jutarnji.hr.<\/a><\/p>\nNau\u010dnici to podru\u010dje nazivaju “tre\u0107im polom”, jer \u010duva najve\u0107u zalihu snijega i leda poslije Arktika i Antarktika.<\/p>\n
U posljednje dvije decenije, gle\u010der Mingjong u podno\u017eju planine Kavakarpo ubrzano se topi i smatra se jednim od najbr\u017ee nestaju\u0107ih gle\u010dera na svijetu.<\/p>\n
Od 1970. godine, tibetanski gle\u010der je izgubio \u010dak \u010detvrtinu svoga leda.<\/p>\n
Lokalno stanovni\u0161tvo za topljenje gle\u010dera krivi pohlepu, turiste koji zaga\u0111uju ovu oblast i nedostatak adekvatnih molitvi posve\u0107enih lokalnim bo\u017eanstvima.<\/p>\n
I pored njihovih poku\u0161aja da umilostive bogove molitvama, slo\u017enim \u017eivotom i izbacivanjem luka i pe\u010denog mesa iz ishrane, nestanak ovog gle\u010dera je, ka\u017eu nau\u010dnici, neizbe\u017ean.<\/p>\n
Ovih dana se o\u010dekuje objavljivanje izvje\u0161taja Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), \u010diji nau\u010dnici procjenjuju da \u0107e do kraja vijeka nestati dvije tre\u0107ine tibetanskog gle\u010dera.<\/p>\n
Procjena je da \u0107e, \u010dak i ako se me\u0111unarodna zajednica dogovori o hitnim promjenama kojima bi se ograni\u010dilo globalno zagrijavanje, tibetanska ledena gromada nastaviti da se topi.<\/p>\n
Nestanak ovog gle\u010dera \u0107e se osjetiti na cijeloj planeti jer je ovaj \u201cvodeni toranj Azije\u201d izvor 10 najve\u0107ih svjetskih rijeka, uklju\u010duju\u0107i Gang, Bramaputru, \u017dutu rijeku, Mekong i Ind, koje vodom direktno snabdijevaju 1,6 milijardi ljudi, a mnoge druge indirektno opskrbljuju \u2013 na primjer kupovinom majice napravljene od kineskog pamuka ili pirin\u010da iz Indije.<\/p>\n
Nestanak gle\u010dera je \u201cdepresivan i zastra\u0161uju\u0107\u201d, rekao je Gardijanu D\u017eozef \u0160ea, stru\u010dnjak za gle\u010dere sa Univerziteta Sjeverne Britanske Kolumbije. “To mijenja prirodu planina duboko i vrlo vidljivo”, dodao je on.<\/p>\n
Me\u0111utim, pa\u017enju nau\u010dnika i svjetske javnosti mnogo vi\u0161e zaokuplja sudbina Sjevernog i Ju\u017enog pola, \u010demu je doprinio i izvje\u0161taj IPCC iz 2007. u kome je pogre\u0161no predvi\u0111eno da \u0107e svi gle\u010deri sa Himalaja nestati do 2035.<\/p>\n
Ova tvrdnja, uz to \u0161to lokalne vlasti ograni\u010davaju pristup nau\u010dnicima, mogu\u0107i su razlozi za\u0161to \u201ctre\u0107i pol\u201d ne dobija toliku pa\u017enju javnosti.<\/p>\n
Ovog ljeta, me\u0111utim, nau\u010dnici sa ameri\u010dkog Univerziteta Kolumbija su analizirali stare snimke \u0161pijunskih satelita iz vremena Hladnog rata i ustanovili da se led sve br\u017ee topi.<\/p>\n
Led se sada topi gotovo dvostruko br\u017ee nego u periodu od 1975. do 2000. godine, kad je prosje\u010dna temperatura bila za jedan Celzijusov stepen ni\u017ea.<\/p>\n
Gle\u010deri na podru\u010dju Himalaja gube oko pola metra leda godi\u0161nje zbog globalnog zagrijavanja, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n
Zbog topljenja gle\u010dera, u poplavama i klizi\u0161tima nestaju kompletna sela, a nivo voda u regionu raste.<\/p>\n
Jedan od razloga za ubrzano topljenje leda je i to \u0161to prosje\u010dna temperatura na Tibetanskoj visoravni, kao i na Arktiku i Antarktiku, raste tri puta br\u017ee od svjetskog prosjeka.<\/p>\n
Tu je jo\u0161 jedan krivac za rapidan nestanak leda – emisija gasova staklene ba\u0161te, zbog koje, ako ne bude obuzdana, tri svjetska pola o\u010dekuje dodatno zagrijavanje od pet stepeni, upozoravaju stru\u010dnjaci.<\/p>\n
Tu\u017ena sudbina \u010deka jedan od ekolo\u0161ki najraznovrsnijih i najranjivijih dijelova planete.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici to podru\u010dje nazivaju “tre\u0107im polom”, jer \u010duva najve\u0107u zalihu snijega i leda poslije Arktika i Antarktika<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-273803","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273803"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273803\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}