{"id":275145,"date":"2019-10-07T08:49:12","date_gmt":"2019-10-07T06:49:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=275145"},"modified":"2019-10-07T08:49:12","modified_gmt":"2019-10-07T06:49:12","slug":"zid-od-drveca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/07\/zid-od-drveca\/","title":{"rendered":"Zid od drve\u0107a"},"content":{"rendered":"<p>U Africi nastaje zeleno svjetsko \u010dudo, 8.000 kilometara duga barijera od drve\u0107a i drugog rastinja, koja treba da bude zavr\u0161ena do 2030. godine.<\/p>\n<p>Takozvani &#8220;Zeleni zid&#8221; prostire se od Senegala, na zapadu, do D\u017eibutija, na istoku Afrike, du\u017e regiona Sahel.<\/p>\n<p>To je \u010dudo prirode, koje obezbje\u0111uje posao, hranu i budu\u0107nost milionima ljudi. Ambiciozni projekat treba da predupredi klimatske promjene i stvaranje pustinje, ali put do tog cilja je dug.<\/p>\n<p>Afri\u010dke zemlje od \u0161ezdesetih godina XX vijeka suo\u010davaju se sa ogromnim rastom stanovni\u0161tva. Niger je, na primer, 1960. godine imao oko tri miliona stanovnika, a danas ima 21 milion. Ogroman broj ljudi i stoke predstavlja optere\u0107enje za zemlji\u0161te i prirodu, a u kombinaciji s klimatskim promjenama uzrokuju ubrzano stvaranje pustinja.<\/p>\n<p>Pustinja u pojasu Sahel se \u0161iri i tlo postaje neplodno. Stanovni\u0161tvo se suo\u010dava sa su\u0161om i nesta\u0161icom hrane, \u0161to dovodi do sukoba oko resursa. Prema procenama OUN, za deset godina ima\u0107emo oko 50 miliona klimatskih izbjeglica, a kako bi se to sprije\u010dilo, 2007. pokrenut je projekat &#8220;Afri\u010dki zeleni zid&#8221;.<\/p>\n<p>Cilj je da 100 miliona hektara zemlji\u0161ta ponovo postane plodno, kako bi se obezbjedio izvor hrane za 20 miliona ljudi. Osim toga, zapo\u0161ljavanje 350.000 ljudi i uklanjanje 250 miliona tona ugljen-dioksida iz atmosfere.<\/p>\n<p>Ve\u0107 sada su ostvareni zna\u010dajni rezultati, pa je tako u Senegalu zasa\u0111eno 12 miliona stabala, a u Etiopiji osvje\u017eeno 15 miliona hektara neplodne zemlje, na kojoj su zasa\u0111ene biljke. U Nigeriji je ponovo plodno pet miliona hektara, a u Burkini Faso tri miliona hektara, pri \u010demu je kori\u0161\u0107ena tehnika kopanja rupa, u koje se stavljaju termiti. Zahvaljuju\u0107i njima, zemlja postaje rastresita, a voda lak\u0161e prodire u nju. U Ugandi, Maliju i Ruandi ponovo je plodno vi\u0161e stotina hiljada hektara zemlje.<\/p>\n<p>Koordinator projekta je Afri\u010dka unija, afri\u010dki pandan EU. Dvadeset jedna zemlja poma\u017ee inicijativu, a Afri\u010dka unija sara\u0111uje i s partnerima, kao \u0161to su EU, Svjetska banka, Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) i UN.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Zeleni zid&#8221; \u0107e biti duga\u010dak 8.000 km, a prostire se od Senegala, na zapadu, do D\u017eibutija, na istoku Afrike, du\u017e regiona Sahel.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275146,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-275145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/275145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=275145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/275145\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=275145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=275145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=275145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}