{"id":275451,"date":"2019-10-10T06:59:40","date_gmt":"2019-10-10T04:59:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=275451"},"modified":"2019-10-10T08:51:46","modified_gmt":"2019-10-10T06:51:46","slug":"percepcija-klimatskog-pokreta-emocije-pseudoznanost-a-i-nesto-znanosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/10\/percepcija-klimatskog-pokreta-emocije-pseudoznanost-a-i-nesto-znanosti\/","title":{"rendered":"Percepcija klimatskog pokreta: emocije, pseudoznanost, a i ne\u0161to znanosti"},"content":{"rendered":"

Autor: Nikola Bili\u0161kov<\/strong><\/p>\n

Naravno, i prije pojave Grete Thunberg mnogi su aktivisti upozoravali na opasnosti klimatske krize. Me\u0111u njima vrlo va\u017enu ulogu imaju aktivisti iz starosjedila\u010dkih naroda, koji su direktno pogo\u0111eni otima\u010dinom njihovih vjekovnih zavi\u010daja, kao i maloljetnici, koji upozoravaju upravo na \u010dinjenicu da njima ostaje taj ozbiljno o\u0161te\u0107eni planet. Ipak, nikad to nije izre\u010deno tako izravno i toliko jednostavnim rije\u010dima, bez ikakvog vrludanja, na tako visokom mjestu, ravno u lice donositeljima odluka jedne od najmo\u0107nijih dr\u017eava svijeta.<\/p>\n

Kao \u0161to vidimo, rasprava o istupu Grete Thunberg u UN-u 23. rujna ove godine1 ve\u0107 danima ne jenjava. Neobi\u010dna je to dinamika za na\u0161e doba, u kojemu je vijek trajanja doga\u0111aja dominantno odre\u0111en objavama na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Ve\u0107 i ta \u010dinjenica dovoljno govori koliko nam je svima va\u017eno to o \u010demu je rije\u010d. Zato je zanimljivo poku\u0161ati razmotriti za\u0161to je upravo taj istup uzrokovao raspravu takvog intenziteta i prote\u017enosti. To postaje naro\u010dito va\u017eno zbog ogromne koli\u010dine \u017eu\u010di i mr\u017enje, za\u010dinjene licemjernim du\u0161ebri\u017eni\u0161tvom, la\u017enim pokroviteljstvom i patronizacijom. Ti izljevi negativnih emocija jo\u0161 jednom su nas usmjerili na kolosijek rasprave o osobnosti Grete Thunberg, njenim roditeljima, nastupu, izrazu lica i sli\u010dnim stvarima, a dobrim dijelom smo se defokusirali od same suspstance, dakle sadr\u017eaja njenog govora. Rekao bih da su ti komentari simptom i refleksija samog temeljnog problema zbog kojeg je i do\u0161lo do klimatskih promjena. Oni, naime, oslikavaju samu sr\u017e problema, i to kroz \u0161iroki spektar razina, od individualne psiholo\u0161ke do korporativno-koruptivne.<\/p>\n

KLIMATSKE PROMJENE ZAPRAVO TREBA SHVATITI KAO SIMPTOM, POSLJEDICU JEDNOG DUBLJEG PROBLEMA, KOJI SE NALAZI U TEMELJIMA PREVLADAVAJU\u0106E SOCIO-EKONOMSKE PARADIGME, A \u010cIJE JE POLAZI\u0160TE U POHLEPI, KAO I POSLJEDI\u010cNOM NARATIVU O NEOGRANI\u010cENOSTI RESURSA I CENTRALNOM IMPERATIVU EKONOMSKOG RASTA.<\/p><\/blockquote>\n

Izvla\u010de se tu najrazli\u010ditije objede iz riznice \u201ckomentatora\u201d desne provenijencije, ali sve je to ve\u0107 vi\u0111eno, mnogo puta upotrebljeno i reciklirano, uz pokoji prigodni ukras. Na po\u010detku se mo\u017eemo zapitati za\u0161to je upravo ovaj govor uzbudio tolike kritikante. Nastupi Grete Thunberg doista mogu li\u010diti na emotivne izboje nekakvog radikala. Odrasle ljude, prepune \u017eivotnog iskustva i mudrosti, ljude iscrpljene tolikom koli\u010dinom izgubljenih vlastitih snova, zbunjuje pojava jedne tinejd\u017eerke krhke gra\u0111e, s kosom vezanom u pletenice: \u201cPa otkud toliki bijes u jednoj takvoj djevoj\u010dici? Djevo\u010dici?!\u201d pitaju se oni, zabezeknutih izraza lica. No, pritom treba uzeti u obzir njeno stanje. Kako ona sama ka\u017ee, A\u0161pergerov sindrom joj omogu\u0107uje da stvari vidi crno-bijelo, \u0161to je bitna razlika njene percepcije u odnosu na ve\u0107inu nas. To dovodi do zapravo vrlo jednostavnih poruka, koje su istinite, ali istovremeno i svima u potpunosti razumljive. Istupe Grete Thunberg zato svrstavamo u parrhesiu, istinito govorenje. A istina obi\u010dno jako boli, to dobro znamo. Michel Foucault je o tome nanizao dobar zbir predavanja, skupljenih u knjizi \u201cHrabrost istine\u201d2.<\/p>\n

