{"id":274065,"date":"2019-09-21T06:12:53","date_gmt":"2019-09-21T04:12:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=274065"},"modified":"2019-09-21T11:05:24","modified_gmt":"2019-09-21T09:05:24","slug":"jugoslovenstvo-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/21\/jugoslovenstvo-danas\/","title":{"rendered":"Jugoslovenstvo danas"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zlatko Pakovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Priroda jezika koji govorimo kao maternji \u2013 kojim, dakle, govore Srbijanci, Hrva\u0107ani, Bosanci i Hercegovci, Crnogorci \u2013 nu\u017eno strukturira jugoslovensku kulturu. Kao \u0161to opstaju Skandinavija, skandinavska kultura i skandinavistika, iako takve dr\u017eave kao \u0161to bi bila Skandinavija nema, danas opstaju i Jugoslavija, jugoslovenska kultura i jugoslavistika \u2013 iako nju, jugoslavistiku, kao istra\u017eiva\u010dkonau\u010dnu disciplinu, tek treba konstituisati. Kad je re\u010d o jugoslovenskoj kulturi, jezi\u010dka veza Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, kudikamo je konzistentnija negoli \u0161to je to u skandinavskoj kulturi, me\u0111u skandinavskim dr\u017eavama.<\/p>\n

Da\u0107u jedan jednostavan primer ove neprobojne, neraskidive povezanosti: pravoslavni Srbi i danas \u010ditaju Stari i Novi zavjet u briljantnim prevodima Vuka Karad\u017ei\u0107a i \u0110ure Dani\u010di\u0107a, na ijekavici, i to na varijanti jezika kakav je, kao knji\u017eevni standard, danas ustaljen u Republici Hrvatskoj. U duhu ironije \u2013 a ironija je metoda otkrivanja istinitosti \u2013 mogli bismo re\u0107i da vernici Srpske pravoslavne crkve, a re\u010d je o milionima mu\u0161karaca i \u017eena, svoju svetosavsku veru ispovedaju na hrvatskom jeziku.<\/p>\n

Iako je re\u010d o nekoliko dr\u017eava, od Subotice do Splita i Visa, i od Umaga do Ulcinja, Jugoslavija je milje (milieu) kulturama koje se u njima stvaraju, ljudima koji u njima misle, govore i deluju \u2013 uprkos dr\u017eavnim granicama, uprkos religijskim bedemima, uprkos nacionalnim zatvaranjima, uprkos besu i mr\u017enji me\u0111u narodima, verama i politikama.<\/p>\n

U DUHU IRONIJE \u2013 A IRONIJA JE METODA OTKRIVANJA ISTINITOSTI \u2013 MOGLI BISMO RE\u0106I DA VERNICI SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, A RE\u010c JE O MILIONIMA MU\u0160KARACA I \u017dENA, SVOJU SVETOSAVSKU VERU ISPOVEDAJU NA HRVATSKOM JEZIKU.<\/p><\/blockquote>\n

Jugoslovensko nasle\u0111e, ne tek istorijsko nego povesno, dakle, ona ba\u0161tina koja nadahnjuje budu\u0107nost, jeste, pre i posle svega \u2013 kultura otpora. Kultura otpora imperijalizmu, klerikalizmu, nacionalizmu, fa\u0161izmu, staljinizmu i kapitalizmu. Od Matije Vla\u010di\u0107a \u2013 Ilirika do Prote Mateje, od \u0110uzepine Martinuci (Giuseppina Martinuzzi) do Ksenije Atanasijevi\u0107, od Dr\u017ei\u0107a do Sterije, od Matije Gupca do Stevana Filipovi\u0107a, od Svetozara Markovi\u0107a do Cankara i Krle\u017ee, od Josipa Rajhl-Kira (Reihl-Kir) i kontraadmirala Vladimira Barovi\u0107a do nas, i kroz nas \u2013 neka nas je i hiljadu, neka nas je i stotinu \u2013 prote\u017ee se taj vektor kulture otpora. Sva druga nastojanja nisu vektori u kulturi, nego pulsiraju\u0107e kru\u017enice \u010diji se rep hrani sopstvenim glavama.<\/p>\n

Posle razaranja i raspadanja (dvostruki je to proces) Jugoslavije i brisanja njenog imena s geografskih mapa i iz diplomatskih dokumenata, u jeku njenog vre\u0111anja u istorijskim knjigama, uobi\u010dajilo se me\u0111u jugofilnim svetom da se govori o postjugoslovenstvu, postjugoslovenskoj kulturi i postjugoslovenskim studijama. Lepi su maniri pohranjeni, da ne ka\u017eem ba\u0161 sahranjeni, u ovim re\u010dima koje i dozivaju jugoslovenstvo i objavljuju mu, istovremeno, da je u (post)mortalnoj fazi, ali u njima nema istine \u2013 one ne nose istinu. Kad ka\u017eemo \u2018postjugoslovenski\u2019, jugoslovenstvo dr\u017eimo zarobljeno u etatisti\u010dkoj strategiji. Me\u0111utim, kad je re\u010d o jugoslovenstvu, re\u010d je o etici i estetici otpora, najzad, o ideji dru\u0161tva koje se opire dr\u017eavotvornosti. Stoga, nazovimo stvari pravim imenom: jugoslovenske studije, jugoslavistika itd.<\/p>\n

