{"id":274786,"date":"2019-10-02T07:06:30","date_gmt":"2019-10-02T05:06:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=274786"},"modified":"2019-10-01T23:19:36","modified_gmt":"2019-10-01T21:19:36","slug":"politicka-ekonomija-kladionica-makedonski-primjer","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/02\/politicka-ekonomija-kladionica-makedonski-primjer\/","title":{"rendered":"Politi\u010dka ekonomija kladionica: makedonski primjer"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Adela Gjorgjioska<\/strong><\/p>\n

Makedonska industrija kockanja zabilje\u017eila je eksponencijalan rast u posljednjih nekoliko godina. Taj rast i akumulaciju kapitala pratilo je razvla\u0161tenje stanovni\u0161tva koje je prouzrokovalo ozbiljne socio-psiholo\u0161ke probleme. Dr\u017eava i njene institucije odigrale su klju\u010dnu ulogu u procesu stimuliranja ove industrije. Prvo kroz normalizaciju kockanja, a zatim kroz stvaranje dru\u0161tvenog i prostornog okru\u017eenja u kojem industrija igara na sre\u0107u slobodno mo\u017ee realizirati svoj puni prihodovni potencijal. Sada se javljaju namjere zauzdavanja ove industrije, ali do sada odra\u0111eni ustupci i stimulacije poprili\u010dno ograni\u010davaju domet tih namjera.<\/p>\n

Na tragu spomenutog dugogodi\u0161njeg rasta, sektor trenutno sudjeluje u makedonskom BDP-u s oko 4% udjela. Tako\u0111er, kladionice i kasina su u pro\u0161loj godini platili 253 milijuna eura poreza. Od toga je 135 milijuna pla\u0107eno u obliku izravnog poreza, \u0161to predstavlja rast od 12% u odnosu na 2017. godinu te 118 milijuna eura neizravnog poreza (PDV, porez na rad i doprinosi, prirezi), \u0161to predstavlja rast od \u010dak 41%. \u010cetiri najve\u0107e kladionice \u2013 Sport Life, Zlatna kopa\u010dka, BetCity Balkan i Bet Pro Bill Hill \u2013 ostvarile su u 2017. 140 milijuna euro prihoda i 4,3 milijuna eura dobiti. Najve\u0107a od njih, Sport Life, priskrbila si je 71 milijun eura prihoda i 3,5 milijuna eura profita. \u010cisto za usporedbu, bolje je poslovala od drugih velikih firmi poput maloprodajnog lanca Vero i Skopske pivovare.<\/p>\n

U Udru\u017eenju kladionica \u010desto isti\u010du da je najve\u0107i doprinos njihova poslovanja stvaranje novih radnih mjesta. Navode da je u njihovoj industriji zaposleno ukupno 7.700 ljudi koji u prosjeku zara\u0111aju 300 eura mjese\u010dno. Tako\u0111er, barataju podatkom da je \u010dak 54.000 ljudi zaposlenih u drugim sektorima neizravno vezano za industriju kocke i kla\u0111enja. Sport Life je u 2017. godini zapo\u0161ljavao 511 radnika, \u0161to je vi\u0161i broj zaposlenih nego u Johnson Mattheyu, najve\u0107oj izravnoj stranoj investiciji u zemlji. Sve ove navedene brojke slu\u017ee Udru\u017eenju da se hvali svojom ulogom u makedonskoj ekonomiji, me\u0111utim, ne\u0161to pomniji pregled otkriva da je rije\u010d o toksi\u010dnoj industriji koja doprinosi daljnjem osiroma\u0161enju radni\u010dke klase i stvara pogubne ekonomske, dru\u0161tvene i psiholo\u0161ke posljedice.<\/p>\n

Normalizacija kockanja<\/strong><\/p>\n

Neoliberalna transformacija makedonske ekonomije doprinijela je ra\u0161irenom stavu o brzom boga\u0107enju kao ultimativnom dru\u0161tvenom i individualnom cilju. U isto vrijeme, visoke razine siroma\u0161tva, nezaposlenosti i neupu\u0107enosti u kombinaciji s izostankom dr\u017eavne potpore u obliku socijalne sigurnosti, pretvorile su obe\u0107anje brze zarade u gotovo pa jedinu mogu\u0107nost dru\u0161tvenog uspjeha. U tim su okolnostima kockarnice i kladionice postale atraktivne prilike (pogotovo u slu\u010daju mu\u0161karaca) za izlazak iz siroma\u0161tva. Dr\u017eava je zakonskim rje\u0161enjima omogu\u0107ila bogatu ponudu kladionica i kockarnica. Trenutni regulatorni okvir predstavlja Zakon o igrama na sre\u0107u koji je na snagu stupio 2011. godine u vrijeme desne vlade na \u010delu s VMRO-DPMNE-om. Zakonom se reguliraju licence za kladionice, lutriju i kockarnice, a donesen je u paketu zakona koji su trebali olak\u0161ati strane investicije.<\/p>\n