Nadalje, Greta Thunberg pripada onoj skupini nas ljudi koja danas i sebe prepoznaje, s punim pravom ponosno, u pojmu \u201cneuroraznolikost\u201d. Na toj se razini pomi\u010de jedna granica koja mnogima smeta, a da pritom, nemaju\u0107i pojma o A\u0161pergerovom sindromu, ali ni o elementarnijim pojmovima, pokazuju vulgarnu nehumanost, ponekad i sociopatiju, a svakako odvratno licemjerje pod krinkom \u201cza\u0161tite\u201d i \u201czabrinutosti za jedno bolesno dijete\u201d. Taj za\u0161titni\u010dki gard podsje\u0107a na odnos prema fetusima kakvog vidimo kod molitelja pred klinikama za ginekologiju. U tom iracionalnim razlozima pogonjenom za\u0161titni\u0161tvu fetus, naime, dobiva ulogu desubjektiviziranog objekta, bez ikakvog kriti\u010dkog odmaka, koji bi ga stavio u kontekst njegove budu\u0107nosti, a jo\u0161 manje u kontekst okolnosti u kojima je do\u0161lo do trudno\u0107e. U slu\u010daju Grete Thunberg, ona bi, kao djevoj\u010dica, jo\u0161 k tome \u201es nekoliko dijagnoza\u201c, trebala \u0161utiti i skru\u0161eno sjediti ku\u0107i ili u nekoj ustanovi. Uostalom, nije na njoj ili na tinejd\u017eerima da misle \u2013 pa tu je na\u0161a trezvena generacija, prepuna \u017eivotnog iskustva, na kojoj je da radi na rje\u0161avanju teku\u0107ih problema. Tako nekako.<\/p>\n

\"\"Na ovoj razini se djelomi\u010dno i sam prepoznajem pa molim \u010ditatelja da mi oprosti na digresiji koja slijedi. Iako mucanje ni pribli\u017eno ne mo\u017eemo uspore\u0111ivati s autizmom, zbog njega sam u svojim najosjetljivijim godinama bio izlo\u017een cijelom nizu najrazli\u010ditijih reakcija okoline na taj moj poreme\u0107aj funkcije govora, a koje su imale negativan utjecaj na mene. Te reakcije, bile one dobronamjerne ili zlonamjerne, proizlaze iz nerazumijevanja, nespremnosti ili nevoljkosti da se poreme\u0107aj razumije, pa do klasi\u010dnog isklju\u010divanja onih koji na bilo koji na\u010din odstupaju od dru\u0161tveno propisanog prosjeka. Nemogu\u0107nost da izgovorim ono \u0161to \u017eelim tjerala me u o\u010daj, pa i bezna\u0111e. Naravno, ni\u0161ta nisu pomagali razli\u010diti oblici vr\u0161nja\u010dkog nasilja, ali ni mi\u0161ljenja starijih tipa: \u201eIspeci pa reci\u201c ili \u201eTreba tebi opalit\u2019 dobru \u0161amar\u010dinu pa da vidi\u0161 kako\u2019\u0161 progovorit\u2019\u201c. Dobrom namjerom uvjetovani poku\u0161aji u\u010diteljice da mi pomogne: \u201cNikola, ti napi\u0161i odgovore na moja pitanja\u201d iz moje su perspektive tako\u0111er bili poni\u017eavaju\u0107i zbog druk\u010dijeg tretmana u odnosu na ostale u\u010denike. Ljudi bez iskustva mucanja te\u0161ko mogu shvatiti \u0161to sve osoba koja muca pro\u017eivljava tokom govora, sve te slojeve panike zbog \u201epribli\u017eavanja kriti\u010dne rije\u010di\u201c, tra\u017eenja alternativne rije\u010di tokom izgovaranja re\u010denice, straha od mogu\u0107ih neo\u010dekivanih pitanja, straha da \u0107u sugovorniku dosaditi pa me ne\u0107e saslu\u0161ati do kraja, straha da \u0107e me prekinuti ili mi nadopuniti re\u010denicu \u201eda mi pomogne\u201c, odvratnosti koju sam osje\u0107ao prema sa\u017ealnim pogledima\u2026 Mucanje \u010desto opisujem kao vi\u0161ekanalno razmi\u0161ljanje o govoru tokom samog govora, potpuno druk\u010dije od uobi\u010dajenog mirnog, fluentnog govora. Me\u0111utim, ono \u0161to je na ovom mjestu najva\u017enije, a \u0161to \u010desto isti\u010dem, jest da sam na jednoj razini \u010dak i zahvalan na jedinstvenom \u017eivotnom iskustvu, koje mi je taj poreme\u0107aj omogu\u0107io. Naime, mislim da se, zahvaljuju\u0107i iskustvu mucanja, lak\u0161e u\u017eivljavam u svu kompleksnost osobnosti onih koji \u017eive s puno te\u017eim poreme\u0107ajima, a mogu i zamisliti \u0161to oni pro\u017eivljavaju u interakciji s dru\u0161tvom i na koji na\u010din to utje\u010de na njih.<\/p>\n

