{"id":273164,"date":"2019-09-09T06:57:48","date_gmt":"2019-09-09T04:57:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=273164"},"modified":"2019-09-09T06:57:48","modified_gmt":"2019-09-09T04:57:48","slug":"problemi-velikog-maga-radikalne-desnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/09\/problemi-velikog-maga-radikalne-desnice\/","title":{"rendered":"Problemi velikog maga radikalne desnice"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marin Jurjevi\u0107<\/strong><\/p>\n

Puno se toga izmijenio u svijetu politike zadnjih desetlje\u0107a. Politi\u010dki pokreti, koncepti, idejni kompleksi, klasi\u010dne politi\u010dke stranke i podjele, \u201cpoliti\u010dka logika\u201d, politi\u010dki lideri, izborno tijelo \u2026 Sve ono \u0161to je dugo trajalo kao \u201cnepromjenjivo\u201d, stvaraju\u0107i privid zacementirane politi\u010dke stabilnosti, mijenja se vrtoglavom brzinom. Nestabilnost postaje suvremena konstanta pa \u010dak i nekakav \u010dudnovat preduvjet politi\u010dkog djelovanja novih tipova politika, pokreta, stranaka i lidera. Stoga ne iznena\u0111uje \u0161to \u201cproizvodnja nestabilnosti\u201d sve vi\u0161e postaje za\u0161titni znak dana\u0161njeg dru\u0161tva.<\/p>\n

Na razini \u201cgole politike\u201d pojava radikalnih desnih politi\u010dkih pokreta i opcija zasitila je europsku politi\u010dku scenu i praksu \u017eivota u do sada nevi\u0111enoj mjeri. Naravno, su\u0161tina tih procesa je globalna pa stoga i ne \u010dudi \u0161to je jedan od glavnih magova radikalne desnice, Steve Bannon, doletjev\u0161i \u201cpreko bare\u201d iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava – sebi zadao zadatak da kompletnu radikalnu desnu politi\u010dku scenu uobli\u010di i objedini u jedan sna\u017ean, jedinstven Pokret (\u201cThe Moviment\u201d) koji \u0107e biti koordiniran iz jednog mjesta. Na neki perverzan na\u010din, tako je, u Bannonovoj re\u017eiji, naopako okrenuta, \u201cinverzna\u201d Cheova \u201cteorija foca\u201d, jezgre, \u017eari\u0161ta (iz kojeg je po Cheu trebao \u201cprema vani\u201d sna\u017eno zra\u010diti lijevi revolucionarni plamen). Ona je sada pretvorena u ideju o stvaranju jednog \u010dvrstog \u201c\u017eari\u0161ta\u201d iz kojeg bi prema ostatku Europe, pa i dalje, trebao \u017eariti koordinirani radikalno desni koncept (spomenuti Pokret), a ima vrlo zahtijevan cilj dosezanja politi\u010dke dominacije kapilarno povezane desnice i to od Istoka do Zapada i od Sjevera do Juga – precizno premre\u017eenog starog kontinenta.<\/p>\n

Steve Bannon (ro\u0111en 1953. godine) biv\u0161i je bankar koji u politiku ulazi poprili\u010dno kasno, tek 2012. godine kada po\u010dinje \u0161iriti svoj utjecaj kao direktor digitalne medijske ku\u0107e Breitbart. Vezan je za ameri\u010dke republikance i promi\u010de radikalno desnu politiku koju karakterizira sna\u017eni populisti\u010dko-antiestabli\u0161mentski pe\u010dat. Zagovara \u017eestoki nacionalisti\u010dko antiimigrantski koncept s posebnim naglaskom ukazivanja na naraslu kinesku opasnost koja po njemu sve vi\u0161e ugro\u017eava ameri\u010dku hegemonisti\u010dku poziciju u svijetu. Vrlo brzo Bannon dolazi do zaklju\u010dka da je upravo Donald Trump idealno \u201csredstvo\u201d, instrument za provo\u0111enje njegovih politi\u010dkih ideja u praksu. Name\u0107e se kao \u0161ef njegove predsjedni\u010dke kampanje pa ne \u010dudi da temelj Trumpove politike postaju ameri\u010dki nacionalizam (\u201cAmerica First\u201d), kao izra\u017eena antiimigransta politika i ksenofobija.<\/p>\n

