{"id":273354,"date":"2019-09-11T08:02:43","date_gmt":"2019-09-11T06:02:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=273354"},"modified":"2019-09-11T08:04:18","modified_gmt":"2019-09-11T06:04:18","slug":"smjesniji-vic-sa-smijehom-na-kraju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/11\/smjesniji-vic-sa-smijehom-na-kraju\/","title":{"rendered":"Kad je vic smje\u0161niji?"},"content":{"rendered":"<p>Tim istra\u017eiva\u010da sa Univerzitetskog koled\u017ea u Londonu (UCL) nedavno je u magazinu Current Bilology objavio rezultate istra\u017eivanja o uticaju nasnimljenog ljudskog smijeha kao reakciji na vic ili \u0161alu. 72 volontera su slu\u0161ali 40 viceva sa nasnimljenim smijehom na kraju, nakon poente. Glavni zaklju\u010dak je jednostavan \u2013 svi u\u010desnici u studiji su se saglasili da su vicevi smje\u0161niji kada se na kraju \u010duje nasnimljen smijeh publike, pogotovo onaj koji je spontan.<\/p>\n<p>\u201cSmijeh uti\u010de na to koliko nam je neki vic smije\u0161an i mislim da je to zato \u0161to smijeh predstavlja veoma va\u017ean signal za ljude. Preko smijeha dobijate informaciju ne samo da je ne\u0161to smije\u0161no, ve\u0107 i da je OK da se smijete\u201c, ka\u017ee Sofi Skot, profesorka kognitivne neuronauke i vo\u0111a tima sa UCL-a, prenosi portal Elementarium.<\/p>\n<p>Dok su prethodne studije pokazivale da se smijeh \u010desto druga\u010dije procesuira kod osoba sa autizmom, u studiji profesorke Skot jedina razlika me\u0111u zdravim i u\u010desnicima sa autizmom je u tome \u0161to su ovi drugi svih 40 viceva ocijenili kao smje\u0161nije kada im se, nakon poente, doda nasnimljeni smijeh. Jedno od obja\u0161njenja mo\u017ee da bude i to \u0161to su tzv. neurotipi\u010dni odrasli smatrali \u0161ale previ\u0161e djetinjastim i nezanimljivim da bi ih toliko visoko vrednovali, tvrdi tim sa UCL-a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Preko smijeha dobijate informaciju i da je OK da se smijete.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273355,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-273354","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273354"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273354\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}