{"id":273032,"date":"2019-09-06T05:24:21","date_gmt":"2019-09-06T03:24:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=273032"},"modified":"2019-09-06T05:24:21","modified_gmt":"2019-09-06T03:24:21","slug":"situacija-je-vise-nego-ozbiljna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/06\/situacija-je-vise-nego-ozbiljna\/","title":{"rendered":"Situacija je vi\u0161e nego ozbiljna"},"content":{"rendered":"

Autor: Damir Grubi\u0161a<\/strong><\/p>\n

Jedna nevelika knjiga zaslu\u017euje da bude prevedena na hrvatski. Nakon mnogih knjiga i spisa, uglavnom prevedenih, o fa\u0161izmu i njegovoj aktualnosti u dana\u0161njoj Europi (me\u0111u kojima prednja\u010di pregnantni esej Umberta Eca o ur-fa\u0161izmu \u2013 vje\u010dnom fa\u0161izmu), jo\u0161 jedna uspore\u0111uje sada\u0161nji trenutak Europe s 1933., godinom dolaska njema\u010dkih nacista na vlast.<\/p>\n

Rije\u010d je o knjizi Siegmunda Ginzberga, \u017didova ro\u0111enog u Istanbulu, koji uspore\u0111uje \u201dstanje duhova\u201d u Europi danas i 1933. Nije jedini koji to \u010dini, ali je on, pod naslovom \u201dSindrom 1933.\u201d, usporedio kumuliranje pojava koje upu\u0107uju na to da u Europi ne\u0161to vrije i da to \u0161to vrije nije nimalo bezazleno niti bezopasno.<\/p>\n

Radi se o pojavama netrpeljivosti i nasilja na rasnoj osnovi, u kojima su \u017ertve oni \u201ddrugi\u201d, tkogod to bili: emigranti, doseljenici, nacionalne manjine, Romi, pripadnici \u201dmanje vrijednih naroda\u201d, isto\u010dnjaci, muslimani, \u017didovi, pripadnici drugih vjera\u2026<\/p>\n

Ginzberg uzima primjer dru\u0161tava u kojima raste netrpeljivost, ksenofobija, nacionalna mr\u017enja i bilje\u017ei rast incidenata, pojedina\u010dnih, kao u doba pred nacisti\u010dko osvajanje vlasti. Ali to je isto tako i sindrom 1922., pred dolazak talijanskih fa\u0161ista na vlast, i 1924., kada je nakon ubojstva Giacoma Matteottija fa\u0161izam zaplovio punim jedrima.<\/p>\n

Mno\u0161tvo slu\u010dajeva nasilja koje su vlasti i policije liberalnih demokracija tada jednostavno rubricirale me\u0111u \u201dindividualne slu\u010dajeve nasilja\u201d, dakle neindikativne za jedan golim okom rastu\u0107i trend skvadristi\u010dkog nasilja, prerasle su u organizirani teror.<\/p>\n

\u010cak su i dobronamjerni filantropi i tada\u0161nji humanisti poku\u0161avali objasniti da se ne treba ni\u010deg bojati, da je to normalni rezultat Velikog rata koji je poremetio normalni \u017eivot europskih dru\u0161tava i da \u0107e se sve to slegnuti nakon nekog vremena, da \u0107e razum prevladati.<\/p>\n

SIEGMUND GINZBERG, \u017dIDOV RO\u0110EN U ISTANBULU, USPORE\u0110UJE \u201dSTANJE DUHOVA\u201d U EUROPI DANAS I 1933. NIJE JEDINI KOJI TO \u010cINI, ALI JE ON, POD NASLOVOM \u201dSINDROM 1933.\u201d, USPOREDIO KUMULIRANJE POJAVA KOJE UPU\u0106UJU NA TO DA U EUROPI NE\u0160TO VRIJE I DA TO \u0160TO VRIJE NIJE NIMALO BEZAZLENO NITI BEZOPASNO<\/p><\/blockquote>\n

Ali razum uop\u0107e nije prevladao. A oni koji su upozoravali na to da nasilje nije individualno, ve\u0107 je rezultat organiziranog juri\u0161a na vlast fa\u0161istoidnih snaga, obi\u010dno bi lo\u0161e zavr\u0161ili. Oni bi naj\u010de\u0161\u0107e platili \u017eivotom, zatvorom ili u najbolju ruku egzilom upozoravanje na to da pojedina\u010dni slu\u010dajevi nasilja prerastaju u re\u017eim nasilja, u dr\u017eavni teror.<\/p>\n

Tako je stradao i socijalisti\u010dki zastupnik u talijanskom Parlamentu Giacomo Matteotti. Godine 1924. oteli su ga i ubili prerevni sljedbenici Benita Mussolinija, koji je digao javnu harangu na Matteottija jer je prokazivao nasilje, korupciju i teror koji su se po\u010deli \u0161iriti Italijom.<\/p>\n

MNO\u0160TVO SLU\u010cAJEVA NASILJA KOJE SU VLASTI I POLICIJE LIBERALNIH DEMOKRACIJA TADA JEDNOSTAVNO RUBRICIRALE ME\u0110U \u201dINDIVIDUALNE SLU\u010cAJEVE NASILJA\u201d, DAKLE NEINDIKATIVNE ZA JEDAN GOLIM OKOM RASTU\u0106I TREND SKVADRISTI\u010cKOG NASILJA, PRERASLE SU U ORGANIZIRANI TEROR<\/p><\/blockquote>\n

