{"id":274363,"date":"2019-09-26T08:14:34","date_gmt":"2019-09-26T06:14:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=274363"},"modified":"2019-09-26T08:14:34","modified_gmt":"2019-09-26T06:14:34","slug":"naftno-postrojavanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/26\/naftno-postrojavanje\/","title":{"rendered":"Naftno postrojavanje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko PULIG<\/strong><\/p>\n

Napad dronovima na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, koji se dogodio u pro\u0161lu subotu, ve\u0107 danima ne sti\u0161ava ponovni fokus svjetske politike na Bliski istok. O koliko opasnoj situaciji se radi, prijeti li eskalacija sukoba izme\u0111u najve\u0107ih geopoliti\u010dkih igra\u010da u regiji ili \u0107e sve jo\u0161 jednom zavr\u0161iti kao bura u \u010da\u0161i vode? U biti, samo ovo pitanje ve\u0107 je cini\u010dno, jer rat u Jemenu, stalni sukobi koji su ustvari ratovi niskog intenziteta, poput onoga \u0161to se sada doga\u0111a u Siriji ili poput stalnih intervencija iz zraka izraelske vojske na sve grupe koje im smetaju u okolnim zemljama, \u010dine ovo podru\u010dje zonom ni rata ni mira i to ve\u0107 godinama. No geopoliti\u010dka situacija se stalno mijenja i glavnina svjetske pa\u017enje je usmjerena na zao\u0161travanje sukoba izme\u0111u SAD-a i Irana, rastu\u0107e sile koja je oja\u010dala na ru\u0161evinama okolnih dr\u017eava, poput Iraka.<\/p>\n

IGRA TOPLO-HLADNO TRUMPOVE ADMINISTRACIJE S IRANOM \u010cESTO POSTAJE TOLIKO NEPREDVIDIVA DA SVI \u010cITAJU TVITOVE I DRUGE PORUKE DR\u017dAVNIKA KAO DA SE RADI O NEKAKVOM PITIJSKOM PRORO\u010cANSTVU<\/p><\/blockquote>\n

Igra toplo-hladno Trumpove administracije s Iranom \u010desto postaje toliko nepredvidiva da svi \u010ditaju tvitove i druge poruke dr\u017eavnika, poput nekog pitijskog proro\u010danstva. Ho\u0107e li odnosi SAD-a i Irana zatopliti, ho\u0107e li se predsjednici Donald Trump i Hasan Rohani sastati na marginama zasjedanja UN-a ili su sada svi pregovori zamrznuti, a rat samo \u0161to nije objavljen? Sude\u0107i po otkazu svom ratobornom savjetniku Johnu Boltonu, koji je uvijek bio spreman zagovarati napad na Iran ili po izjavama tamo\u0161njih vjerskih vo\u0111a da nema pregovora sa \u2018sotonskom Amerikom\u2019, \u010diju te\u017einu je te\u0161ko prosuditi, sve ipak upu\u0107uje na to da direktan sukob i njegova eskalacija sada nikome ne odgovaraju. To bi bio prevelik zalogaj \u010dak i za jo\u0161 uvijek vojno najmo\u0107niji, ali ekonomski oslabjeli ameri\u010dki imperijalizam.<\/p>\n

Sigurno da jedna materijalisti\u010dka analiza stanja na Bliskom istoku govori o borbi za sirovine, prvenstveno naftu. No je li nafta klju\u010d za svaku odluku? Kada su Amerikanci izmislili povod da napadnu Irak i svrgnu Sadama Huseina, prvi motiv nije bio ira\u010dka nafta, koje i nema toliko da bi bila odlu\u010duju\u0107im faktorom na svjetskom tr\u017ei\u0161tu te sirovine. \u0160to je onda sve u igri? \u010cisto vojno preslagivanje, pokazivanje mi\u0161i\u0107a i borba za utjecaj na svim poljima. I u disfunkcionalnoj ira\u010dkoj dr\u017eavi stanovni\u0161tvo treba dobiti npr. telekomunikacijsku infrastrukturu. A i to je danas veliki biznis.<\/p>\n