JUGOSLOVENSKO NASLE\u0110E, NE TEK ISTORIJSKO NEGO POVESNO, DAKLE, ONA BA\u0160TINA KOJA NADAHNJUJE BUDU\u0106NOST, JESTE, PRE I POSLE SVEGA \u2013 KULTURA OTPORA. KULTURA OTPORA IMPERIJALIZMU, KLERIKALIZMU, NACIONALIZMU, FA\u0160IZMU, STALJINIZMU I KAPITALIZMU.<\/p><\/blockquote>\n

Na kraju, za po\u010detak \u2013 pesma, da uzaludno budi mi\u0161ljenje! Branko Miljkovi\u0107, \u201eJugoslavija\u201c: \u201eEvo kako je po\u010dela u dan svoje nu\u017enosti\/ Sve \u0161to nema vatre u sebi sagori\/ \u0160to sagori postaje no\u0107\/ \u0160to ne izgori ra\u0111a dan\/ Treba zapaliti sve \u0161to mo\u017ee da gori\/ Treba sru\u0161iti sve sru\u0161ivo, sve \u0161to nije ve\u010dno\/ Treba u svemu i posle svega prona\u0107i nadu\/ Revolucijo, ono \u0161to ostane je \u010dovek\/ Ono \u0161to pro\u0111e je pro\u0161lost\/ Pro\u0161lost koja ne pro\u0111e je budu\u0107nost i budnost\/ Svaka stvar svaki \u010dovek je detalj tvoje nade\/ Evo tako je po\u010dela u dan svoje nu\u017enosti\/ Obala jednome Moru\/ Zvezda na Poluostrvu\/ Rt Dobre Volje\/ Oivi\u010dena beskrajem\/ Savetuje plodovima ljubav i razum\/ U fabrikama ljudi konzerviraju sunce\/ Koje se javlja na najrazli\u010ditije na\u010dine\/ U plodu i kamenu podjednako\/ Prvi put slatko drugi put vrelo\/ Sada ima sve \u0161to je njeno\/ Na jugu More na severu oblake\/ Na istoku tre\u0161nje na zapadu maslinjake\/ I sazve\u017e\u0111a nad Fru\u0161kom, zvezdane strofe najlep\u0161e\/ U kamenu i na vodi:\/ Grozd je uspomena na njihov raspored\/ Ima svoju budu\u0107nost i njenu pro\u0161lost\/ Ima svoj put i njegovu istinu\/ Savetuje plodovima ljubav i razum\/ Obala jednome Moru\/ Zvezda na Poluostrvu\/ Rt Dobre Volje\/ Oivi\u010dena beskrajem\/ Tu\u0111a presahlost bi joj izvore otrovala\/ Tu\u0111e pustinje klevetaju njeno sunce i zemlju\/ A ona bez milosti prema onome \u0161to je stvarno\/ Ali ne i istinito, ne prestaje da se bori\/ Srce njenih gradova je belo sunce svih ljudi\/ Ona u\u010di gradove da budu bra\u0107a Velikome Gradu\/ Koji ven\u010dava \u0160umadiju i Zagorje\/ Me\u0111usobno i sa budu\u0107no\u0161\u0107u\/ Istra\u017eiva\u010di pod zemljom, u smrti, vojnici i rudari\/ Istra\u017eiva\u010di u vazduhu, peva\u010di i ikari\/ Istra\u017eiva\u010di pod vodom, pesnici nesvesnoga\/ Tra\u017eite, na\u0111ite, pretra\u017eite sva blaga,\/ Sve mogu\u0107nosti i sva imena svome Jugu\/ Koji savetuje plodovima ljubav i razum.\u201c<\/p>\n

Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uprkos tome \u0161to Jugoslavije kao dr\u017eave vi\u0161e nema, ostalo je za njom ono \u0161to je postojalo i pre nje, \u0161to se, dakle, u vremenu na ovom srednjoevropsko-balkansko-mediteranskom prostoru prote\u017ee mnogo du\u017ee i u svesti generacije i generacije mnogo dublje od dr\u017eavnih formi jugoslovenstva, a to je jugoslovenska kultura.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271174,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[581,582],"class_list":["post-274065","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana","tag-jugoslavija","tag-zlatko"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=274065"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274065\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=274065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=274065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=274065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}