{"id":275373,"date":"2019-10-09T20:48:50","date_gmt":"2019-10-09T18:48:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=275373"},"modified":"2019-10-09T21:01:03","modified_gmt":"2019-10-09T19:01:03","slug":"oni-trose-nase-pare-a-mi-ih-nekontrolisemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/09\/oni-trose-nase-pare-a-mi-ih-nekontrolisemo\/","title":{"rendered":"Oni tro\u0161e na\u0161e pare, a mi ih (ne)kontroli\u0161emo"},"content":{"rendered":"

\u201cAplaudirati politi\u010daru zato \u0161to je izgradio bolnicu, \u0161kolu, cestu, javnim novcem je isto kao i aplaudirati bankomatu jer vam je isplatio va\u0161 novac\u201d.<\/em><\/strong><\/p>\n

Ove rije\u010di novinara Marka Repeckog<\/strong> \u010desto kru\u017ee dru\u0161tvenim mre\u017eama kad se po\u010dne pri\u010dati o tome kako se tro\u0161i novac gra\u0111ana i gra\u0111anki.<\/p>\n

PDV, akcize, poreze na zaradu, takse, carine i mnogo \u0161to\u0161ta drugo ima svaka dr\u017eava na svijetu, pa i Crna Gora. Svi ovi nameti slu\u017ee za to da dr\u017eava napuni svoj nov\u010danik (bud\u017eet) i iz njega pla\u0107a usluge zaposlenima u javnoj upravi i slu\u017ebama koji rade poslove u korist gra\u0111ana\/gra\u0111anki. Pla\u0107a sve, po\u010dev od predsjednika dr\u017eave, pa do onih koji na brojnim \u0161alterima izdaju razne potvrde, uvjerenja i tome sli\u010dnu papirologiju.<\/p>\n

Bez tih para, dr\u017eava ne bi mogla da funkcioni\u0161e i mogli bi je slobodno baciti na smetli\u0161te istorije.<\/p>\n

A kako se te pare tro\u0161e i ko to kontroli\u0161e? Ko je ra\u010dunovo\u0111a kome se pola\u017eu ra\u010duni i da li je to tro\u0161enje opravdano, odnosno srazmjerno kvalitetu usluga koje dr\u017eava daje \u00a0gra\u0111anima\/gra\u0111ankma?<\/p>\n

Da po\u0111emo od na\u0161eg dvori\u0161ta, od Crne Gore.<\/p>\n

“Gra\u0111ani imaju vrlo ograni\u010dene informacije o javnoj potro\u0161nji, a najavljene izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama prijete da onemogu\u0107e i sada\u0161nji, nedovoljni nivo pristupa\u201d, ka\u017ee za PCNEN Marko So\u0161i\u0107 iz Instituta alternative.<\/strong><\/em><\/p>\n

So\u0161i\u0107 upravo radi na program koji se bavi javnim finansijama.<\/p>\n

\"\"

Marko So\u0161i\u0107:\/screenshot Youtube<\/p><\/div>\n

Od So\u0161i\u0107a smo saznali da je, prema me\u0111unarodnoj metodologiji, indeksu otvorenosti bud\u017eeta, Crna Gora klasifikovana kao zemlja sa ogranic\u030cenom otvoreno\u0161c\u0301u bud\u017eeta i da, ukupno gledano, pripada grupi zemalja nedovoljne bud\u017eetske transparentnosti.<\/p>\n

\u201cU pogledu dostupnosti informacija, posebno su problemati\u010dni kapitalni bud\u017eet, nedostatak elemenata programskog bud\u017eetiranja, ali i postojanje \u2018crnih ta\u010daka\u2019, kao \u0161to su teku\u0107a bud\u017eetska rezerva i dio kojim raspola\u017ee Vladina komisija, o kojima su sve informacije o potro\u0161nji progla\u0161ene tajnom\u201d, ka\u017ee So\u0161i\u0107.<\/strong><\/em><\/p>\n

Nedavno je dnevnik Vijesti objavio da su predsjednik Skup\u0161tine Crne Gore i poslanici iz redova vladaju\u0107e Demokratske partije socijalista iznajmili privatni avion kako bi putovali na zasijedanje Parlamentarne Skup\u0161tine OEBS-a. Ne, nisu to zadovoljstvo platili iz svoga d\u017eepa. Pla\u0107eno je 16.500 eura iz dr\u017eavne kase, u koju se sliva novac koji se uzima iz nov\u010danika gra\u0111ana. Ko\u0161talo bi i da su letjeli komercijalnim lux letom, ali znatno manje.<\/p>\n