Poreme\u0107aj na globalnom tr\u017ei\u0161tu nafte, izazvan napadom na rafineriju i naftno polje u Saudijskoj Arabiji, ipak nije takav da bi uzdrmao sada\u0161nju situaciju, kada je nafta relativno jeftina (u usporedbi s naftnim \u0161okom iz 1970-ih, kada su zemlje OPEC-a u\u010detverostru\u010dile cijenu i proizvele svjetsku naftnu krizu). Istina je da je cijena sko\u010dila za 20 posto (i manje, npr. u SAD za 15 posto), no to je kratkotrajna reakcija i ona spada u \u017eanr \u2018psihologije tr\u017ei\u0161ta\u2019, koje reagira odmah na incident, da bi se u kratkom roku sve vratilo na staro. No u doba financijalizacije i \u0161pekulativnog kapitala, kla\u0111enje na rizike mo\u017ee izazvati poreme\u0107aje, napuhavanja cijena i sli\u010dno, ako se poka\u017ee da su poslovi s naftom postali visoko rizi\u010dnima. A za to je Saudijska Arabija ogledni primjer. Usprkos ogromnoj kupnji modernog naoru\u017eanja od SAD-a, pokazalo se da oru\u017eje takore\u0107i doma\u0107e izrade, malih grupa, mo\u017ee ozbiljno ugroziti cijeli sistem. A tko je stvarno napao naftna postrojenja, jesu li to Huti iz Jemena ili su dronovi lansirani iz sjevernog Iraka, nije jo\u0161 do kraja jasno. Jemenski pobunjenici su preuzeli odgovornost, ali Saudijci su odmah rekli da iza svega stoji Iran. On to opovrgava, no nije sporno da poma\u017ee stranu u jemenskom ratu. A taj rat je ustvari jedno krvoproli\u0107e gdje su arapski saveznici iz Perzijskog zaljeva pobili desetine tisu\u0107a ljudi, a osam milijuna doveli na rub gladi. Sigurnosne slu\u017ebe pojedinih dr\u017eava sigurno nisu najbolji izvor provjerljivih informacija, no ira\u010dki izvori spominju dva razloga za napad: jedan je demonstriranje sile sankcijama pogo\u0111enog Irana, koji ho\u0107e pokazati, kao i u brojnim prija\u0161njim incidentima (zadnji su bili u vezi s brodovima), da nije slab i prepla\u0161en, ve\u0107 da je (i) vojna sila koju svi trebaju respektirati. Drugi, direktan povod bio bi iranska osveta za izraelski napad dronovima na proiranske snage u Siriji.<\/p>\n

DR\u017dAVE KOJE IMAJU TAKO NEPREDVIDIVE AUTORITARNE VO\u0110E, A TO SU DANAS SVE VELIKE, JO\u0160 UVIJEK MOGU BALANSIRATI U SVOJIM ME\u0110USOBNIM ODNOSIMA, NO NI FAKTOR \u2018NEURA\u010cUNLJIVOSTI\u2019 NE TREBA PODCJENJIVATI<\/p><\/blockquote>\n

Ameri\u010dki i saudijski du\u017enosnici upiru prstom u Iran (tako ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar Mike Pompeo) da ovaj razara svjetski sistem opskrbe naftom, no svakome tko nije ekstremno pristran pa od drve\u0107a ne vidi \u0161umu (a takav je, na\u017ealost, dobar dio zapadnog medijskog mejnstrima, pa onda i na\u0161a \u2018liberalna\u2019 \u0161tampa koja ga prenosi i \u0161iri), jasno je, da ka\u017eemo jezikom zloupotrijebljenim u na\u0161im zadnjim ratovima, tko je tu agresor, a tko \u017ertva. Je li Iran sada glavni nasilnik na Bliskom istoku? Ili je to ba\u0161 Saudijska Arabija sa svojim krvavim pohodom na Jemen, u kojem se napadi projektilima na podru\u010dja koja kontroliraju Huti mjere u tisu\u0107ama? No Saudijci su, to svi znaju, ameri\u010dki igra\u010di, koje sada njihovi sponzori moraju \u2018obuzdavati\u2019. A \u0161to tek re\u0107i o izraelskoj armiji, jednoj od najja\u010dih u svijetu i jedinoj nuklearnoj sili me\u0111u bliskoisto\u010dnim dr\u017eavama? Pa oni bombardiraju svaki cilj koji im ne odgovara u stalnom ratu niskog intenziteta s ve\u0107inom susjeda. Samo prije nekoliko tjedana bombardirali su, po tko zna koji put, sredi\u0161te Hezbolaha u Bejrutu. Ratuju na pojedinim to\u010dkama u zapadnom Iraku. No to vi\u0161e i nije vijest.<\/p>\n