DA, BOLI NAS TO PRIVO\u0110ENJE BISTROM ZRCALU IZ KOJEM NAM SE CERI SVA PRLJAV\u0160TINA NA\u0160E I NEKOLIKO PRETHODNIH GENERACIJA, CIJELOG EKONOMSKOG SUSTAVA KOJEMU SMO NA\u0160IM KONFORMIZMOM DOPUSTILI DA NABUJA PREKO SVAKIH GRANICA, SVA ONA \u0160TETA KOJU SMO UZROKOVALI SVOJIM NEDJELOVANJEM ILI KRIVO USMJERENIM DJELOVANJEM.<\/p><\/blockquote>\n

Kad Greta Thunberg ka\u017ee da je zahvalna autizmu jer joj omogu\u0107uje puno bistriji i jednostavniji, crno-bijeli pogled na svijet, to je upravo na tragu onoga o \u010demu govorim u prethodnom odlomku. Tu treba navesti dio njenog govora iz Davosa: \u201cKa\u017eete da ni\u0161ta u \u017eivotu nije crno ili bijelo, ali to je la\u017e, opasna la\u017e. Zatopljenje od 1,5 \u00b0C \u0107emo ili sprije\u010diti ili ga ne\u0107emo sprije\u010diti. Ili \u0107emo sprije\u010diti ili ne\u0107emo sprije\u010diti nepovratnu lan\u010danu reakciju izvan ljudske kontrole. Napredovat \u0107emo kao civilizacija ili ne\u0107emo. To je crno ili bijelo. Nema sivih zona kad je u pitanju pre\u017eivljavanje. Sad svi mi moramo birati. Mo\u017eemo poduzeti tranformacijsku akciju koja \u0107e za\u0161tititi budu\u0107e \u017eivotne uvjete za \u010dovje\u010danstvo, ili mo\u017eemo nastaviti u na\u0161em business as usual smjeru i propasti. To ovisi o vama i meni.\u201d3 Ono \u0161to ona izgovara zato i ne mo\u017ee biti drugo nego parrhesia, gola i vrlo bistra istina, do bola pojednostavljena, li\u0161ena svake metafore, ula\u017eenja u detalje i vrludanja digresijama. U svom obra\u0107anju Kongresu SAD-a, ona ka\u017ee: \u201cJa ne \u017eelim da slu\u0161ate mene, nego znanstvenike. \u017delim da se ujedinite iza znanosti. A zatim \u017eelim da poduzmete pravu akciju. Hvala.\u201c4 Dakle, poruka je jasna i jednostavna: sve \u0161to se o\u010dekuje jest da se kona\u010dno s najvi\u0161ih pozicija pokrene akcija u skladu sa znanstvenim \u010dinjenicama. Svi to znamo, zar ne? I svima nam je jasno da to treba u\u010diniti. I puno puta je to ve\u0107 re\u010deno. To ste ve\u0107 \u010duli i bez Grete, zar ne? Ali ba\u0161 jasno\u0107a njenih poruka je ono \u0161to tolike zastra\u0161uje i onda se pale psiholo\u0161ki obrambeni mehanizmi, koji se u masi samo sinergisti\u010dki poja\u010davaju, sve do masovne histerije.<\/p>\n