Europski parlament<\/strong><\/p>\n

Ipak, nakon Trumpovog trijumfa, brzo dolazi do razlaza me\u0111u njima. Naime, Bannonov koncept antiestabli\u0161ment politike nije vi\u0161e korespondirao s novonastalom politi\u010dkom situacijom i odnosima u glavnim centrima politi\u010dke mo\u0107i. Trump je, ipak, prije svega – \u010dovjek Republikanske stranke \u010diji politi\u010dki establi\u0161ment \u010dine njeni kongresnici i senatori. Njihov glavni zagovornik na \u201cTrumpovom dvoru\u201d je Trumpov zet Jared Kushner koji je dobio zadatak da onemogu\u0107i Banonnovu ambiciju da se po svom utjecaju na predsjednika izdigne iznad kongresnika i senatora. Taj sukob oko utjecaja rezultirao je Bannonovim odlaskom s funkcije Trumpovog glavnog ideologa i savjetnika. To je prisililo Stevea Bennona da se okrene prema Europi.<\/p>\n

Velike ambicije<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to to ka\u017ee El\u00edas L\u00f3pez, urednik Global Opinions, rubrike u The Washington Postu, Bannon \u201cvidi samoga sebe kao velikog vizionara globalnog desnog pokreta\u201d. U Europu dolazi uz veliku pompu, vrlo samouvjeren, prepun samohvale s ciljem da uobli\u010di jedan do sada nevi\u0111en, veliki pokret kontinentalne ekstremne desnice. Njegov politi\u010dki san je stvaranje internacionalne organizacije tvrde desnice (svojevrsne desne Internacionale). On smatra kako je nu\u017eno objediniti razli\u010dite, fragmentirane nacionalne ultradesne politi\u010dke pokrete. Smatrao je i kako su europski izbori idealan moment za ostvarivanje tog cilja – a to je stvaranje jakog ultradesnog fronta koji bi se pretvorio u sna\u017enu europarlamentarnu grupu.<\/p>\n

Esteban Ibarra, predsjednik \u0161panjolskog Pokreta protiv netolerancije (Movimiento contra la intolerancia) navodi kako je Bannon, kao osvjedo\u010deni antisemit i islamofob, do\u0161ao u Europu s ciljem da objedini \u201ctri desnice\u201d. Po njemu, rije\u010d je o objedinjavanju: \u201cderecha extrema\u201d (desnice ekstrema), \u201cextrema derecha\u201d (ekstremne desnice) i \u201cultraderecha\u201d (ultradesnice). Naravno, u pitanju je igra rije\u010di, ali Ibarra na ovaj cini\u010dan na\u010din \u017eeli upozoriti kako je Bannonov cilj objedinjavanje svih mogu\u0107ih europskih radikalnih desnica u jedan jedinstveni Pokret. Krajnji mu je cilj razaranje Europske Unije koriste\u0107i se pri tom, na perverzan na\u010din, te\u0161kim polo\u017eajem i nestabilnom situacijom najugro\u017eenijih slojeva europskog dru\u0161tva, a posebno – radnika. To je uostalom, oduvijek bio stari \u201cpoliti\u010dki trik\u201d svih fa\u0161izama.<\/p>\n

Nakon izbora za Europski parlament postalo je bjelodano da Bannonov koncept nije uspio. Politi\u010dka mapa Europe nije do\u017eivjela radikalno desnu promjenu koja se o\u010dekivala. Radikalna desnica uspjela je pove\u0107ati broj svojih europskih zastupnika, ali daleko ispod svojih o\u010dekivanja, bez obzira \u0161to po prvi put proeuropski demokr\u0161\u0107ani i socijaldemokrati nemaju zajedno natpolovi\u010dnu ve\u0107inu u Europskom parlamentu. Ali zato ja\u010daju proeuropski \u201czeleni\u201d i liberali koji, tako\u0111er, predstavljaju politi\u010dke protivnike radikalne desnice.<\/p>\n