TRENUTNO U MAKEDONIJI POSTOJE LICENCIRANE 23 KOMPANIJE ZA KLUBOVE S KOCKARSKIM APARATIMA, PET KOMPANIJA ZA UPRAVLJANJE KASINIMA I OSAM KOMPANIJA ZA KLADIONI\u010cARSKI BIZNIS. NAJVE\u0106I IGRA\u010cI U SEKTORU IGARA NA SRE\u0106U SU AUSTRIJSKE FIRME I ONE IZ TZV. OFF SHORE ZEMALJA.<\/p><\/blockquote>\n

Rezultat povoljnog zakonskog okvira je sljede\u0107i: trenutno u Makedoniji postoje licencirane 23 kompanije za klubove s kockarskim aparatima, pet kompanija za upravljanje kasinima i osam kompanija za kladioni\u010darski biznis. Najve\u0107i igra\u010di u sektoru igara na sre\u0107u su austrijske firme i one iz tzv. off shore zemalja. I dok je u velikom broju zemalja broj kasina limitiran i\/ili dislociran iz gradova, to u Makedoniji nije slu\u010daj.1 Kockarnice i kladionice okupiraju sam centar Skopja, a ista situacija je i u drugim gradovima. Pritom kasina nisu \u201czamra\u010dena\u201d ve\u0107 funkcioniraju s otvorenim \u201cizlozima\u201d i spektakularnim svjetlosnim efektima privla\u010de prolaznike obe\u0107avaju\u0107i visoke dobitke.<\/p>\n

Na primjer, Sport Life ima 150 otvorenih kladionica \u0161irom zemlje i sve se nalaze u centrima gradova. Situacija je vjerojatno najvi\u0161e eskalirala u Tetovu: u tom se gradu nalazi 30 kockarnica i 120 kladionica. Zanimljivo je da se kockarnice i kladionice uglavno nalaze u biv\u0161im kulturnim centrima i drugim objektima izgra\u0111enim u vrijeme socijalizma. Stanovnici se \u010desto \u017eale da se kockarnice i kladionice nalaze u blizini osnovnih i srednjih \u0161kola i tako privla\u010de maloljetnike da uplate koji denar. Sasvim o\u010dekivano, veliki broj i dostupnost kladionica rezultira i velikom kockarskom aktivno\u0161\u0107u gra\u0111ana. Prema jednom istra\u017eivanju, 72% mu\u0161ke populacije mla\u0111e od 25 godina redovito se kladi. A drugo istra\u017eivanje tvrdi da se 73,5% mu\u0161ke populacije s prihodom manjim od makedonskog prosjeka tako\u0111er redovito kladi.<\/p>\n

I pritom su izgubili prili\u010dne svote novce. Kao \u0161to je jasno na prvu, prihodi kockarnica i kladionica su gubici kockara i kladilaca. A u 2017. godini ti su gubici iznosili 400 milijuna eura. Pored tog neposrednog ekonomskog gubitka, postoje i socijalni gubici koji se ne mogu tako lako kvantificirati, a uklju\u010duju porast alkoholizma, ovisnosti o drogama, obiteljskog nasilja i kriminala. Negativne \u201ceksternalije\u201d kockanja i kla\u0111enja pokazuju da posljedice itekako nadma\u0161uju koristi kao \u0161to je punjenje dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n