Naravno, i prije pojave Grete Thunberg mnogi su aktivisti upozoravali na opasnosti klimatske krize. Me\u0111u njima vrlo va\u017enu ulogu imaju aktivisti iz starosjedila\u010dkih naroda, koji su direktno pogo\u0111eni otima\u010dinom njihovih vjekovnih zavi\u010daja, kao i maloljetnici, koji upozoravaju upravo na \u010dinjenicu da njima ostaje taj ozbiljno o\u0161te\u0107eni planet. Ipak, nikad to nije izre\u010deno tako izravno i toliko jednostavnim rije\u010dima, bez ikakvog vrludanja, na tako visokom mjestu, ravno u lice donositeljima odluka jedne od najmo\u0107nijih dr\u017eava svijeta. I to izgovara jedna krhka djevoj\u010dica s pletenicama. To je ono novo, na \u0161to nismo navikli. I to, naravno, boli. To boli, jer to, uime cijele svoje generacije, govori djevoj\u010dica, jo\u0161 k tome krhka. To iz njenih usta, govori ta, s punim pravom gnjevna generacija, mladi ljudi kojima je doista nedjelovanjem na\u0161e generacije, budu\u0107nost dovedena u pitanje.\"\"<\/p>\n

Da, ta istina doista boli.<\/p>\n

Boli i pozicija djeteta i djece danas uop\u0107e. U razgovoru mi je Boris Koroman sa Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli jo\u0161 prije par godina napomenuo jednu va\u017enu stvar, koja ovdje dolazi do izra\u017eaja: \u201eSve nas starije djeca i mladi zaista imaju pravo vidjeti kao sramotne, kao neodgovorne izdajice, prestra\u0161ene, nesposobne, \u0161togod. Naravno, i mi smo nekad imali to pravo, nama su odrasli priredili rat i zato mo\u017eda mo\u017eemo i prepoznati i rekonstruirati taj osje\u0107aj. Naravno da ta \u201cjasna stvar\u201d ne govori o naporima pojedinaca, ali zaista je pomalo nevjerojatno da mi djeci ostavljamo lo\u0161iji svijet po mnogim stvarima: od pristupa obrazovanju, od mogu\u0107nosti i sigurnosti zapo\u0161ljavanja, od toga da \u0107e i na Zapadu, posebno na Zapadu zapravo, oni biti generacija siroma\u0161nija od svojih roditelja, tj. nas. Ostavljamo im socijalni darvinizam, s perspektivom pravog darvinizma. Jer, kad svemu onome prije spomenutom pridodamo \u010dinjenicu da im ku\u0107u-planet ostavljamo prljavu, zasranu, s jakom naznakom katastrofe unutar jedne generacije i da smo njima non\u0161alantno prepustili problem odr\u017eanja samog \u010dovje\u010danstva u naslje\u0111e, onda stvarno imaju pravo gledati nas tako, s prezirom.\u201c Doista, imaju nas pravo pitati: \u201eKako se usu\u0111ujete?!\u201c Da, boli nas to privo\u0111enje bistrom zrcalu iz kojem nam se ceri sva prljav\u0161tina na\u0161e i nekoliko prethodnih generacija, cijelog ekonomskog sustava kojemu smo na\u0161im konformizmom dopustili da nabuja preko svakih granica, sva ona \u0161teta koju smo uzrokovali svojim nedjelovanjem ili krivo usmjerenim djelovanjem. Boli nas to izbacivanje iz opasne, psiholo\u0161ki uvjetovane, zone narcisti\u010dkog komfora kojom kraljuje na\u0161e uzvi\u0161eno sveznanje. Jer, da ponovim, upravo je \u0161esnaestogodi\u0161njakinja izgovorila nekoliko bolnih, ali fundamentalnih istina: generacija kojoj ona pripada je ta kojoj svojim nedjelovanjem zapravo krademo budu\u0107nost. Netko je, uostalom, tim svjetskim vo\u0111ama, a posredno i svima nama, morao sasuti u lice te tri jednostavne rije\u010di: kako se usu\u0111ujete?!<\/p>\n

Mladi ljudi su kao nabujala rijeka prekrili ulice na\u0161ih gradova. Svega godinu dana nakon po\u010detka usamljenog prosvjeda Grete Thunberg pred \u0161vedskim parlamentom, milijuni tinejd\u017eera zahtijevaju odlu\u010dnu akciju. To je nezapam\u0107ena mobilizacija. Odvija se to i u na\u0161im gradovima, a uvijek me vesele razgovori s tim mladim aktivistima. Ne radi se tu o pra\u0107enju nekog modnog trenda ili o kultu li\u010dnosti Grete Thunberg, \u0161to se poku\u0161ava imputirati cijelom pokretu. U tome ima puno vi\u0161e sadr\u017eaja, i to jasno argumentiranog, temeljenog na znanstvenim \u010dinjenicama. Kao \u0161to nalazimo u manifestu britanske podru\u017enice pokreta School Strike for Climate: \u201eGreta je iskra, ali mi smo po\u017ear\u201c. U tome ima i puno volje za obrazovanjem prema odr\u017eivosti i puno \u017eelje za transferom aktivizma s ulice u akademski i dru\u0161tveni prostor. Dana\u0161nji tinejd\u017eeri postat \u0107e odrasli ljudi, i to jako brzo.<\/p>\n

