CIA je skinula oznaku tajnosti sa dosijea koji otkrivaju kako su golubovi kori\u0161\u0107eni u tajnim \u0161pijunskim misijama tokom Hladnog rata.<\/p>\n
U dokumentima je opisano kako su golubovi trenirani da fotografi\u0161u osjetljive lokacije u Sovjetskom Savezu, ali i kako su gavranovi kori\u0161\u0107eni da ispu\u0161taju prislu\u0161ne ure\u0111aje na pragove prozora, a delfini za podvodne misije.<\/p>\n
Operacija iz 70-tih godina pro\u0161log vijeka sa kodnim imenom Takana istra\u017eivala je upotrebu golubova sa minijaturnim kamerama koje automatski snimaju fotografije, navodi se u objavljenim dosijeima.<\/p>\n
CIA je iskoristila \u010dinjenicu da golub ima nevjerovatnu sposobnost, skoro supermo\u0107, da mo\u017ee da bude ostavljen negdje gdje nikada nije bio i da prona\u0111e put ku\u0107i stotinama kilometara, prenosi BBC.<\/p>\n
U okviru operacija Takana istra\u017eeno je kori\u0161\u0107enje drugih \u017eivotinja za potrebe obavje\u0161tajne slu\u017ebe, pa je CIA trenirala gavranove da ispu\u0161taju i ponovo uzimaju male objekte te\u017eine do 40 grama na pragove prozora nepristupa\u010dnih zgrada.<\/p>\n
CIA je tako\u0111e istra\u017eivala da li ptice selice mogu da se koriste da postave senzore kojim bi bilo utvr\u0111eno da li Sovjetski Savez testira hemijsko oru\u017eje.<\/p>\n
Izgleda da je bilo i testova sa nekom vrstom elektri\u010dne stimulacije mozga kako bi psi bili daljinski navo\u0111eni, ali mnogi detalji su jo\u0161 pod oznakom tajnosti.<\/p>\n
Prethodno su u operaciji Akusti\u010dna maca prislu\u0161ni ure\u0111aji stavljni u ma\u010dke.<\/p>\n
Dosijei otkrivaju da je CIA tokom 1960-ih poku\u0161avala da koristi delfine za “proboj u luku”, sa ili bez \u010dovjeka.<\/p>\n
Problem je bio u tome \u0161to agent na terenu nije mogao da preuzme kontrolu nad delfinom od trenera koji je sa njim radio.<\/p>\n
Ispostavilo se da su golubovi najefikasniji i sredinom 1970-ih CIA je po\u010dela da sprovodi seriju probnih misija.<\/p>\n
Kori\u0161\u0107ena je kamera vredna 2.000 dolara, te\u0161ka samo 35 grama, a fotografije snimljene iznad kvarta Nejvi jard u Va\u0161ingtonu bile su izuzetno kvalitetne.<\/p>\n
Eksperti su ocijenili da je kvalitet fotografija, na kojima se jasno vide detalji na ljudima koji \u0161etaju i automobilima, vi\u0161i od onih koje su u to vrijeme snimali sateliti.<\/p>\n
Iz dopisa iz septembra 1976. godine se vidi da je bila izabrana meta za misiju golubova, brodogradili\u0161te u Lenjingradu u kojem je izgra\u0111ena ve\u0107ina sovjetskih naprednih podmornica.<\/p>\n
U tom trenutku je odlu\u010deno da je misija izvodljiva, ali tu se pri\u010da u deklasifikovanom dosijeu zavr\u0161ava, tako da \u0107e ostati tajna u koliko su \u0161pijunskih misija golubovi u\u010destvovali i koje podatke su prikupili.<\/p>\n
Upotreba golubova za komunikaciju poznata je hiljadama godina, ali su te ptice u Prvom svjetskom ratu po\u010dele da se koriste za prikupljanje obavje\u0161tajnih podataka.<\/p>\n
Tokom Drugog svjetskog rata, malo poznati ogranak britanske obavje\u0161tajne slu\u017ebe, MI-14 spu\u0161tao je golubove u kontejnerima sa padobranom u okupiranu Evropu.<\/p>\n
Vi\u0161e od 1.000 golubova vratilo se sa porukama, uklju\u010duju\u0107i detalje o lokacijama za lansiranje raketa V1 i njema\u010dkim radarskim stanicama.<\/p>\n
Poruka grupe Pokreta otpora Leopold Osvetnik sadr\u017eala je obavje\u0161tajni izvje\u0161taj na 12 strana koji je poslat direktno Vinstonu \u010cer\u010dilu.<\/p>\n
Poslije rata specijalni Pododbor za golubove britanske obave\u0161tajne slu\u017ebe razmatrao je mogu\u0107nosti za Hladni rat.<\/p>\n
Me\u0111utim, dok su britanske operacije u velikoj mjeri uga\u0161ene, CIA je preuzela kori\u0161\u0107enje mo\u0107i golubova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Golubovi mogu da budu ostavljeni gdje nikada nijesu bili i da do\u0111u ku\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273614,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-273613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273613"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273613\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}