Koalicija radnika i kapitala<\/strong><\/p>\n

Vlasti su ove godine najavile izmjene Zakona o igrama na sre\u0107u. Klju\u010dni amandmani bi se trebali ticati lokacija kockarnica i kladionica. Prema prijedlogu izmjena zakona kockarnice i kladionice bi se trebale nalaziti najmanje 500 metara od \u0161kola, sveu\u010dili\u0161ta, vrti\u0107a, instituta, knji\u017enica, domova za starije i sli\u010dnih institucija. Naravno, odmah se pobunilo Udru\u017eenje kladioni\u010dara. Oni tvrde da \u0107e izmjene zakona izazvati pad prihoda u vrlo produktivnom ekonomskog sektoru i da \u0107e dovesti do porasta ilegalnog kockanja, a samim tim i manjih prihoda za dr\u017eavu, kao \u0161to se navodno dogodilo u Albaniji i na Kosovu.<\/p>\n

U BORBI PROTIV NOVOG ZAKONA VLASNICI KOCKARNICA I KLADIONICA DOBILI SU (NE)O\u010cEKIVANOG SAVEZNIKA \u2013 VLASTITE RADNIKE. ONI SU OSNOVALI UDRU\u017dENJE \u201c\u017dELIM RADITI\u201d I PORU\u010cILI DA SU RADNA MJESTA VA\u017dNIJA OD DRU\u0160TVENIH POSLJEDICA KOCKANJA I KLA\u0110ENJA.<\/p><\/blockquote>\n

U borbi protiv novog zakona vlasnici kockarnica i kladionica dobili su (ne)o\u010dekivanog saveznika \u2013 vlastite radnike. Oni su osnovali udru\u017eenje \u201c\u017delim raditi\u201d i poru\u010dili da su radna mjesta va\u017enija od dru\u0161tvenih posljedica kockanja i kla\u0111enja. Zapravo koriste iste argumente kao i njihovi poslodavci: \u201cOsnovali smo udru\u017eenje radnika u sektoru igara na sre\u0107u \u2018\u017delim raditi\u2019 zato \u0161to je 7.700 radnika zaposleno u sektoru, \u0161to zajedno s njihovim obiteljima \u010dini 23.000 ljudi zavisnih o poslovanju tih kompanija, a neizravno je za industriju igara na sre\u0107u vezano jo\u0161 54.000 radnika u drugim sektorima.\u201d Va\u017enosti njihovih radnih mjesta su nadodali i \u201csindikalni\u201d argument o njihovoj kvaliteti: \u201cKao jedna od najreguliranijih profesija u zemlji u\u017eivamo sva radni\u010dka prava, uklju\u010duju\u0107i pla\u0107ene prekovremene i godi\u0161nji odmor.\u201d Navode i da bi u slu\u010daju implementacije zakona, njihova radna mjesta bila ugro\u017eena i da bi bili prisiljeni potra\u017eiti radno mjesto u inozemstvo. I to, apsurdno, kako tvrde, u istoj industriji.<\/p>\n

Ekspanzija sektora igara na sre\u0107u razotkriva jo\u0161 jedno u nizu proturje\u010dja makedonske ekonomije. I dok sektor sudjeluje u daljnjem razvla\u0161tenju radni\u010dke klase, dio te iste klase, zaposlenici u sektoru se solidariziraju s predstavnicima kapitala jer u kontekstu visoke nezaposlenosti poslove u industriji igara na sre\u0107u vide kao rijetko stabilne i itekako vrijedne \u010duvanja. Posrijedi je, dakle, sukob me\u0111u segmentima radni\u010dke klase koji rezultira brojnim dru\u0161tvenim i individualnim posljedicama. A dr\u017eava se opet pokazuje nesposobnom da osmisli razvojni model zasnovan na produktivnim i odr\u017eivim poslovima. Ne preostaje joj ni\u0161ta drugo nego da funkcionira kao posrednik izme\u0111u akumulacije stranog kapitala i razvla\u0161tenja vlastitog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

1. Na primjer, u Gr\u010dkoj je broj kockarnica prili\u010dni malen. U Solunu postoji samo jedna. I zbog toga grad Gevgelija funkcionira kao zona kockarskog turizma za Grke. U gradu se nalaze \u010detiri velike kockarnice i cijela lokalna ekonomija je organizirana oko kockanja.<\/p><\/blockquote>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I dok ekstremno razvijena industrija kocke i kla\u0111enja osiroma\u0161uje makedonsku radni\u010dku klasu, njen segment zaposlen u toj industriji je gr\u010devito brani jer im osigurava stabilna radna mjesta u kontekstu visoke nezaposlenosti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274788,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-274786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=274786"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274786\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274788"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=274786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=274786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=274786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}