Ovdje dolazimo do druge razine problema, one koja se vi\u0161e odnosi na sam sadr\u017eaj problema klimatske krize. Kako to isti\u010de Naomi Klein5, klimatske promjene zapravo treba shvatiti kao simptom, posljedicu jednog dubljeg problema, koji se nalazi u temeljima prevladavaju\u0107e socio-ekonomske paradigme, a \u010dije je polazi\u0161te u pohlepi, kao i posljedi\u010dnom narativu o neograni\u010denosti resursa i centralnom imperativu ekonomskog rasta. \u201eLjudi pate. Ljudi umiru. Cijeli ekosustavi kolabiraju. Mi smo na po\u010detku masovnog izumiranja, a sve o \u010demu vi govorite je novac i bajke o neograni\u010denom ekonomskom rastu.\u201c I to smo \u010duli puno puta, zar ne? Uostalom, napisana je cijela planina literature, u kojoj se iz razli\u010ditih aspekata i na razli\u010ditim razinama raspravlja upravo o tome, naime o potrebi radikalne promjene dru\u0161tveno-ekonomske paradigme. U tom smislu, klimatsku krizu treba smatrati civilizacijskim pozivom na akciju, zapravo ispitom zrelosti nas kao civilizacije i biolo\u0161ke vrste obdarene inteligencijom. U tom smislu volim usporedbu s kulturom bakterija. Na hranjivoj podlozi populacija bakterija je u eksponencijalnom rastu te u kratkom roku brojnost bakterija dosti\u017ee ogromnu brojnost. No, u jednom trenutku se odnos koli\u010dine hrane i otpadnih tvari, koje bakterije izlu\u010duju, postaje nepovoljan i to okida kolaps bakterijske kolonije. Ovaj \u0107emo test mi, kao civilizacija i biolo\u0161ka vrsta, pro\u0107i jedino ako poka\u017eemo da smo nadrasli pona\u0161anje kulture bakterija. A mi, ljudi, nekako ba\u0161 i ne volimo da nas se naziva bakterijskom kulturom, jelte? Isto tako, treba shvatiti i da pohlepa i druge \u201evrijednosti\u201c koje pogone kapitalizam, nisu temeljna ljudska svojstva, \u0161to nam se \u010desto poku\u0161ava nametnuti. Na\u0161a temeljna svojstva su briga za potomstvo i nagon za samoodr\u017eanjem, a sve ostalo su izvedenice, uklju\u010duju\u0107i altruizam, empatiju i solidarnost.<\/p>\n

\"\"Puno toga znamo i o rastu temperature, znamo i da je on u direktnoj korelaciji s koncentracijom CO2 u atmosferi, znamo da se rast koncentracije CO2 poklapa sa spaljivanjem fosilnih goriva, deforestacijom, omasovljenjem proizvodnje hrane, delokaliziranom proizvodnjom\u2026 znamo i puno drugih stvari, opisanih na milijunima stranica znanstvenih radova i druge literature. Posljedi\u010dno, znamo \u0161to nam je \u010diniti. Sve mi to dobro znamo, ali na\u0161 psiholo\u0161ki background je takav da nas odvla\u010di od akcije, ako nije direktno ugro\u017een na\u0161 vlastiti \u017eivot ili ako nije ugro\u017een \u017eivot ljudi u na\u0161oj najbli\u017eoj sredini. Na\u017ealost, jedna od duboko nepravednih \u010dinjenica klimatske krize je i to da su oni dijelovi svijeta, koji su najmanje odgovorni, naj\u017ee\u0161\u0107e pogo\u0111eni posljedicama klimatskih promjena, daleko od o\u010diju nas, koji \u017eivimo na tzv. globalnom sjeveru. Sve je to uredno dokumentirano i ispisano na tisu\u0107ama stranica IPCC-evih izvje\u0161taja, dostupnih svima. No, taj tehni\u010dki jezik kojim se iznose \u010dinjenice, potkrepljene dijagramima i fizikalnim izrazima, raspravljane po tribinama i drugim skupovima, uglavnom zvu\u010di nerazumljivo, pa i dosadno ve\u0107inskom dijelu javnosti. Iz perspektive \u0161iroke javnosti, to se onda pretvara u intelektualne tlapnje. Iako je, da se razumijemo, duboko znanstveno promi\u0161ljanje potrebno i klju\u010dno za razumijevanje klimatskih promjena, njihovih posljedica i nala\u017eenje rje\u0161enja, to treba znati prevesti na jezik prihvatljiv naj\u0161iroj javnosti. S druge strane, osnivaju se alternativne energetski neovisne, zero-emission zajednice, koje u mainstream uronjene ljude li\u010de na najobi\u010dniju hipijanu. Sve to izgleda prili\u010dno udaljenim od nas pa nas zato na\u0161i psiholo\u0161ki obrambeni mehanizmi uljuljkavaju te nastavljamo \u017eivjeti u zoni kratkoro\u010dnog komfora, bez obzira na svima poznate vi\u0161e nego neugodne istine. Govor Grete Thunberg bolno nas ubada upravo u tu to\u010dku.<\/p>\n

