{"id":273519,"date":"2019-09-13T04:26:06","date_gmt":"2019-09-13T02:26:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=273519"},"modified":"2019-09-13T04:26:06","modified_gmt":"2019-09-13T02:26:06","slug":"juzna-europa-ostaje-bez-maslina-i-vinove-loze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/13\/juzna-europa-ostaje-bez-maslina-i-vinove-loze\/","title":{"rendered":"Ju\u017ena Europa ostaje bez maslina i vinove loze?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Andrea Milat\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Izi\u0161la je jo\u0161 jedna studija o tome kako \u0107e u idu\u0107im generacijama i narednim stolje\u0107ima izgledati Zemlja, odnosno ono \u0161to pre\u017eivi od nje. Europska agencija za okoli\u0161 (European Environment Agency, EEA) poku\u0161ala je izra\u010dunati posljedice klimatskih promjena po poljoprivredu Europske unije. Njihov je zaklju\u010dak da \u0107e Finska biti nova \u0160panjolska, dok \u0107e mediteranski dio Francuske, \u0160panjolska, Portugal i Italija izgubiti mogu\u0107nost uzgoja maslina i vinove loze. Da su lavanda, vinova loza i masline po\u010dele rasti na vi\u0161e od tisu\u0107u metara nadmorske visine u kontinentalnoj klimi Bosne i Hercegovine, vidjeli smo u ljetnom Biltenovom tematu. Dakle, taj dio je vjerojatan. No, ovakve analize \u010desto zanemaruju mogu\u0107nost uzgoja primjerice citrusa agruma i drugih tropskih biljaka. U kontekstu Balkana, primjerice, druge brojne studije \u2013 ne i ova kojoj je fokus Ju\u017ena Europa \u2013 \u010desto navode da \u0107e na\u0161e zemlje mnogo stradati u klimatskim promjenama, no ako se pogleda kombinacija pokazatelja, dobivaju se osnove za sumnje u ove analize. Ugroza balkanskih zemalja temelji se na procjenama opasnosti od su\u0161a ili poplava i to zbog toga \u0161to se mali dio poljoprivrednih zemlji\u0161ta trenutno navodnjava.<\/p>\n

UGROZA BALKANSKIH ZEMALJA TEMELJI SE NA PROCJENAMA OPASNOSTI OD SU\u0160A ILI POPLAVA I TO ZBOG TOGA \u0160TO SE MALI DIO POLJOPRIVREDNIH ZEMLJI\u0160TA TRENUTNO NAVODNJAVA.<\/p><\/blockquote>\n

No, ako malo bolje pogledate, Balkan je ljetos puno bolje pro\u0161ao u vremenskim ekstremima nego zapadna ili ju\u017ena Europa, a temperature su tijekom cijele godine zapravo bile ugodnije, i bilo je manje ekstrema nego u drugim dijelovima svijeta. Dakle, problem na Balkanu uglavnom bi mogla biti infrastrukturna nepripremljenost i manjak strate\u0161kih promi\u0161ljanja klimatskih promjena. Iako, naravno, dosada\u0161nje naznake promjene ne zna\u010de da \u0107e isto ostati do kraja stolje\u0107a. Ipak, mogu\u0107e je zamisliti scenarij u kojem umjesto p\u0161enice (koja ne\u0107e vi\u0161e rasti na ovim podru\u010djima) sadimo ri\u017eu, le\u0107u, soju, kvinoju i dr. Mo\u017eda \u0107emo prvo poplavljivati dok ponovno ne izgradimo zapu\u0161tenu infrastrukturu, ali \u0161anse su poprili\u010dne da bi uz malo ma\u0161te i puno energije, barem dio ogromnih koli\u010dina vode koje dolaze s poplavama mogli preusmjeravati u navodnjavanje \u2013 ili za\u0161to ne i skladi\u0161tenje za slu\u010dajeve su\u0161e? Mo\u017eda zasad zvu\u010di te\u0161ko za realizirati, no sila stvara prilike. Osim toga, posebno u Dalmaciji, mehanizmi \u010duvanja vode u obliku komunalnih gusterni na otocima koji su ionako bez vode, postoji ve\u0107 stolje\u0107ima. Dakle su\u0161e su ne\u0161to s \u010dim su se na primjer sela na Jadranu oduvijek susretala i uvijek su usprkos tome generirala i \u017eivot i hranu.<\/p>\n

S druge strane, su\u0161e u zapadnoj Europi u kombinaciji s vodnim siroma\u0161tvom, mogle bi zaista su\u0161tinski promijeniti zemlje ju\u017ene Europe (Italiju, Francusku, \u0160panjolsku, Portugal, Gr\u010dku, itd\u2026) Studija EEA s kojom smo zapo\u010deli tekst predvi\u0111a daljnji pad uroda usjeva u mediteranskim zemljama, dok bi u sjevernijim i zapadnim regijama sezone sadnje i \u017eetve mogle po\u010deti du\u017ee trajati. Prema Europskoj agenciji za okoli\u0161, u ju\u017enoj Europi o\u010dekuje se smanjenje obradivih povr\u0161ina za \u010dak 60 do 80 posto do 2100. godine pri \u010demu su dvije tre\u0107ine ovih vrijednosti locirane u Italiji.<\/p>\n

PREMA EUROPSKOJ AGENCIJI ZA OKOLI\u0160, U JU\u017dNOJ EUROPI O\u010cEKUJE SE SMANJENJE OBRADIVIH POVR\u0160INA ZA \u010cAK 60 DO 80 POSTO DO 2100. GODINE.<\/p><\/blockquote>\n

Nadalje, dok neka druga istra\u017eivanja pokazuju da bi vi\u0161ak voda mogao dovesti do truljenja biljaka pa bi se i time mogla smanjiti produktivnost obradivih zemlji\u0161ta, ovo istra\u017eivanje, \u010dini se zanemaruje taj aspekt kada Finsku imenuje novom \u0160panjolskom. Tu je dakako i problem manjka p\u010dela i rasprostranjenosti i raznolikosti biljaka koje se na taj na\u010din \u0161ire. Tako\u0111er, sva su ova istra\u017eivanja utemeljena u tr\u017ei\u0161nim principima, pa se promatraju veli\u010dina polja, njihovo navodnjavanje, \u010dak i to da li se njihovi plodovi prodaju na tr\u017ei\u0161tu ili ljudi \u017eive od svog poljoprivrednog rada. EU pri svim ovim analizama polazi iz perspektive nepromijenjenih tr\u017ei\u0161nih i dru\u0161tvenih odnosa, u situaciji ekstremne promjene realnih dru\u0161tvenih potreba i po na\u0161em mi\u0161ljenju u tome le\u017ei najve\u0107a zamka to\u010dnosti predvi\u0111anja budu\u0107ih odnosa.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Balkan je ljetos puno bolje pro\u0161ao u vremenskim ekstremima nego zapadna ili ju\u017ena Europa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[522,568],"class_list":["post-273519","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","tag-balkan","tag-klima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273519"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273519\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}