/La Jornada<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema podacima Svjetske banke, danas u svijetu oko 760 milijuna ljudi \u017eivi u uvjetima ekstremnog siroma\u0161tva, odnosno sa primanjima manjim od 1,90 ameri\u010dkih dolara (dnevno, op.prev.). Ali te brojke su pogre\u0161ne.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274197,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-276275","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276275","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=276275"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276275\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274197"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=276275"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=276275"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=276275"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}