Uporedimo ovaj slu\u010daj sa onim u kome je glavni junak predsjednik\u00a0 republike Finske\u00a0 Sauli Ninissto. On se sa slu\u017ebenog putovanja iz Hrvatske vra\u0107ao\u00a0 letom ekonomske klase do Helsinkija, \u0161to je ko\u0161talo manje od 100 eura.<\/p>\n

Ove dvije dr\u017eave se ne razlikuju samo po tome, ve\u0107 i po \u017eivotnom standardu:\u00a0
\n<\/strong><\/p>\n

\n

\"\"Kao \u0161to vidimo, Finska nije siroma\u0161nija od Crne Gore i mogla bi da plati privatni avion predsjedniku.<\/p>\n

——————————————————————————————-<\/p><\/blockquote>\n<\/blockquote>\n

\"\"SO\u0160I\u0106: JAVNA PREDUZE\u0106A SU POSEBAN PROBLEM<\/strong><\/p>\n

Marko So\u0161i\u0107 iz Instituta alternativa ka\u017ee da javna preduze\u0107a velika crna ta\u010dka u javnim finansijama.<\/p>\n

\u201cPoseban problem su javna preduze\u0107a, koja predstavljaju najmanje transparentan dio javnog sektora, u kojima je zaposleno preko 10 000 radnika. Ona su u poziciji da tro\u0161e novac bez ikakvog u\u010dinkovitog nadzora uprave, pona\u0161aju\u0107i se kao privredna dru\u0161tva na tr\u017ei\u0161noj utakmici, do trenutka kada do\u0111e do potrebe da dr\u017eava pokriva njihove gubitke i spa\u0161ava ih od potra\u017eilaca. Dr\u017eavne firme, me\u0111u kojima i one koje posluju godinama sa gubitkom, godi\u0161nje na donacije, sponzorstva i jednokratne pomo\u0107i tro\u0161e stotine hiljada godi\u0161nje, mimo jasno utvr\u0111enih kriterijuma i procedura za dodjelu novca u te svrhe.<\/p>\n

—————————————————————————————–<\/p><\/blockquote>\n

Marija J.\u00a0<\/strong> ve\u0107 nekoliko godina \u017eivi\u00a0 u jednoj od skandinavskih zamlja, u Norve\u0161koj, grad Tromso, na sjeveru zemlje. Ona je jedna od onih koja je rodnu Crnu Goru zamijenila Skandinavijom i tamo potra\u017eila svoju sre\u0107u.<\/p>\n

\u0160ta ona dobija od tu\u0111e, norve\u0161ke dr\u017eave za pare koje joj daje?<\/p>\n

\u201cPla\u0107am 24% poreza od bruto prihoda. Normalno, \u0161to je ve\u0107a plata, ve\u0107i je i porez. Ja imam bruto 35000 kruna (3500 eura) mjese\u0107no, od toga 24% na porez ide. Neto dobijem oko 26000 kruna (2600 eura). Od toga poreza koji pla\u0107am, imam slede\u0107e: besplatno zdravstvo, besplatno \u0161kolovanje (fakulteti su besplatni), penzijsko, ostatak ide na puteve, na sve \u0161to dr\u017eava finansira iz bud\u017eet\u201d, ka\u017ee Marija za PCNEN.<\/strong><\/em><\/p>\n

Ona je fascinirana time \u0161to ljudi u Norve\u0161koj, za razliku od stanovnika Crne Gore, druga\u010dije gledaju na porez.<\/p>\n

\u201cGra\u0111ani imaju apsolutno povjerenje u vlast, i ne pitaju \u0111e im ide porez. Putevi su vrhunski, javni prevoz je besprekoran. Najnoviji autobusi, vozovi, avioni, metro. U Crnog Gori se pla\u0107a dio \u0161kolovanja, tablete pla\u0107a\u0161 jer ih dr\u017eavna apoteka nema (to ov\u0111e ne mo\u017ee da se desi).\u201d<\/strong><\/em><\/p>\n

Marija je zadovoljna i onim \u0161ta nudi norve\u0161ki socijalni sistem. Nabraja:<\/p>\n

\u201cZa svako ro\u0111eno dijete dobije\u0161 81000 kruna (8100 eura) kao pomo\u0107. Porodiljsko je godinu dana, otac ima pravo na tri mjeseca porodiljskog kad mu se rodi dijete.<\/strong><\/em><\/p>\n