Neki komentatori (ne\u0107u im spominjati ime, jer \u0107ete ih ionako prepoznati, kao \u0161to \u0107ete ih prepoznati i iz anagrama (apsurdi\u0107) jednog od njihovih najistaknutijih predstavnika u hrvatskom medijskom prostoru) se hvataju za slamku potrebe za pluralizmom kad govorimo o klimatskoj znanosti. To je jednostavno presmije\u0161no, a i znanstveno apsurdno (kao \u0161to nam govori i onaj anagram prezimena poznatog hrvatskog kritikanta). Naime, vi\u0161e je nego jasno, potvr\u0111eno doslovce milijardama pojedina\u010dnih, sistematiziranih objektivnih mjerenja desetina tisu\u0107a znanstvenika, objavljenih u recenziranim znanstvenim \u010dasopisima, na kraju preto\u010denima na nekoliko tisu\u0107a stranica IPCC-evih izvje\u0161taja, nekoliko \u010dinjenica o klimatskim promjenama: 1. aktualne klimatske promjene nisu ni prve ni posljednje u geolo\u0161koj povijesti na\u0161eg planeta; 2. do klimatskih promjena mo\u017ee dovesti vi\u0161e razli\u010ditih faktora (uklju\u010duju\u0107i promjene u orbiti, vulkane i sl.), od kojih neki mogu biti antropogeni; 3. aktualne klimatske promjene uzrokovane su porastom temperature, koja je direktno korelirana s porastom koncentracije stakleni\u010dkih plinova u zadnjih 200 godina; 4. porast koncentracije stakleni\u010dkih plinova poklapa se s iskori\u0161tavanjem fosilnih goriva kao glavnog izvora energije u industrijskom dobu; 5. \u010ditav niz izmjerenih parametara jasno i nedvosmisleno pokazuje da vi\u0161ak CO2 u atmosferi potje\u010de iz fosilnih goriva; 5. klimatski modeli (koji nisu tek \u201enekakvi slo\u017eeni kompjuterski programi\u201c, kako ih naziva gospodin hrvatski komentator, nego programi koji u sebi sadr\u017ee najbolje danas dostupne teorijske modele, a koji omogu\u0107uju ra\u010dun multidimenzionalnih problema na najja\u010dim danas dostupnim superkompjuterima) reproduciraju aktualne trendove tek kad uklju\u010dimo antropogene faktore. Sve to nam govori da prirodni procesi ne daju dovoljno dobar skup parametara za modeliranje trenutnih klimatskih promjena. Slijedom toga (ali razmatranjem na puno dubljoj razini) do\u0161li smo do zaklju\u010dka da su antropogeni faktori glavni doprinos aktualnim klimatskim promjenama.<\/p>\n

