Zdravstveni autoriteti smatraju da je sasvim u redu jesti aluminij, ubrizgavati ga u tijelo putem cjepiva, nanositi na sebe kao antiperspirant, i to bez obzira \u0161to istra\u017eivanja ukazuju da ima svojstva koja uzrokuju rak, \u010dak i u nivoima ni\u017eim 100.000 puta od nivoa na\u0111enih u nekim proizvodima. Tako\u0111e, poznati je neurotoksin i ima \u0161tetno djelovanje na imunolo\u0161ki sustav.<\/p>\n
Aluminij je postao sveprisutan metal u na\u0161oj svakodnevici, iako na\u0161em tijelu biolo\u0161ki uop\u0161te nije potreban. Budu\u0107i da smo pretrpani aluminijem, jedino \u0161to mo\u017eemo je da umanjimo njegovo \u0161tetno djelovanje, prenosi portal transformacija uma.<\/p>\n
Nova studija objavljena u \u010dasopisu Journal of Inorganic Biochemistry jasno pokazuje da izlaganje aluminiju mo\u017ee pove\u0107ati migracije i invazivna svojstva ljudskih \u0107elija raka dojke.<\/p>\n
Jo\u0161 je jedno nedavno relevantno istra\u017eivanje, tako\u0111e objavljeno u istom \u010dasopisu, otkrilo je povi\u0161ene nivoe aluminija u neinvazivno prikupljenim te\u010dnostima iz bradavica kod 19 bolesnica s rakom dojke.<\/p>\n
Kad je u pitanju prisustvo aluminija u antiperspirant formulama, istra\u017eivanje objavljeno pro\u0161le godine u \u010dasopisu Journal of Applied Toxicology identificiralo je da primarni oblik aluminija, aluminij hlorid, koji se koristi u kozmetici, ima sposobnost mijenjanja \u0107elija raka tako da pretvara zdrave \u0107elije u kancerogene.<\/p>\n
Ova nova studija u saglasnosti je s nedavnim istra\u017eivanjima koja pokazuju da se aluminij ve\u017ee na \u0107elijske receptore estrogena, \u0161to zna\u010di da mo\u017ee omesti i \/ ili dovoditi do \u0161irenja kod hormonski osjetljivih tkiva.<\/p>\n
Iako ne postoji poznata fiziolo\u0161ka potreba ili pozitivna biolo\u0161ka uloga aluminija u ljudskom tijelu, regulatorne agencije su savr\u0161eno zadovoljne \u0161to ga stanovni\u0161tvo unosi kao aditiv u hrani. Osim toga, unosimo ga i putem raznih pakovanja za hranu te putem posu\u0111a.<\/p>\n
Na \u017ealost, ne mo\u017eemo znati koliko se aluminija ispu\u0161ta u hranu prilikom termi\u010dke obrade, ali se to doga\u0111a kada se kuva hrana ili su pohranjene vrlo bazi\u010dne namirnice (soda bikarbona) ili vrlo kisele (kao \u0161to je umak od paradajza, sok od limuna, narand\u017e ili sir\u0107e). Pokazalo se, primjera radi, da umak od paradajza sadr\u017ei 3-6 mg aluminija (u porciji od 100 g) nakon kuvanja u aluminijskom posu\u0111u.<\/p>\n
Neko aluminijsko posu\u0111e je anodizirano, odnosno elektro hemijski obra\u0111eno kako se aluminij ne bi ispu\u0161tao, no ako ne mo\u017eemo utvrditi je li to slu\u010daj s folijama ili posu\u0111em koje imamo, najbolje ih je izbjegavati. To vrijedi za svo posu\u0111e, ne samo za ono u kojima se termi\u010dki obra\u0111uje hrana, ve\u0107 i za razne sokovnike i sli\u010dno.<\/p>\n
Tehni\u010dki, postoji osam oblika aluminija za koje vlada SAD smatra da su dovoljno benigni za dobijanje statusa GRAS (Generally Recognized As Safe), odnosno \u2013 op\u0161te priznat kao siguran, \u0161to je oznaka koja u osnovi osloba\u0111a materiju od odgovaraju\u0107eg ispitivanja sigurnosti. Tih osam oblika su: aluminij amonijev sulfat, aluminij kalcijev silikat, aluminijev hidroksid, aluminij oleat, aluminij palmitat, aluminij kalij sulfat, aluminij natrijev sulfat i aluminij sulfat.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Aluminij je postao sveprisutan metal u na\u0161oj svakodnevici, iako na\u0161em tijelu biolo\u0161ki uop\u0161te nije potreban.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-273448","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273448","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273448"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273448\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273448"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273448"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273448"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}