{"id":272931,"date":"2019-09-04T07:14:56","date_gmt":"2019-09-04T05:14:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=272931"},"modified":"2019-09-04T07:14:56","modified_gmt":"2019-09-04T05:14:56","slug":"neoliberalno-majcinstvo-i-odbijanje-cjepiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/04\/neoliberalno-majcinstvo-i-odbijanje-cjepiva\/","title":{"rendered":"Neoliberalno maj\u010dinstvo i odbijanje cjepiva"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tihana Bertek<\/strong><\/p>\n

Sociologinja Jennifer A. Reich sa Sveu\u010dili\u0161ta u Coloradu istra\u017eivala je kako neoliberalni koncept individualnog izbora utje\u010de na odluke majki, posebno onih koje prakticiraju tzv. intenzivno maj\u010dinstvo (kod nas poznato i kao \u201chelikopter maj\u010dinstvo\u201d), na to ho\u0107e li i kada cijepiti svoju djecu.<\/p>\n

Iako me\u0111u antivakserima ima i \u017eena i mu\u0161karaca, u ovom tekstu Reich se bavi isklju\u010divo \u017eenama, navode\u0107i da su upravo majke odgovorne za dono\u0161enje odluka vezanih uz zdravlje, rizike i dr\u017eavne intervencije kada su u pitanju njihova djeca.<\/p>\n

\u201cAnaliziraju\u0107i oro\u0111eni diskurs cjepiva, ovaj tekst identificira kako inzistiranje na individualnom maj\u010dinskom izboru kao dokazu posve\u0107enosti svojoj djeci iziskuje i replicira strukturne nejednakosti na na\u010dine koji su te\u0161ko primjetni, ali imaju zna\u010dajan u\u010dinak na druge,\u201d obja\u0161njava Reich. Dakle, iako naizgled rodno neutralne, odluke o cijepljenju (kao i drugim aspektima zdravlja djece) odra\u017eavaju rodnu, klasnu i rasnu pripadnost.<\/p>\n

Prema postoje\u0107oj literaturi, djeca koja nisu cijepljena izborom roditelja (a ne zbog, primjerice, manjka pristupa zdravstvenoj skrbi) uglavnom imaju roditelje koji su bijelci, u braku, obrazovani i \u017eive u naseljima u kojima obitavaju ljudi sli\u010dnog dru\u0161tvenog polo\u017eaja (kasnije \u0107emo vidjeti za\u0161to je ovo posljednje va\u017eno za odnos prema cjepivu). Iako se ideologija intenzivnog maj\u010dinstva pojavljuje u gotovo svim dru\u0161tvenim slojevima, isti\u010de Reich, najizra\u017eenija je u srednjoj i vi\u0161oj klasi, koje posjeduju dovoljno materijalnih i kulturnih resursa za ulaganje u djecu, ali i koje imaju najizra\u017eeniji strah od toga da \u0107e im djeca pasti na dru\u0161tvenoj ljestvici.<\/p>\n

U SAD-u je ideja javnog zdravstva donekle u koliziji s neoliberalnim imperativom individualnog izbora, stoga gotovo svaka savezna dr\u017eava ima odre\u0111eni zakonski mehanizam koji omogu\u0107uje roditeljima da odbiju obavezna cjepiva, bilo iz medicinskih, religijskih, filozofskih ili drugih razloga. U ve\u0107ini slu\u010dajeva roditelji koji koriste to pravo na izuze\u0107e dolaze iz vi\u0161e klase. \u201cOdbijanje cjepiva kao elitni proces name\u0107e dva va\u017ena pitanja,\u201d navodi Reich, a to su: Kako se \u017eene zala\u017eu za svoju djecu odbacivanjem dr\u017eavne kontrole njihovih tijela? i Kako majke kroz svoje odluke o cijepljenju iskori\u0161tavaju i repliciraju svoj privilegirani polo\u017eaj?<\/p>\n

U SAD-U JE IDEJA JAVNOG ZDRAVSTVA DONEKLE U KOLIZIJI S NEOLIBERALNIM IMPERATIVOM INDIVIDUALNOG IZBORA, STOGA GOTOVO SVAKA SAVEZNA DR\u017dAVA IMA ODRE\u0110ENI ZAKONSKI MEHANIZAM KOJI OMOGU\u0106UJE RODITELJIMA DA ODBIJU OBAVEZNA CJEPIVA, BILO IZ MEDICINSKIH, RELIGIJSKIH, FILOZOFSKIH ILI DRUGIH RAZLOGA.<\/p><\/blockquote>\n

Brojna istra\u017eivanja ve\u0107 su pokazala kako neke majke \u017eele imati potpunu kontrolu nad odlukama vezanim uz zdravstvene potrebe svoje djece, smatraju\u0107i se izvanredno kvalificiranima za taj zadatak, a pritom odbacuju \u010dak i autoritet medicinskih stru\u010dnjaka. \u201cKao upraviteljice rizikom i donositeljice dobrih odluka, \u017eene koje su internalizirale postavke neoliberalne ideologije vide da va\u017enost maj\u010dinske uloge kod njih izaziva osje\u0107aj individualnog postignu\u0107a i stru\u010dnosti.\u201d<\/p>\n

Me\u0111utim, obja\u0161njava Reich, trebamo imati na umu da je njihova mogu\u0107nost izbora posljedica pristupa resursima. Maj\u010dinstvo (ali i roditeljstvo op\u0107enito) je praksa kojom se prenose privilegije, a roditeljima je va\u017enije da djeci pru\u017ee najvi\u0161e \u0161to mogu nego da ispunjavaju ciljeve koji se odnose na boljitak zajednice u cjelini.<\/p>\n