\u010cest je prigovor komentatora, osobito onih desne provenijencije, kako se u znanstvenoj raspravi o klimatskim promjenama uporno isklju\u010duje \u201edruga strana\u201c. Naravno, ima dosta ljudi, \u010dak i znanstvenika (u Hrvatskoj mo\u017eemo istaknuti jednog svima dobro poznatog akademika i jednog profesora Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta) koji pori\u010du klimatske promjene. Zanimljivo je baciti pogled na svjetonazor tih poricatelja, a u slu\u010daju znanstvenika je zanimljivo pogledati tko ih financira. Ne\u0107e nas iznenaditi podatak da se predominantno radi o pojedincima \u010diji je svjetonazor smje\u0161ten negdje na desnoj strani politi\u010dkog spektra.6 \u0160to se ti\u010de znanstvenika koji pori\u010du klimatske promjene, radi se uglavnom o kombinaciji desnog svjetonazora s glavnim izvorom financiranja njihovih istra\u017eivanja (naravno, od strane velikih kompanija koje se bave ekstrakcijom i trgovinom fosilnim gorivima).7 I o tome postoji obilna literatura.8 Na\u0161 veliki hrvatski komentator u svom apsurdnom komentaru isti\u010de i nekakvu deklaraciju9, koja ka\u017ee da nema klimatskog izvanrednog stanja, a koju je, eto, potpisalo 500 znanstvenika (\u0161to je, u odnosu na brojnost klimatologa i ostalih znanstvenika koji se bave klimatskim promjenama, zanemariva brojka). Kratki pogled na tu deklaraciju i pretra\u017eivanje po imenima njenih potpisnika lijepo pokazuje njihovu uskla\u0111enost s ve\u0107 opisanom poricateljskom matricom. Uva\u017eavanje tog \u201edruga\u010dijeg mi\u0161ljenja\u201c stoga ne bi spadalo u domenu znanosti, nego pseudoznanosti, i to u svom najopakijem obliku. Isto tako bi onda na ozbiljnim znanstvenim konferencijama mogli davati prostor antivaxerima ili ravnozemlja\u0161ima. Ionako su ve\u0107 sada poricatelji klimatskih promjena dobro organizirani, obilno financirani i nalaze se na svojim skupovima, npr. putem Instituta Heartland i sli\u010dnih organizacija. U Hrvatskoj su, na\u017ealost, poricateljima klimatskih promjena \u0161irom otvorena akademska vrata. Rekao bih da ba\u0161 i nemaju razloga za kuknjavu kako im se ne daje dovoljno prostora.\"\"<\/p>\n

Znanstvenici danas ne samo da iznose svoja mjerenja i znanstvene zaklju\u010dke, nego i pozivaju na direktnu akciju. \u201eAko treba, neka vas i uhapse!\u201c, ka\u017ee Jeremy Brentham u svom istaknutom komentaru.10 U tom je smislu mo\u017eda najistaknutiji \u201eotac suvremene klimatologije\u201c James Hansen, koji je vi\u0161e puta hap\u0161en pred Bijelom ku\u0107om zbog njegovih prosvjeda protiv daljnjeg kori\u0161tenja fosilnih goriva (prije par godina je i napustio svoj znanstveni posao kako bi se potpuno posvetio aktivizmu). No, mislim da je najzanimljiviji primjer Brada Wernera, fizi\u010dara koji se bavi modeliranjem kompleksnih sustava, a \u010diji modeli pokazuju da pokreti otpora, koji dolaze izvan ekonomskog sustava, pokreti ljudi ili grupa ljudi, dovode do pozitivnih promjena prevladavaju\u0107e dinamike.11 U poslovi\u010dno suzdr\u017eanim znanstvenim krugovima rijetki su tako direktni pozivi na akciju!<\/p>\n

Kao \u0161to dobro znamo, bez obzira na sve postignute me\u0111unarodne dogovore, koncentracija CO2 i dalje raste, a s njom i temperatura i razina mora, prijete\u0107i cijelim obalnim i oto\u010dnim dr\u017eavama. Robujemo velikoj inerciji \u010ditavog sustava, ali samo zbog nevoljkosti njegovih klju\u010dnih sastavnica da se radikalno promijene. Naravno, glupo bi bilo o\u010dekivati da \u0107e vodstva mo\u0107nih multinacionalnih kompanija i gigantskih fosilnih korporacija odjednom odlu\u010diti podijeliti svo svoje bogatstvo, po\u0161umiti Amazoniju i prestat se baviti svojim unosnim poslovima. Promjena mora biti radikalna i mora do\u0107i odozdo, njen motor moraju biti dobro artikulirane organizacije, koje kroz direktnu akciju grade jedan druga\u010diji sustav, temeljen na humanisti\u010dkim vrijednostima, a ne na imperativu neograni\u010denog ekonomskog rasta. A takvih pokreta ima, ulice gradova su sve preplavljenije ljudima. Vode se burne diskusije na svim razinama, tra\u017ee se, razvijaju i implementiraju rje\u0161enja. I svatko od nas mo\u017ee doprinjeti tom pokretu. Ni od jednog pojedinca se ne o\u010dekuje da promijeni svijet, ali svatko od nas mo\u017ee u\u010diniti ne\u0161to malo ili veliko, u okvirima svojih mogu\u0107nosti, i to je ve\u0107 velika stvar. \u010covje\u010dansto je, uostalom, nevjerojatno u svojoj sposobnosti prilagodbe i postoje mnogi povijesni primjeri kad smo sami sebe pozitivno iznenadili. Moramo se nadati i moramo djelovati da ovaj optimizam bude utemeljen. Jer status quo vodi u kona\u010dan poraz.<\/p>\n