Viktor Orban<\/strong><\/p>\n

\"\"Iako je Bannon u studenom pro\u0161le godine najavljivao svoju suradnju s kontroverznim Viktorom Orbanom u njegovoj kampanji – do toga, ipak, nije do\u0161lo. Isto je tako bombasti\u010dno najavljivao potpisivanje sporazuma s Matteom Salvinijem o pristupanju njegovom Pokretu kao i formiranje nekakvog udru\u017eenja u Bruxellesu koje bi imalo oblik ultradesnog kluba – ali do toga ne dolazi, pa i Salvini javno sve to opovrgava. Na kraju krajeva Bannon je uspio dobiti jedino belgijsku vanparlamentarnu Narodnu stranku (1,1 %) a do najavljene predstave u Bruxellesu nikada nije do\u0161lo. Na kraju krajeva Orban ipak ostaje s Pu\u010danima (usprkos tome \u0161to su ga oni privremeno suspendirali), dok Salvini glumi kako Bannona jedva da poznaje (\u201cS njim sam razgovarao tek nekoliko puta\u201d, tvrdi), a u Europskom parlamentu radikalna desnica ostaje i dalje fragmentirana i nepovezana.<\/p>\n

Bannonove su ambicije bile silno velike. Njegov projekt je bio \u010dvrsto povezivanje europske ultradesnice u rasponu od Poljske pa do Francuske, od Sebastiana Kurza u Austriji do Salvinija u Italiji, od nordijskih ultrasa do Njema\u010dke i radikalno desnog AfD-a, pa sve do profa\u0161isti\u010dkog Voxa u \u0160panjolskoj. Osim toga, u \u0160panjolskoj Bannon \u017eeli, ali ne uspijeva u tome, organizirati susret s Pablom Casadom (Narodna stranka – pu\u010dani) i s Albertom Riverom (Ciudadanos – Gra\u0111ani, politi\u010dki centar), koji su ionako bli\u017ei desnom politi\u010dkom centru nego nekakvoj radikalnoj desnici. Najplodnije tlo za svoje djelovanje na kraju je ipak prona\u0161ao u Italiji, pa mu je zato posebno te\u0161ko pao zadnji te\u0161ki udarac koji je stigao upravo iz Italije.<\/p>\n

Proizvodnja budu\u0107ih ultradesnih vladara Europe<\/strong><\/p>\n

Naime, Bannon je za, uvjetno re\u010deno, nekakav “svoj suvremeni Wewelsburg” odabrao jedan stari talijanski samostan, sedamdesetak kilometara udaljen od Rima, koji je ina\u010de u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, a u kojem bi se obrazovala europska desni\u010darska elita, odnosno u kojem bi se \u201cproizvodili\u201d budu\u0107i europski ultradesni lideri, vladari nekakve predstoje\u0107e Nove Europe. Rije\u010d je o 800 godina starom samostanu Certosa di Trisulti (Collepardo). Na istom mjestu, dakle u samostanu, djeluje i katoli\u010dki Instituto Dignitatis Humanae, za \u010dijeg je ravnatelja postavljen Benjamin Harnwell koji je u rujnu pro\u0161le godine izjavio da \u0107e Steve Bannon elaborirati plan studija \u201cza dirigirano rukovo\u0111enje\u201d namijenjeno \u201ckatoli\u010dkim desni\u010darskim politi\u010darima\u201d.<\/p>\n

Bannon je preuzeo osiguravanje financijskih sredstava potrebnih za funkcioniranje tog projekta, ali, talijansko Ministarstvo kulture nedavno je odlu\u010dilo uskratiti koncesiju ovom Institutu za daljnje kori\u0161tenje samostanaca. Glasnogovornik Ministarstva kulture (kojeg ina\u010de, vrijedi spomenuti, vodi Pokret pet zvijezda – M5S s kojim Bannon nema ba\u0161 dobre odnose) Gianluca Vacca izjavio je kako je inspekcija ministarstva otkrila niz neregularnosti u kori\u0161tenju koncesije. \u201cDu\u017enost nam je poni\u0161titi koncesiju\u201d, zaklju\u010dio je Vacca.<\/p>\n

