Sve rakete lansirane s kozmodroma Plesetsk u Rusiji nose ime Tanja jer legenda nala\u017ee da ukoliko na raketi ne stoji to \u017eensko ime, lansiranje ne\u0107e biti uspje\u0161no.<\/p>\n
Sve je po\u010delo jo\u0161 davnih sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka, obja\u0161njava u snimci za Russia Today \u0161ef istra\u017eiva\u010dke grupe kozmodroma Plesetsk Petar Potapov.<\/p>\n
Tada je jedan poru\u010dnik, u \u017eelji da izrazi ljubav svojoj djevojci, napisao njeno ime na raketi koju je tog dana trebalo lansirati u svemir.<\/p>\n
Me\u0111utim, kako navodi Potapov, tada\u0161nji zapovjednik, \u010dijeg se imena vi\u0161e ni ne sje\u0107a, vidjev\u0161i taj natpis na raketi nalo\u017eio je da se njeno ime obri\u0161e prije lansiranja. “Budu\u0107i da je to lansiranje bilo neuspje\u0161no, od tog trenutka na svakoj raketi stoji ime Tanja, za sre\u0107u”, dodaje Potapov.<\/p>\n
Naveo je i da tu du\u017enost obavlja vi\u0161e od 10 godina, da je sudjelovao u vi\u0161e od 30 lansiranja i da na svakoj raketi pi\u0161e “Tanja”.<\/p>\n
Sami kozmodrom nastao je krajem pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a za lansiranje interkontinentalnih balisti\u010dkih projektila R7. Iz tog projektila nastat \u0107e \u010ditav sovjetski program istra\u017eivanja svemira, a Plesetsk \u0107e biti tajna baza za lansiranje \u0161pijunskih satelita. Tek nakon raspada Sovjetskog saveza, kada je Kazahstan po\u010deo napla\u0107ivati 115 milijuna dolara godi\u0161nje za kori\u0161tenje Bajkonura, Plesetsku raste popularnost.<\/p>\n
Iznimno je zanimljivo pratiti kako su Sovjeti o\u0161tro negirali samo postojanje lansirnih rampi na toj lokaciji. Me\u0111utim, 1966. godine je u\u010ditelj fizike u jednoj britanskoj \u0161koli pratio putanju satelita Kozmos 112 i zaklju\u010dio da nije lansiran s Bajkonura. Tri godine kasnije su Finci uspjeli fotografirati lansiranje satelita. Nakon zavr\u0161etka Hladnog rata ispostavilo se da je CIA sumnjala u postojanje lansirnih silosa za interkontinentalne rakete jo\u0161 krajem pedesetih godina, \u0161to zna\u010di da su informacije o projektu curile od samog po\u010detka.<\/p>\n
express.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako \u0107e neki ponuditi razumljivo obja\u0161njenje, pitanje je koliko je to istina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275697,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-275695","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/275695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=275695"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/275695\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=275695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=275695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=275695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}