Ako ostane\u0161 bez posla, a ne na\u0111e\u0161 novi, biro (NAV) ti godinu dana ispla\u0107uje 66% prihoda. Osim toga, oni ti tra\u017ee posao. Ako ima\u0161 primanje ispod (ukupno) 450000 nok\u00a0 ( norve\u0161kih kruna) godi\u0161nje, ima\u0161 pravo od op\u0161tine na 50% pla\u0107ene kirije i na 50% umanjene cijene vrti\u0107a.<\/strong><\/em><\/p>\n

Ako si samohrani roditelj bez posla, dr\u017eava ti ispla\u0107uje pomo\u0107 u vidu: 13000 nok + besplatne ulaznice, karte i sve gradske aktivnosti (bioskop, pozori\u0161te, bazeni, luna parkovi, muzeji) za tebe i dijete (\u0111ecu)+ x2 dje\u010diji dodatak, vrti\u0107 ti je besplatan, dr\u017eava ti pla\u0107a alimentaciju (ako pod nekim uslovima je mu\u017e ne pla\u0107a).<\/strong><\/em><\/p>\n

Ako si samohrani roditelj a ima\u0161 posao, dobije\u0161 50% umanjen vrti\u0107, tri godine + (optimalno +2 (ako studira\u0161)) 13000 mjese\u010dno + x2 dje\u010diji.\u201d<\/strong><\/em><\/p>\n

Marija je majka \u010detvoro djece, ali i studentkinja politi\u010dkih nauka. Ne propu\u0161ta na pomene pogodnosti koje pru\u017ea Norve\u0161ka djeci i mladima.<\/p>\n

\u201cOv\u0111e je fokus na psiho fizi\u010dko zdravlje djece; djeca se mnogo izvode napolje, bez obzira na vremenske uslove.<\/strong><\/em><\/p>\n

Bez obzira na uspjehe, srednjo\u0161kolcima i studentime dr\u017eava daje mjese\u010dnu pomo\u0107 (d\u017eeparac), u visini od oko 2000 nok (16+ godina). Ovamo je malo druga\u010diji obrazovni system. Mo\u017ee\u0161 da uzme\u0161 pozajamicu (svaki mjesec da dobija\u0161 9000 nok, koje se obavezuje\u0161 da vrati\u0161 kad zavr\u0161i\u0161 sa \u0161kolovanjem i na\u0111e\u0161 posao).\u201d<\/strong><\/em><\/p>\n

Tra\u017ei li smo od Marije da komentari\u0161e pona\u0161anje norve\u0161kih javnih funkcionera prema novcu gra\u0111ana.<\/p>\n

\u201cZa jednog jedinog funkcionera ne znam da je zloupotrijebio novac gra\u0111ana. Imaju ve\u0107i prihod, samim tim i ve\u0107i porez. Putuju kao i svi gra\u0111ani, nikako se ne eksponiraju. Djeca im idu u redovne \u0161kole, voze se gradskim autobusima, itd… Sramota bi bilo druga\u010dije. Svi se oni voze ekonomskom klasom i autobusima.\u201d<\/strong><\/em><\/p>\n

Marija J. ne planira da se vrati u Crnu Goru, koja joj ni\u0161ta ne pru\u017ea za novac koji je i ovdje davala kroz poreze, podi\u017ei\u0107i dvoje djece i rade\u0107i\u00a0 mnogo vi\u0161e za daleko manju platu.<\/p>\n

\"\"

Marko Begovi\u0107\/Foto: facebook<\/p><\/div>\n

Druga\u010dijeg je stava Marko Begovi\u0107<\/strong> koji \u017eivi u \u0160vedskoj, gdje\u00a0 trenutno radi kao konsultant za me\u0111unarodne odnose.<\/p>\n

On se rado vra\u0107a u Crnu Goru, provode\u0107i vrijeme ovdje kao gra\u0111anski aktivista koji te\u017ei da Crnu Goru izmjeni na bolje.<\/p>\n

Njemu je nedavno Vlada Crne Gore odbila inicijativu kojoj se zahtjeva da sva djeca u osnovnim \u0161kolama imaju besplatne ud\u017ebenike, \u0161to je praksa u skandinavskim zemljama.<\/p>\n