A najve\u0107a vojna sila na svijetu, SAD, ima na desetke vojnih baza kojima je takore\u0107i okru\u017eila Iran i u njima dr\u017ei 50.000 vojnika. I sve to 10.000 kilometara od svoje zemlje. SAD ima svoju ulogu i u ratu u Jemenu. Tako da ovaj incident s naftnim postrojenjima u Saudijskoj Arabiji i druge napade na tu zemlju mo\u017eemo promatrati kao akt osvete Davida spram Golijata.<\/p>\n

No kakav je Golijat sama Saudijska Arabija? Ta je zemlja u biti krhka konstrukcija, koju na okupu dr\u017ei novac od nafte i dvor, koji ne bi imao snage bez ameri\u010dke podr\u0161ke. Iza pompe i ceremonije fragilna je baza sastavljena od kraljevske ku\u0107e, islamskih fundamentalista vahabita, plemena \u0161ijita i stranih radnika. Ta zemlja, svom investiranju u naoru\u017eanje usprkos, nije sposobna za vojnu mobilizaciju ve\u0107ih razmjera jer nema potrebno povjerenje ni u svoje vlastito stanovni\u0161tvo. Osje\u0107aju\u0107i da gubi mo\u0107, a presti\u017e nikada nije ni imala, ona hu\u0161ka Ameriku na Iran, koji s razlogom vidi kao narastaju\u0107u silu. Ili barem onu \u010diji zna\u010daj ne pada brzinom kojom pada zna\u010daj Saudijske Arabije, koja vi\u0161e ne mo\u017ee samo naftom ucjenjivati cijeli svijet, po\u0161to se globalna industrija nafte novim mjestima i na\u010dinima eksploatacije zna\u010dajno promijenila. Sve velike dr\u017eave, SAD prvenstveno, ali i Rusija i druge, imaju vlastite zna\u010dajne zalihe, pa \u0107e tako i ovaj \u0161ok relativno lako amortizirati. A rekli smo da otvoreni napad na Iran nije ni SAD-u sada lako izvediv. Pa bilo to i samo iz zraka, dronovima i sli\u010dno, kako to radi drugdje po svijetu. Ameri\u010dke baze su blizu Iranu, no to je i njihova slabost, po\u0161to su na dometu iranskog oru\u017eja, koje dose\u017ee 2.000 milja. Trump, usprkos neskidanju sankcija zbog iranskog nuklearnog programa i svojoj toplo-hladnoj retorici, ipak izgleda \u017eeli neki dogovor s Iranom, a to je i glavni razlog \u0161to se rije\u0161io svog savjetnika, jastreba Johna Boltona. Moglo bi se re\u0107i da je Iran povukao crtu i sada odgovara silom na napade na svoje saveznike u Siriji, Libanonu i Iraku. Uostalom, napadom na Iran SAD ne bi spasio Saudijsku Arabiju od izlo\u017eenosti ovakvim napadima. Zato Trump jo\u0161 uvijek bombardira prazne aerodrome po Siriji, blefiraju\u0107i \u010dvrstinu, koje u tom konfliktu nema. A samom Iranu su prijetnje izvana logika koja ima dvostruko dno. On se brani (uklju\u010divo malim napadima svojih saveznika, kao najboljom obranom), a s druge strane ratom slabog intenziteta, ali dovoljnog da mobilizira vlastitu javnost i neutralizira opoziciju u zemlji. U igri su dakle vi\u0161e veliki i mali imperijalizmi u sukobu, geopoliti\u010dka preslagivanja, gdje se sve ne mo\u017ee svesti na logiku \u010distog agresora i \u017ertve. Uostalom, u dana\u0161njem multipolarnom ili \u010dak nepolarnom svijetu, na Bliskom istoku u igri su i drugi igra\u010di, poput Rusije i sve vi\u0161e Kine, koja ograni\u010deno snabdijeva oru\u017ejem male grupe koje se suprotstavljaju ameri\u010dkom i izraelskom imperijalizmu.<\/p>\n

