{"id":274696,"date":"2019-09-30T21:28:43","date_gmt":"2019-09-30T19:28:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=274696"},"modified":"2019-09-30T23:20:39","modified_gmt":"2019-09-30T21:20:39","slug":"santa-leda-teska-315-milijardi-tona-se-odvojila-od-antarktika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/30\/santa-leda-teska-315-milijardi-tona-se-odvojila-od-antarktika\/","title":{"rendered":"Santa leda od 315 milijardi tona napu\u0161ta Antarktik"},"content":{"rendered":"<p>Santa leda te\u0161ka 315 milijardi tona odvojila se danas od velike ledene plo\u010de Ejmeri na Antarktiku, ali se \u010dini da taj doga\u0111aj nije povezan s klimatskim promjenama, javlja Hina.<\/p>\n<p>Povr\u0161ina sante nazvane D28 iznosi 1.5 kvadratnih kilometara. Stru\u010dnjaci \u0107e kretanje tako velikog ledenog bloka morati pa\u017eljivo da motre, jer bi mogla postati opasnost za plovidbu<a href=\"http:\/\/rs.n1info.com\/SciTech\/a530434\/Santa-leda-teska-315-milijardi-tona-se-odvojila-od-Antarktika.html\">, prenosi N1<\/a>.<\/p>\n<p>Od Ejmerija se od ranih \u0161ezdesetih nije odvojila ve\u0107a santa leda. Ona koja se tada odvalila imala je povr\u0161inu devet hiljada kvadratnih kilometara.<\/p>\n<p>Ejmeri je tre\u0107a najve\u0107a ledena plo\u010da na Antarktiku i klju\u010dan odvodni kanal za isto\u010dni dio kontinenta. Plo\u010de su zapravo plutaju\u0107i produ\u017eetak brojnih ledenica koje se s kopna spu\u0161taju u more. Odvajanje santi prirodan je proces kojim ledene plo\u010de odr\u017eavaju ravnote\u017eu jer se tako balansira nanos novog snega.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su unaprijed znali da \u0107e do\u0107i do odvajanja, ali podru\u010dje na kojem se to dogodilo nije bilo u njihovom fokusu.<\/p>\n<p>Profesorka Helen Friker s Instituta za okeanografiju Scripps isti\u010de da taj doga\u0111aj nije povezan s klimatskim promjenama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od Ejmerija se od ranih \u0161ezdesetih nije odvojila ve\u0107a santa leda<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-274696","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=274696"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274696\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=274696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=274696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=274696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}