U Italiji je ina\u010de demokratska, a posebno lijeva politi\u010dka javnost, napala Vladu zbog sumnjivih uvjeta pod kojim je ta koncesija uop\u0107e izdana i tako je pod pritiskom javnosti ta specifi\u010dna europska \u201ctvornica\u201d za proizvodnju obu\u010denih ultradesnih lidera izgleda propala. Talijanski mediji su razvili tezu kako se putem ovog projekta, u koprodukciji Stevea Bannona, politi\u010dke desnice i najkonzervativnijeg dijela Vatikana, poku\u0161ao destabilizirati i sam \u201clijevi papa\u201d Franjo. Kao prilog toj tezi navodi se \u010dinjenica da se na \u010delu Savjeta konzultanata tog Instituta nalazi poznati vatikanski konzervativac kardinal Raymond Leo Burke.<\/p>\n

“Hrvati, oni misle da su va\u0161i \u017eivoti sme\u0107e”<\/strong><\/p>\n

Pa\u017eljiviji \u010ditatelj na ovom \u0107e mjestu primijetiti kako je ameri\u010dki kardinal Burke stari hrvatski znanac. Njega je kao glavnu zvijezdu ne\u010dega \u0161to se zove TradFest (\u201efestival tradicije i konzervativnih ideja\u201c) na jesen 2016. godine u Zagreb dovukla udruga Vigilare. Ulogu uva\u017eenog gosta vjerojatno duguje svojim ekstremisti\u010dkim stavovima koje zastupa ve\u0107 dugi niz godina, stoga ni ne \u010dudi da je kao takav idealan partner hrvatskih neokonzervativaca. U Zagrebu se susreo s brojnim politi\u010darima, i to iz vrha vlasti. a kao \u0161to mo\u017eete vidjeti na fotografiji srda\u010dno se susreo i s Davorom Ivom Stierom, koji je tada obna\u0161ao du\u017enost potpredsjednika Vlade.<\/p>\n

Raymond Leo Burke<\/strong><\/p>\n

Profilirao se kao veliki borac za kriminalizaciju poba\u010daja, tra\u017eio je da se politi\u010darima koji se ne protive pravu na poba\u010daj uskrati pri\u010dest, rodona\u010delnik je teze kako je za pedofiliju u Katoli\u010dkoj crkvi kriv radikalni feminizam, zagovornik je ideje da bi roditelji svojoj djeci trebali zabraniti dru\u017eenje s homoseksualnim osobama, a vjernike homoseksualce i razvedene pa ponovno vjen\u010dane osobe izjedna\u010davao je s ubojicama … Upravo zbog ovakvih i sli\u010dnih radikalnih stavova, odlukom pape Franje, Burke je zavr\u0161io na marginama crkvene strukture. Iako ga pri posjeti Hrvatskoj nije \u017eelio primiti kardinal Josip Bozani\u0107, Burke je i dalje svojevrsna ikona hrvatske desnice, o \u010demu svjedo\u010di i \u010dlanak o Burkeu na hrvatskoj Wikipediji gdje, naravno, nema ni spomena svim njegovim prethodno pobrojanim stavovima.<\/p>\n

Nesumnjivo kod nekih u Hrvatskoj takav status ima i sam Bannon. Me\u0111utim, koliko mu je u ovoj misiji bila va\u017ena Hrvatska koja daje mali broj europarlamentaraca i s kim se u Hrvatskoj povezao, mo\u017eemo samo pretpostavljati. U intervjuu za Ve\u010dernji list s kraja pro\u0161le godine Bannon je objasnio kako misli da su dr\u017eave Vi\u0161egradske skupine, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku, jedan od geopoliti\u010dki najva\u017enijih prostora u svijetu. \u201ePlaniram posjetiti Hrvatsku i regiju, upoznati ljude, upoznati se pobli\u017ee sa situacijom kod vas\u201c, najavio je tada, poru\u010duju\u0107i Hrvatima da \u201eglobalisti\u201c njihove \u017eivote smatraju \u201esme\u0107em\u201c i da \u0107e kad god osjete potrebu u zemlju dovesti jo\u0161 vi\u0161e migranata i niskokvalificiranih radnika.<\/p>\n