Pa ako je sve to jo\u0161 uvijek podvedivo pod egidu \u2018ratova za naftu\u2019, oni nisu neka stati\u010dna pojava, ve\u0107 se radi o permanentnom geostrate\u0161kom preslagivanju. A sve to doga\u0111a se u svijetu koji je pred novom ekonomskom krizom globalnih razmjera, gdje je neoliberalna globalizacija po\u010dela udarati u svoje granice i stvaraju se razni kontinentalni i manji blokovi dr\u017eava sa zajedni\u010dkim interesima. Uostalom, najvidljiviji efekt toga su ameri\u010dki trgovinski ratovi, prvenstveno s Kinom, ali i s drugim centrima mo\u0107i u svijetu, poput Rusije, pa i EU-a. Istina je da su \u2018rastu\u0107e ekonomije\u2019 osjetljive na cijenu nafte, mo\u017eda i vi\u0161e od one ameri\u010dke, no nafta nije jedini uzrok stabilnosti ili nestabilnosti svjetskih tr\u017ei\u0161ta. Pogledajmo samo okretanje cijenama zlata ili stabilnost kineske valute jena, kao nova podru\u010dja poku\u0161aja uravnote\u017eenja svijeta koji je u disbalansu.<\/p>\n

Dr\u017eave koje imaju tako nepredvidive autoritarne vo\u0111e, a to su danas sve velike, jo\u0161 uvijek mogu balansirati u svojim me\u0111usobnim odnosima, no ni faktor \u2018neura\u010dunljivosti\u2019 ne treba podcjenjivati. Svijet je postao mjesto gdje svaki \u2018kontrolirani\u2019 sukob brzo mo\u017ee eskalirati u nepredvidljivom pravcu. Te\u0161ko da \u0107e ba\u0161 nova naftna kriza biti taj povod, iako zadnji napadi na postrojenja u Saudijskoj Arabiji predstavljaju najve\u0107i poreme\u0107aj u svjetskoj proizvodnji nafte od vremena kada je Sadam Husein napao Kuvajt 1991. godine. Izvori neuroza u svjetskoj ekonomiji danas su mnogobrojni, a svi su povezani sa \u0161pekulativnom prirodom neoliberalnog kapitalizma, koji mo\u017ee trgovati i okladama na rizike, zara\u0111ivati na ne\u010dijim kolapsima. I uop\u0107e, naoko paradoksalno uspijevati tako da upropa\u0161tava mnoge ekonomije. Sama \u010dinjenica da ovaj incident dovodi do pove\u0107anja cijene nafte govori da mnoge strane u \u2018ratu za naftu\u2019 od njega imaju i koristi.<\/p>\n

Saudijska dr\u017eava se nada da \u0107e ove opasnosti dovesti do toga da me\u0111unarodna vladaju\u0107a klasa stane iza njih i pritisne Iran. No to se ne doga\u0111a tako pravocrtno. U \u010dlanku Hamida Alizadeha \u2018Napadi na saudijska naftna postrojenja i promjenljivi krajolik Bliskog istoka\u2019 iznosi se smjela spekulacija da bi se stvari mogle razvijati i u smjeru suprotnom od sada dominiraju\u0107eg. Vide\u0107i slabost i nestabilnost Saudijske Arabije, zapadne bi vladaju\u0107e klase mogle po\u010deti tra\u017eiti nove saveznike i po\u010deti se kladiti na njih, odri\u010du\u0107i se pomalo onih starih. A ti novi saveznici mogli bi biti Turska, pa \u010dak i Iran, kao dr\u017eave koje sada mogu odr\u017eavati varljivi ekvilibrij u ovoj regiji. \u0160to god da se dogodi, svaki dru\u0161tveni, vojni i politi\u010dki potres u regiji samo \u0107e sve vi\u0161e pokazivati veliki \u0107orsokak u koji zapada Saudijska Arabija.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dki i saudijski du\u017enosnici upiru prstom u Iran da ovaj razara svjetski sistem opskrbe naftom, ali svakome tko nije ekstremno pristran pa od drve\u0107a ne vidi \u0161umu jasno je, da ka\u017eemo jezikom zloupotrijebljenim u na\u0161im zadnjim ratovima, tko je tu agresor, a tko \u017ertva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273658,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-274363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=274363"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274363\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=274363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=274363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=274363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}