Civilizacija je premlada da bi se srela sa vanzemaljskim \u017eivotom, a inteligentna bi\u0107a iz Mlije\u010dnog puta su, mogu\u0107e, posjetila Zemlju prije nego \u0161to je ljudska rasa postojala, pokazuje studija stronomik \u017eurnala”.<\/p>\n
Samo u Mlije\u010dnom putu postoje milijarde planeta sposobnih za razvoj \u017eivota i smje\u0161tenih na idealnoj udaljenosti od svojih zvijezda.<\/p>\n
Nau\u010dnici smatraju da, ipak, nije paradoks to \u0161to nikada nismo otkrili vanzemaljske oblike \u017eivota.<\/p>\n
Ova studija navodi da se na\u0161a galaksija sastoji od 400 milijardi zvijezda. Od toga \u010dak 20 milijardi otpada na sunca.<\/p>\n
Procjena je da se u okolini \u010detiri milijarde njih rotiraju planete sa idealnim uslovima za \u017eivot. Rije\u010d je o planetama veli\u010dine Zemlje.<\/p>\n
Ukoliko tek svaka hiljadita od tih planeta sadr\u017eava neki oblik \u017eivota, to bi zna\u010dilo da u Mlije\u010dnom putu postoji \u010detiri miliona planeta na kojima postoji \u017eivot!<\/p>\n
Studija Astronomik \u017eurnala procjenjuje da bi, ako u na\u0161oj galaksiji postoji samo jedna civilizacija sposobna da svakih nekoliko stotina godina kolonizuje dvije planete, \u010ditava galaksija bila naseljena za pet do 50 miliona godina.<\/p>\n
Mlije\u010dni put star je oko 13 milijardi godina, a Zemlja ima \u010detiri milijarde godina. Najstarije nastanjive planete u ovoj galaksiji stare su 12 milijardi godina.<\/p>\n
To zna\u010di da su vanzemaljci imali milijarde godina vremena da razviju civilizaciju sposobnu da putuje svemirom.<\/p>\n
S obzirom na raspolo\u017eivu svemirsku tehnologiju, \u010dovje\u010danstvu bi trebalo oko dva miliona godina da kolonizuje cijelu na\u0161u galaksiju. A to je relativno malo vremena u pore\u0111enju sa milijardama godina koliko postoje nastanjive planete.<\/p>\n
Studija procjenjuje da su Zemlju mogli posjetiti vanzemaljci, ali u vrijeme dok ljudi jo\u0161 nisu ni postojali. Autori napominju da prethodna istra\u017eivanja nisu uzela u obzir klju\u010dnu \u010dinjenicu: na\u0161a galaksija se kre\u0107e.<\/p>\n
Na isti na\u010din na koji planete kru\u017ee oko zvijezda i sistemi zvijezda kru\u017ee oko galakti\u010dkog centra. U slu\u010daju Mlije\u010dnog puta to traje 230 miliona godina.<\/p>\n
Sun\u010devi sistemi orbitiraju razli\u010ditim brzinama, \u0161to zna\u010di da povremeno prolaze jedni pored drugih na bli\u017eim udaljenostima.<\/p>\n
Prema istra\u017eivanju, vanzemaljci mo\u017eda \u010dekaju “bliske susrete” sun\u010devih sistema kako bi presko\u010dili u drugi zvjezdani sistem i istra\u017eili planete u njihovim naseljenim zonama.<\/p>\n
Ako je to slu\u010daj, \u0161irenje galaksijom moglo bi potrajati mnogo du\u017ee nego \u0161to se mislilo. Hipoteti\u010dki, vanzemaljci mo\u017eda jo\u0161 uop\u0161te nisu stigli do nas ili su nas posjetili milionima godina prije pojave ljudi, prenosi Srna.<\/p>\n
Sletjeli su na Zemlju, na njoj nisu prona\u0161li inteligentni \u017eivot pa su krenuli dalje?<\/p>\n
Da bi istra\u017eili scenarije u kojima bi vanzemaljci mogli postojati, nau\u010dnici su koristili numeri\u010dke modele za simulaciju \u0161irenja neke civilizacije \u0161irom galaksije.<\/p>\n
U obzir su uzeli razli\u010dite mogu\u0107nosti: blizinu novih zvjezdanih sistema, domet i brzinu hipoteti\u010dkih me\u0111uzvjezdanih sondi i vremenski razmak izme\u0111u slanja sondi.<\/p>\n
A sve to \u010dinili su koriste\u0107i se na\u0161im pona\u0161anjem i mogu\u0107nostima kao polaznom ta\u010dkom, odnosno oslanjaju\u0107i se na jedino iskustvo koje imamo – ljudsko iskustvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vanzemaljci mo\u017eda \u010dekaju ‘bliske susrete’ sun\u010devih sistema kako bi presko\u010dili u drugi zvjezdani sistem<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-273867","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273867"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273867\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}