Kona\u010dni udar?<\/strong><\/p>\n

Ina\u010de, bogatstvo Stevea Bannona procjenjuje se na 44 milijuna eura. Dio tog novca odlu\u010dio je ulo\u017eiti u svoj projekt stvaranja Pokreta. Ali pokazalo se kako financijsko ulaganje u radikalno desne politi\u010dke opcije nailazi na ve\u0107e ili manje zakonske probleme u \u010dak devet od 13 ciljanih zemalja, zbog toga jer je rije\u010d o inozemnim sredstvima i fondovima pomo\u0107u kojih se o\u010dito poku\u0161ava utjecati na politi\u010dku situaciju u odre\u0111enom broju suverenih europskih dr\u017eava pa tako i na politi\u010dku mapu cijele Europe. Najliberalniji uvjeti vezani za tu vrstu financijskih transakcija su upravo u Italiji koja mu je zbog desni\u010darske vlasti i ina\u010de najvi\u0161e odgovarala kao jezgra, \u017eari\u0161te (foco) njegovog djelovanja. Stoga je ovaj zadnji udarac bio poprili\u010dno bolan za Bannona.<\/p>\n

Neki analiti\u010dari smatraju kako je Bannon zanemario povijesne razlike nastanka raznoraznih desnih pokreta u europskim dr\u017eavama i postoje\u0107e razlike me\u0111u njima. Marine Le Pen, recimo, u njemu ne vidi dobrodo\u0161log istomi\u0161ljenika nego prije \u201cameri\u010dkog uljeza\u201d, \u0161panjolski profa\u0161isti tako\u0111er imaju odre\u0111en zazor prema njemu \u2026<\/p>\n

Nizozemski profesor Rob Rimen (ravnatelj Instituta Nexus) smatra kako se odre\u0111ena vrsta neofa\u0161izma vra\u0107a na scenu zajedno s renesansom \u201ckulture ki\u010da\u201d, pa tako i \u201cpoliti\u010dkog ki\u010da\u201d. Demokracija, obja\u0161njava on, dolazi uz neke uvjete kao \u0161to su – ljudsko dostojanstvo, njegovanje kulturnih i moralnih vrijednosti, postojanje suosje\u0107anja za druge, \u201crazumijevanje zna\u010daja ljepote\u201d … Na\u017ealost, izvitoperena \u201cdemokracija masa\u201d naj\u010de\u0161\u0107e prezire te vrijednosti i djeluje, po njemu, na bazi golog instinkta, tra\u017ee\u0107i Vo\u0111u. U uvjetima rastu\u0107ih socijalnih fobija i ksenofobija, zaklju\u010duje, nastaje plodan humus za razvoj i rast radikalno desnih politi\u010dkih pokreta u Europi danas. On u svom intervjuu El Paisu (18.06.2019.) iznosi tezu kako upravo Trump poku\u0161ava sebe promovirati kao svojevrsnog novog mesiju koji \u0107e rije\u0161iti sva socijalna zla. A ako ne uspije u tome – krivci su, naravno, uvijek \u201cdrugi\u201d, oni \u201cdruga\u010diji\u201d. Fa\u0161isti trebaju strah, mr\u017enju, krivca \u2026 Rimen uvjereno tvrdi da \u201cTrump ima potpuno fa\u0161isti\u010dki um jer fa\u0161izam mrzi demokraciju i slobodnu politi\u010dku raspravu. Pravi fa\u0161ist je ujedno \u201cpravi la\u017eov\u201d, poja\u0161njava. Takve ne zanimaju ni obrazovanje, ni kultura, ni \u201cfilozofija\u201d i sli\u010dne stvari. Zato je mo\u017eda paradigmati\u010dno i vrlo simboli\u010dno da su neki dan na konstituiraju\u0107oj sjednici Europskog parlamenta engleski desni\u010dari Nigela Faragea, iz stranke Brexit, okrenuli le\u0111a Beethovenu i njegovoj \u201cOdi radosti\u201d, izra\u017eavaju\u0107i na taj na\u010din na najslikovitiji i najbolji na\u010din pravu su\u0161tinu i bit svih suvremenih radikalnih desnica.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Je li europska misija Stevea Bannona do\u017eivjela krah?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273165,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-273164","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273164"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273164\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273165"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}