\u201cU nordijskim zemljama je razli\u010dit poreski sistem, no ono \u0161to ih spaja jeste upravo kvalitet usluga. Ako po\u0111emo od zdravstvene za\u0161tite, koncept preventivnog zdravstva se sprovodi u punoj mjeri, a rezultate vidimo po sljede\u0107im parametrima. U \u0160vedskoj, primjera radi, o\u010dekivani \u017eivotni vijek je iznad 82 godine, uspje\u0161nost izlje\u010denja od najte\u017eih oboljenja je iznad evropskog prosjeka i iznosi 65%. Ovdje je va\u017eno napomenuti da stopa izlje\u010denja od raka dojke iznosi 86%, a \u017eene ra\u0111aju u prosjeku dvoje djece. Ako pogledamo sistem pred\u0161kolskog obrazovanja, odnos vaspita\u010d-djeca je 1:4 ili 1:5. Hrana koja se priprema za djecu je ekolo\u0161ka ili prve klase i ne sadr\u017ei dodate \u0161e\u0107ere ili druge vje\u0161ta\u010dke additive\u201d, ka\u017ee Begovi\u0107 za PCNEN.<\/strong><\/em><\/p>\n

On napominje da je tako i u drugom sferama \u017eivota, isti\u010du\u0107i\u00a0 usluge javnog prevoza, razgranatu mre\u017eu biciklisti\u010dkih staza, upravljanje otpadom i odr\u017eavanje puteva.<\/p>\n

O pona\u0161anju \u0161vedskih javnih funkcionera i njihovom opho\u0111enju prema novcu gra\u0111ana, Begovi\u0107 ima samo lijepe rije\u010di. I to na \u0161tetu crnogorskih.<\/p>\n

\u201cOdgovornost prema bud\u017eetskim sredstvima, sugra\u0111anima i \u017eivotnoj sredini jeste standard u \u0160vedskoj, koji \u2018ne stanuje\u2019 u Crnoj Gori. Potpuno je prirodno da predstavnik gra\u0111ana, poslanik biciklom ide na posao, \u017eivi u iznajmljenom stanu, tj. dijeli sudbinu svojih sugra\u0111ana. Skromnost i dru\u0161tveni konsenzus jesu klju\u010dne odrednice \u0161vedskog dru\u0161tva. I to bi valjalo da nau\u010dimo od njih\u201d, ka\u017ee Begovi\u0107.<\/strong><\/em><\/p>\n

On nagla\u0161ava da \u201cne smijemo zaboraviti da oni nijesu odjednom postali uspje\u0161no dru\u0161tvo\u201d, kao i da su \u201csvojom postojano\u0161\u0107u pobijedili i o\u0161tro klimatske uslove i siroma\u0161tvo 19. Vijeka\u201d.<\/p>\n

Begovi\u0107 ocjenjuje da za poreze koje pla\u0107amo u Crnoj Gori ne dobijamo kvalitetnu uslugu i da finansiramo zarobljene institucije, pa kao jedan od vidova nenasilne borbe predla\u017ee nepla\u0107anje ra\u010duna i poreza.<\/p>\n

\u201cPozvao sam na nepla\u0107anje poreza i ra\u010duna, kao jedan od mehanizama suprotstavljanju onima koji su ne samo zarobili institucije ve\u0107, po primjeru stambene politike, otimaju na\u0161 novac. Nenasilna konfrontacija je neminovna. Podsjetio bih vas na \u010dinjenicu da oni koji \u017eele dobro svom dru\u0161tvu redovno izmiruju da\u017ebine, nasuprot onih kojima je prilikom intoniranja himne Crne Gore desna ruka na srcu, a lijeva u tu\u0111em d\u017eepu\u201d, podsjetio je Begovi\u0107.<\/strong><\/em><\/p>\n

Borko Poznanovi\u0107<\/strong> je natjeran da svoju perspektivu prona\u0111e u gradu Siebnenu. Njemu \u0160vajcarska nudi mnogo vi\u0161e nego Crna Gora, a i zna da porez koji pla\u0107aju gra\u0111ani\/gra\u0111anke ide na pravo mjesto.<\/p>\n

\u201cDr\u017eava ovdje porez koji pla\u0107aju gra\u0111ani koristi za odr\u017eavanje mre\u017ee puteva, javni prevoz, obrazovni sistem, kao i socijalni sistem. \u0160vajcarska nudi sistem besplatnog obrazovanja od vrti\u0107a do fakluteta za gra\u0111ane \u0160vajcarske, ali i za one koji to nisu. Nude se stipendije, nudi se sistem pravne sigurnosti, koji nemate u Crnoj Gori. Ovdje je veoma niska stopa kriminala i korupcije.\u201d<\/strong><\/em><\/p>\n