U zadnjem poglavlju svoje knjige \u201eThis Changes Everything\u201c, Naomi Klein opisuje svoj osobni do\u017eivljaj posljedica izlijevanja nafte iz BP-eve platforme Deepwater Horizon u Meksi\u010dkom zaljevu 2010.12 Iz perspektive \u017eene koja je nakon uspje\u0161no izlije\u010denog raka jajnika do\u017eivjela izvanmateri\u010dnu trudno\u0107u, ona je osobito emotivno do\u017eivjela pomor planktonskih li\u010dinki u zaljevu. Na\u0161a briga za potomstvo i odgovornost prema dolaze\u0107im generacijama, fundamentalno svojstvo svih \u017eivih bi\u0107a, moraju biti ugra\u0111eni u temelje pozitivne promjene. Tako\u0111er, ponovo uspostavljanje na\u0161ih naru\u0161enih veza s drugim \u017eivim bi\u0107ima i ekosustavom, temeljna je promjena, dijametralno suprotna prevladavaju\u0107oj ekonomskoj logici, koja proizlazi iz narativa o neograni\u010denosti resursa i podre\u0111enosti cijslog svijeta \u010dovjeku. Upravo je to ono \u0161to zahtijevaju i tinejd\u017eeri na ulicama gradova diljem svijeta. Dobra je stvar \u0161to ipak, osim njih, mo\u017eda \u010dak i dovoljan broj odgovornih odraslih, ba\u0161 zahvaljuju\u0107i Greti i njenim prethodnicima, po\u010dinje prepoznavati tu snagu i nadu inherentnu pokretima koji su nastali inspirirani krhkom \u0161esnaestogodi\u0161njom Gretom Thunberg.<\/p>\n

    \n
  1. Thunberg, UN Climate Action Summit, 23. IX. 2019. https:\/\/www.rev.com\/blog\/greta-thunberg-un-climate-action-summit-speech-transcript-2019-how-dare-you<\/li>\n
  2. Foucault: \u201eHrabrost istine\u201c, Sandorf 2015 http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=123&tag=Hrabrost%20istine&type=4<\/li>\n
  3. Thunberg, \u201eOur House Is on Fire\u201c, Svjetski ekonomski forum, Davos 2019. https:\/\/youtu.be\/zrF1THd4bUM<\/li>\n
  4. Epstein, The Washington Post: \u201eGreta Thunberg Wants You to Listen to The Scientists, Not Her\u201c, 19. IX. 2019. https:\/\/www.sciencealert.com\/greta-thunberg-wants-you-to-listen-to-scientists-not-her<\/li>\n
  5. Klein: \u201eThis Changes Everything\u201c, Simon & Schuster 2014<\/li>\n
  6. H\u00e4kkinen, K., & Akrami, N. (2014). Ideology and climate change denial. Personality and Individual Differences, 70, 62\u201365. https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.paid.2014.06.030<\/li>\n
  7. Na primjer: J. Farrell: \u201cNetwork structure and influence of the climate change counter-movement\u201d Nature Climate Change 6 (2015) 370\u2013374 https:\/\/doi.org\/10.1038\/nclimate2875<\/li>\n
  8. Wikipedia: List of scientists who disagree with the scientific consensus on global warming (pristupljeno 29. IX. 2019.)<\/li>\n
  9. https:\/\/www.thegwpf.com\/european-climate-declaration-there-is-no-climate-emergency\/<\/li>\n
  10. Grantham: \u201eBe persuasive. Be brave. Be arrested (if necessary)\u201c, Nature 491 (2012) 303<\/li>\n
  11. Werner: \u201eIs Earth F**ked? Dynamical Futility of Global Environmental Management and Possibilities for Sustainability via Direct Action Activism\u201c American Geophysical Union, Fall Meeting 2012, abstract id. EP32B-04 http:\/\/adsabs.harvard.edu\/abs\/2012AGUFMEP32B..04W<\/li>\n
  12. Skra\u0107ena verzija: Naomi Klein: \u201eThe hypocrisy behind the big business climate change battle\u201c, Guardian 2014 https:\/\/www.theguardian.com\/environment\/2014\/sep\/13\/greenwashing-sticky-business-naomi-klein<\/a><\/li>\n<\/ol>\n

    Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Na\u0161 psiholo\u0161ki background je takav da nas odvla\u010di od akcije, ako nije direktno ugro\u017een na\u0161 vlastiti \u017eivot ili ako nije ugro\u017een \u017eivot ljudi u na\u0161oj najbli\u017eoj sredini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275175,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-275451","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/275451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=275451"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/275451\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=275451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=275451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=275451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}