Matteottiju su za\u010depili usta veterani Prvog svjetskog rata, kao \u0161to su ratni veterani \u2013 dragovoljci\u00a0 Prvog svjetskog rata \u010dinili jezgro SA, Hitlerovih juri\u0161nih snaga koji su sijali teror u Weimarskoj Njema\u010dkoj.<\/p>\n

Matteotti je bio podvrgnut medijskom lin\u010du, a veteranske udruge su tra\u017eile njegovu odgovornost jer \u2013 \u201dkalja ugled Italije\u201d, pobjednice u Velikom ratu, domovine s velikim \u201dD\u201d. Na kraju ga je jedna skupina veteranskih fanatika otela i zauvijek u\u0161utkala.<\/p>\n

A Mussolini, kojemu se zatresla stolica i kojega bi taj skandal otjerao s vlasti da nije imao podr\u0161ku kralja i vojne kamarile, na kraju je isplivao kao heroj koji je oslobodio Italiju od onoga koji je blatio njezin ugled i \u010dast.<\/p>\n

Ne \u010dini li vam se to poznatim? Ne postoji li analogija, koju mnogi intelektualci na Zapadu sa zaprepa\u0161tenjem konstatiraju, izme\u0111u predratne Europe i rasta nacionalisti\u010dkih, populisti\u010dkih i neofa\u0161isti\u010dkih pokreta \u010dije su jezgro prije bili ratni veterani i, \u0161to je zanimljivo u talijanskom slu\u010daju, i sportski navija\u010di agonisti\u010dkih sportova, onih u kojima je pobjeda nad protivnicima simbol uni\u0161tenja neprijatelja?<\/p>\n

Sre\u0107om, u demokratskim dru\u0161tvima postoji sloboda govora i medija, pa se takve analogije smiju \u010diniti. Kod nas, na\u017ealost, vidimo da desni\u010darski ekstremisti odmah tra\u017ee progon onih koji su, prema njima, naru\u0161ili ugled Hrvatske svojim ocjenama o indikatorima politi\u010dkog stanja u zemlji.<\/p>\n

Stoga \u201dslu\u010daj Pupovac\u201d postaje i lakmus papir za prepoznavanje nedemokratskih ataka na slobodu govora, slobodu misli i slobodu medija u nas. Osporavati Miloradu Pupovcu pravo na izricanje ocjena o stanju u dru\u0161tvu zna\u010di pretvarati hrvatsko dru\u0161tvo u re\u017eim, u diktaturu prividno \u201dprosvije\u0107enog apsolutizma\u201d, a zapravo u primitivnu diktaturu usta\u0161oidnih nostalgi\u010dara, fa\u0161istoidnih ekstremista i nasilnika.<\/p>\n

Predsjedni\u010dino lupanje \u0161akom po stolu zorno simbolizira konsolidaciju trenda \u0161irenja netrpeljivosti prema drugima, spiralnu eskalaciju verbalnog nasilja koje to prati, a zatim i pojavu revnih sljedbenika koji \u0107e taj mig \u0161akom po stolu shvatiti kao zeleno svjetlo za eskalaciju fizi\u010dkog nasilja.<\/p>\n

Toga, izgleda, nisu svjesni aktualni vlastodr\u0161ci. Nisu svjesni da oni toleriranjem nasilja i kona\u010dno svojom netrpeljivo\u0161\u0107u induciraju njegovu daljnju eskalaciju.<\/p>\n

O NASILJU PREMA SRBIMA U HRVATSKOJ VE\u0106 NA\u0160IROKO PI\u0160U STRANI MEDIJI, A EUROPSKE INSTITUCIJE \u010cIJI SMO \u010cLANOVI, VIJE\u0106E EUROPE I EUROPSKA UNIJA, PA\u017dLJIVO PRATE SITUACIJU U HRVATSKOJ \u2013 S VELIKOM ZABRINUTOSTI<\/p><\/blockquote>\n

O nasilju prema Srbima u Hrvatskoj ve\u0107 na\u0161iroko pi\u0161u strani mediji, a europske institucije \u010diji smo \u010dlanovi, Vije\u0107e Europe i Europska unija, pa\u017eljivo prate situaciju u Hrvatskoj \u2013 s velikom zabrinutosti.<\/p>\n

Me\u0111unarodni opservatoriji za Balkan revno bilje\u017ee sve te slu\u010dajeve, sve te \u201dindividualne incidente\u201d: napadi i provokacije na etni\u010dkoj osnovi svjedo\u010de o usponu ekstremne desnice, a ako se tomu dodaju i fizi\u010dke prijetnje ne samo upu\u0107ene Srbima, ve\u0107 i Hrvatima koji kritiziraju usta\u0161ki revizionizam i povratak aveti pro\u0161losti, onda je ova ocjena me\u0111unarodnog Opservatorija za Balkan i Kavkaz dovoljno rje\u010dita: \u201dSituacija je ve\u0107 vi\u0161e nego ozbiljna u posljednjoj \u010dlanici Europske unije\u201d.<\/p>\n

Ako je tomu tako, moramo li se bojati da i mi ne dobijemo svog Matteottija?<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Analogija s 1924. i 1933.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273033,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-273032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273032"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273032\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}