Savez slijepih Crne Gore kao autenti\u010dna organizacija koja zastupa interese osoba\u00a0 sa o\u0161te\u0107enjem vida o\u0161tro i odlu\u010dno odbacuje sve neistine koje su se \u010dule na ju\u010dera\u0161njoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i bud\u017eet Skup\u0161tine Crne Gore, a u vezi s obilje\u017eavanjem informacija o proizvodima na brajevom pismu. Naime, u\u00a0 Dnevniku 2 na javnom servisu RTCG smo mogli \u010duti pregr\u0161t neistina, da ne ka\u017eemo neku te\u017eu, ali bi bila adekvatnija rije\u010d, od strane\u00a0 vlasnika\u00a0 jedne od\u00a0 trgova\u010dkih firmi koji prebrojava osobe s o\u0161te\u0107enjem vida i koliko njih koristi brajevo pismo, te pominje neke\u00a0 milione koje trgovci tro\u0161e tj. koje bi tro\u0161ili ukoliko bi primjenjivali Zakon. Pritom on taj zakon ne primjenjuje jo\u0161 od 2014, iako je imao\u00a0 zakonsku obavezu, pa bi bilo\u00a0 korektno da\u00a0 informi\u0161e javnost koliko je za ovih, vi\u0161e od pet godina, zbog nepo\u0161tovanja Zakona, platio prekr\u0161ajnih kazni koje isti taj Zakon propisuje.<\/p>\n
Isti gospodin iznosi neistinu da je obilje\u017eavanje proizvoda tehni\u010dki neizvodljivo, a istina je da ni on, ali ni ostali trgovci vi\u0161e od pet godina odbijaju da bar poku\u0161aju razmisliti o tehni\u010dkim rje\u0161enjima, ve\u0107 sve ovo vrijeme ponavljaju neistine, vjeruju\u0107i da \u0107e \u201csto puta izgovorena nestina postati istina\u201d i da \u0107e ubijediti poslanike da izmjenama Zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da ukinu obavezu obilje\u017eavanja informacija na brajevom pismu. Na\u017ealost, slu\u0161aju\u0107i dio izlaganja poslanika Konjevi\u0107a i Nimanbegua, prenesenih u prilogu Dnevnika, sti\u010de se utisak da im to u odre\u0111enoj mjeri i uspijeva, i posebno zabrinjava jednostranost stavova koje smo \u010duli od poslanika.<\/p>\n
Bilo bi za o\u010dekivati da pomenuti poslanici, ali i\u00a0 svi ostali \u010dlanovi Odbora i\u00a0 saziva Skup\u0161tine, \u010duju i glas gra\u0111ana koje zastupaju, u ovom slu\u010daju osoba sa o\u0161te\u0107enim vidom, i da\u00a0 onda donose\u00a0 zaklju\u010dke i javno ih iznose. Nije nama potreban osje\u0107aj i senzibilitet poslanika Konjevi\u0107a i njegovih kolega, ali ni trgovaca, ve\u0107 nam je potrebno po\u0161tovanje ljudskih prava, a iskreno vjerujemo da\u00a0 gdin Konjevi\u0107 zna da u po\u0161tovanju ljudskih prava tj. primjeni Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom \u201edara ne mo\u017ee pre\u0107i mjeru\u201c.<\/p>\n
A sada \u017eelimo da damo i nekoliko istinitih i konkretnih podataka u vezi s primjenom obaveze obilje\u017eavanja informacija o proizvodima na brajevom pismu;<\/p>\n
–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zakon o za\u0161titi potro\u0161a\u010da je usvojen krajem 2013, a stupio na snagu u julu 2014, dok su prvi artikli na brajevom pismu obilje\u017eeni tek po\u010detkom 2017.<\/p>\n
–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Od po\u010detka 2017. je obilje\u017eeno oko 3.300.000 artikala koji se odnose na ne\u0161to preko 600 razli\u010ditih proizvoda, \u0161to je oko 5000 artikala po pojedina\u010dnom proizvodu za period od vi\u0161e od dvije godine.<\/p>\n
–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Trgovci su za navedeni period i navedeni broj obilje\u017eenih proizvoda ukupno potro\u0161ili 66.000\u20ac, a ako znamo da se radi o periodu od preko 30 mjeseci nije te\u0161ko izra\u010dunati da su 25 trgovaca mjese\u010dno prosje\u010dno potro\u0161ili oko 2.200\u20ac, a pojedina\u010dno prosje\u010dno po manje od 100\u20ac. Od navedenog iznosa doma\u0107i trgovci su imali tro\u0161ak od oko 47.000\u20ac, dok\u00a0 su proizvo\u0111a\u010di iz regiona potro\u0161ili oko 19.000\u20ac.<\/p>\n
–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Notorna je \u010dinjenica da se proizvodi iz kruga sredstava za li\u010dnu higijenu i higijenu prostora pakuju u ambala\u017eu koja je ukra\u0161ena raznoraznim rezbarijama, pa je tehni\u010dki izvodljivo, ako postoji volja, da se na samoj ambala\u017ei izrezbari i 15-20 ta\u010dkica koje nekim potro\u0161a\u010dima\u00a0\u00a0 omogu\u0107avaju bezbjedno i ravnopravno kori\u0161\u0107enje proizvoda.<\/p>\n
–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kako\u00a0 trgovci\u00a0 apsolutno ne \u017eele da\u00a0 razgovaraju o tehni\u010dkim rje\u0161enjima, mi smo im ponudili prelazno rje\u0161enje u vidu samoljepljivih naljepnica na kojima\u00a0 je o\u0161tampan naziv proizvoda, vode\u0107i ra\u010duna o tome da im se ne naru\u0161i izgled ambala\u017ee, te da ona bude prakti\u010dno nevidljiva onim potro\u0161a\u010dima kojima nije potrebna.<\/p>\n
–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Podatak o do sad o\u0161tampanim naljepnicama govori tj. Demantuje izjavu da \u201cu Crnoj Gori ne postoji dovoljno kapaciteta za \u0161tampanje informacija na brajevom pismu\u201d, a, istine radi,\u00a0 napominjemo da su kapaciteti toliki da pru\u017eamo usluge \u0161tampanja i proizvo\u0111a\u010dima iz inostranstva i da je od pomenutih 3.300.000 o\u0161tampanih naljepnica njih 930.000 izvezeno u\u00a0 Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.<\/p>\n
Konkretni i istiniti podaci koje smo iznijeli na najbolji na\u010din demantuju tzv. argumente trgovaca i pokazuju koli\u010dinu obmana kojima vr\u0161e pritisak na donosioce odluka, a sve u \u017eelji da ih ubijede da je kr\u0161enje ljudskih prava vrijednost koju treba da promovi\u0161u i time podsti\u010du zdrav poslovni ambijent, a zapravo se radi o\u00a0 za\u0161titi isklju\u010divo usko li\u010dnih interesa.<\/p>\n
Goran Macanovi\u0107,
\nizvr\u0161ni direktor<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Reagovanje na navode u prilogu emitovanom u Dnevniku 2 RTCG od 23. septembra 2019.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274268,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-274267","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274267","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=274267"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274267\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274268"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=274267"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=274267"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=274267"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}