{"id":273521,"date":"2019-09-13T04:53:23","date_gmt":"2019-09-13T02:53:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=273521"},"modified":"2019-09-13T04:53:23","modified_gmt":"2019-09-13T02:53:23","slug":"sedam-saznanja-21-vijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/13\/sedam-saznanja-21-vijeka\/","title":{"rendered":"Sedam saznanja 21. vijeka"},"content":{"rendered":"
    \n
  1. UPOZNAJEMO LJUDSKI GENOM<\/li>\n<\/ol>\n

    Na samom po\u010detku 21. vijeka, 2001. godine, objavljeni su rezultati slo\u017eenog projekta de\u0161ifrovanja ljudskog genoma. Raznovrsne kompanije su istovremeno u\u0161le u patentnu trku kako bi preuzele primat u geneti\u010dkoj tehnologiji, a po\u010dela su se javljati i \u010dudesa poput prvog sinteti\u010dkog genoma (bakterije) napravljenog 2010. godine. Uz mati\u010dne \u0107elije i nanotehnologije, razumijevanje genetike od tada dramati\u010dno mijenja medicinu, a posljedice upoznavanja genoma se\u017eu i mnogo dalje, u sve oblasti nauke.<\/p>\n

      \n
    1. GRAVITACIONI TALASI POSTOJE<\/li>\n<\/ol>\n

      Spektakularan rezultat LIGO eksperimenta potvrdio je 2016. godine postojanje gravitacionih talasa koje ranije niko nije mogao da snimi, a koje je Ajn\u0161tajn predvidio svojom Op\u0161tom teorijom relativnosti. Pomo\u0107u dva LIGO instrumenta, 2016. godine ulovljeni su gravitacioni talasi nastali sudarom dvije crne rupe, \u010dime je nastala nova, gravitaciona radio-astronomija.<\/p>\n

        \n
      1. CRISPR MO\u017dE DA ZAMIJENI SVAKI GEN<\/li>\n<\/ol>\n

        Rije\u010d je o novoj i izuzetno mo\u0107noj tehnologiji koja se intenzivno istra\u017euje od 2005. godine \u2013 CRISPR je gotovo slu\u010dajno otkriven odbrambeni mehanizam kojim se bakterije \u0161tite od virusa i koji im omogu\u0107uje da uz pomo\u0107 proteina nazvanih CAS, koji rade kao svojevrsne \u201cmakaze\u201d, efikasno isijeku uljeza, kao \u0161to su bakteriofage, iz svog DNK lanca. Istra\u017eiva\u010di su brzo shvatili da se uz njegovu pomo\u0107 mogu isjecati i djelovi geneti\u010dke informacije koji nisu virusi, da se tako sa lako\u0107om mo\u017ee zamijeniti bilo koji gen i da se to mo\u017ee primijeniti i kod ljudi. Tako je 2012. godine nastala tehnologija nazvana CRISPR\/CAS9.<\/p>\n

          \n
        1. NEANDERTALCI U NAMA<\/li>\n<\/ol>\n

          Obilje istra\u017eivanja je razotkrilo je mnogo toga novog o \u017eivotu neandertalaca koji su bili bitno inteligentniji nego \u0161to se mislilo. Otkrivene su u ovom vijeku i druge nove vrste na\u0161eg roda Homo, a zahvaljuju\u0107i geneti\u010dkim istra\u017eivanjima puno se saznalo i o neprekidnom ukr\u0161tanju svih ovih vrsta sa prvim ljudima. Od 2010. pokrenut je i projekat de\u0161ifrovanja genoma Neandertalca.<\/p>\n

            \n
          1. PLANETE IZVAN SUN\u010cEVOG SISTEMA<\/li>\n<\/ol>\n

            Mada su prve otkrivene jo\u0161 1988. godine, nakon 2009. godine po\u010dela je prava revolucija u pronala\u017eenju planeta izvan Sun\u010devog sistema. Svemirski teleskop Kepler od tada otkriva ogroman broj takozvanih egzoplaneta, planeta koje kru\u017ee oko drugih zvijezda u svemiru. Do danas ih je otkriveno vi\u0161e od 3600 u vi\u0161e od 2700 razli\u010ditih zvjezdanih sistema, a neke od njih su u takozvanoj nastanjivoj zoni. Najbli\u017ea do sada je otkrivena u sistemu zvijezde Proksima Kentauri, na udaljenosti od 4,2 svjetlosne godine, a najvi\u0161e pa\u017enje je po\u010detkom 2017. privuklo zanimljivo otkri\u0107e sedam zemljolikih planeta u sistemu zvijezde Trappist-1.<\/p>\n

              \n
            1. VODA NA MARSU U TE\u010cNOM STANJU<\/li>\n<\/ol>\n

              U istra\u017eivanju svemira su tokom druge decenije 21. vijeka postignuti ogromni rezultati, a robotizovane sonde su upu\u0107ene na razne svjetove u Sun\u010devom sistemu. Najve\u0107u pa\u017enju izaziva planeta Mars koji \u0107e u ovom vijeku biti i cilj misije sa ljudskom posadom. Me\u0111u drugim saznanjima, NASA je krajem 2013. objavila kako je robot Kjurioziti potvrdio da je voda bila u te\u010dnom stanju na Marsu, \u0161to je otvorilo i mogu\u0107nost razvoja mikroorganizama.<\/p>\n

                \n
              1. POSTOJI \u201cBO\u017dJA \u010cESTICA\u201d<\/li>\n<\/ol>\n

                Veliki sudara\u010d hadrona (LHC) u CERN-u kod \u017deneve u ljeto 2012. godine dokazao je postojanje Higsovog bozona, koji je popularno nazivan Bo\u017ejom \u010desticom. Slavna \u010destica je snimljena u sudarima protona na dva odvojena detektora i eksperimenta, CMS-u i ATLAS-u, nakon \u0161to je LHC ubrzao snopove protona. Time je za fizi\u010dare u velikoj mjeri potvr\u0111en Standarni model elementarnih \u010destica, teorija koja opisuje strukturu materije. \u00a0(Izvor: naukakrozprice.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                CRISPR je gotovo slu\u010dajno otkriven odbrambeni mehanizam kojim se bakterije \u0161tite od virusa <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273522,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[571,570,569],"class_list":["post-273521","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-bozon","tag-dnk","tag-nauka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273521"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273521\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273522"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}