Poznanovi\u0107 upore\u0111uje i ka\u017ee da se u Crnoj Gori porezom ne pla\u0107a da bude bolje gra\u0111anima, \u201cneko se pune ne\u010diji vi\u0161emilionski dzepovi\u201d, \u0161to je nezamislivo u \u0160vajcarskoj.<\/p>\n

On je brodoma\u0161inac koji trenutno radi kao izolater. Zadovoljan je jer se po\u0161tuju prava radnika i za mnogo manje posla zaradjuje vi\u0161e novca.<\/p>\n

Marka So\u0161i\u0107a iz Instiotuta alternative zabrinjava \u010dinjenica da Crna Gora jo\u0161 uvijek nema budzetskog inspektora, a napominje da je povjerenje u revizorsku komisiju poljuljano.<\/p>\n

\u201cKontrola nad tro\u0161enjem javnog novca je slaba i nedjelotvorna \u2014 bud\u017eetski inspektor nije imenovan jo\u0161 od 2016. godine, gotovo sve informacije o radu i u\u010dinku 84 unutra\u0161nja revizora u javnom sektoru su skrivene za javnost, posljednja imenovanja \u010dlanova Senata Dr\u017eavne revizorske institucije su poljuljala povjerenje javnosti u objektivnost i nezavisnost njihovog rada, a skup\u0161tinski Odbor za ekonomiju, finansije i bud\u017eet se u ovom sazivu gotovo prestao baviti nadzorom javnih finansija”, ka\u017ee So\u0161i\u0107.<\/strong><\/em><\/p>\n

ZAPA\u017dANJA IZ NJEMA\u010cKE<\/strong><\/p>\n

Prilikom nedavnog boravka u Njema\u010dkoj, autor ovog teksta je upore\u0111ivao i svoja zapa\u017eanja dijeli sa \u010ditaocima.<\/p>\n

U Njema\u010dkoj gra\u0111ani pla\u0107aju PDV 21%, \u0161to je ista stopa kao u Crnoj Gori.\"\"<\/p>\n

Cijene hrane u Njema\u010dkoj se ne razlikuju puno od cijena hrane u Crnoj Gori.<\/p>\n

Ono \u0161to se definitivno razlikuje su cijene javnog prevoza i kvalitet istog. Javni prevoz je moderan I futuristi\u010dki za crnogorske prilike. Mre\u017ea javnog prevoza je veoma dobro povezana, pa ne morate da pje\u0161a\u010dite kako bi promijenili prevoz. Ka\u0161njenja su veoma rijetka, saznajemo u razgovoru sa stalnim putnicima. Na svakoj stanici imate ekran na kome se u minut pokazuje kada dolazi voz,tramvaj,autobus ili metro.<\/p>\n

Kupili smo kartu Preisstufe 5 u Duseldorfu, kojom pla\u0107ate bilo koju vrstu prevoza \u010dak \u0161est sati, \u0161to nam je omogu\u0107avalo da pre\u0111emo i do 1000km u regiji\u00a0 Sjeverna Rajna-Vestfalija\u00a0 pod uslovom da smo putovali regionalnim vozovima koji se kre\u0107u brzinom koja prelazi 200 km\/h.<\/p>\n

Kod nas, za kartu koja ko\u0161ta tri eura mo\u017eemo da putujemo vozom od Podgorice do Kola\u0161ina, \u0161to je razdaljina od 70 km.<\/p>\n

Zaklju\u010dujemo da u Crnoj Gori kilometar prevoza vozom ko\u0161ta\u00a0 0,042eura, a u Njema\u010dkoj u prosjeku 0,014 eura, \u0161to je vi\u0161e nego tri puta jeftinije.<\/p>\n

Prosje\u010dna bruto\u00a0 zarada Crnoj Gori iznosi 511eura, dok u Njema\u010dkoj\u00a0 prosje\u010dna neto\u00a0 iznosi\u00a0 2409 eura.<\/p><\/blockquote>\n

Vuk VUJISI\u0106<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ko je ra\u010dunovo\u0111a kome dr\u017eava pola\u017ee ra\u010dune i da li je tro\u0161enje opravdano, odnosno srazmjerno kvalitetu usluga koje dr\u017eava daje gra\u0111anima\/gra\u0111ankma?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275377,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-275373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/275373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=275373"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/275373\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275377"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=275373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=275373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=275373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}