No nije li, osobito iz feministi\u010dke perspektive, po\u017eeljno propitivati autoritete \u2013 u ovom slu\u010daju zdravstvene stru\u010dnjake? Reich odgovara da nije, budu\u0107i da ove majke zapravo prihva\u0107aju patrijarhalnu ideju da \u017eene najbolje skrbe za djecu jer posjeduju \u201cmaj\u010dinsku intuiciju\u201d. Me\u0111utim, upozorava autorica, te\u0161ko je razlikovati intuiciju od ideje \u017eenske rodne uloge, na\u010din na koji se \u017eene odgajaju i kulture maj\u010dinstva.<\/p>\n

Cijepljenje predstavlja univerzalnu zdravstvenu intervenciju koja je dostupna svima. Pojedinci stje\u010du imunitet kako bi za\u0161titili sebe, ali i druge ljude u zajednici. Visoka procijepljenost stvara tzv. imunitet krda, koji ozna\u010dava situaciju u kojoj je dovoljan postotak ljudi cijepljen protiv zaraznih bolesti te oni stvaraju za\u0161titu i za one koji nisu cijepljeni.<\/p>\n

Reich stoga isti\u010de da odbijanje cjepiva pod izlikom slobodnog izbora \u201cpovla\u010di va\u017ena pitanja o rodu, klasi i dru\u0161tvenoj odgovornosti, uklju\u010duju\u0107i pitanje ho\u0107e li i kako pojedinci \u0161tititi ili \u017ertvovati osobne slobode u korist solidarnosti i inkluzivnosti\u201c. Problem je u tome \u0161to je ideja javnog zdravstva suprotna neoliberalizmu, koji smatra da gra\u0111ani moraju sami donositi odluke. \u201cDiskurs izbora koji koriste majke \u2013 o prehrani, radu ili cijepljenju \u2013 nagla\u0161ava brojne na\u010dine na koje neoliberalizam oblikuje osje\u0107aj kontrole nad vlastitim \u017eivotom, a istovremeno pre\u0161u\u0107uje \u010dinjenicu da je izbor mogu\u0107 samo iz pozicije privilegije. \u201cPrivilegije olak\u0161avaju izbor, ali i potencijalno ugro\u017eavaju zdravlje i dobrobit druge djece \u010dije obitelji raspola\u017eu s manje resursa,\u201d upozorava Reich.<\/p>\n

Kako bi saznala za\u0161to privilegirane \u017eene pod izlikom bri\u017enog maj\u010dinstva odbijaju cijepiti djecu, Reich je, izme\u0111u ostalog, provela intervjue s 25 majki koje su ili odbile cjepivo, ili su cijepile svoje djecu ali onda kada su to same odabrale. Ovdje treba napomenuti da je dr\u017eava Colorado, u kojoj su intervjui provedeni, jedna od dr\u017eava s najni\u017eom procijepljeno\u0161\u0107u u SAD-u te ima najvi\u0161e slu\u010dajeva izuze\u0107a od cijepljenja temeljem osobnih uvjerenja. Tako\u0111er, ve\u0107ina \u017eena su bile bjelkinje budu\u0107i da je odbijanje cjepiva puno \u010de\u0161\u0107e u bjela\u010dkim obiteljima. Nadalje, dvije tre\u0107ine sugovornica imaju vlastitu ku\u0107u, \u0161to ih \u010dini elitnom skupinom, \u0161to korespondira s podacima o odbijanju cjepiva na nacionalnoj razini.<\/p>\n

Dvanaest sugovornica imalo je barem jedno dijete koje nije cijepljeno, osmero njih odlu\u010dilo se samo za neka cjepiva, a pet ih je odabralo sva cjepiva ali prema vlastitom rasporedu (npr. razdvojena su cjepiva koja se ina\u010de daju istovremeno ili je promijenjen vremenski razmak izme\u0111u dvije doze cjepiva). Reich je uo\u010dila da ne postoje konzistentni uzorci me\u0111u \u017eenama koje su odbile sva cjepiva i \u017eena koje su odbile samo neka; obje skupine procjenjuju rizik iz osobne perspektive. Samo tri sugovornice kazale su da aktivno rade na uvjeravanju drugih roditelja da odbiju cjepivo, sura\u0111uju s razli\u010ditim organizacijama ili lobiraju protiv obaveznog cijepljenja, dok ostale sugovornice to smatraju privatnom odlukom svakog roditelja.<\/p>\n

Na temelju analize njihovih odgovora, Reich donosi sljede\u0107e zaklju\u010dke:<\/p>\n

Majke se smatraju najve\u0107im stru\u010dnjakinjama za svoju djecu i cjepivo smatraju nepotrebnim (vi\u0161e strahuju od nuspojava cjepiva nego bolesti kojima bi se njihovo dijete moglo zaraziti).<\/p>\n

Simptomati\u010dan je primjer cjepiva protiv hepatitisa B, koje majke smatraju nepotrebnim. Naime, vjeruju da \u0107e kroz razgovor o rizi\u010dnom (seksualnom) pona\u0161anju djecu usmjeriti na \u201cpravi put\u201d te da se tako djeca ne\u0107e dovesti u situaciju u kojoj mogu biti zara\u017eena. Te majke smatraju da \u0107e zahvaljuju\u0107i njihovim odgojnim metodama djeca kasnije u \u017eivotu mo\u0107i sama donositi ispravne odluke (\u010ditaj: biti dobri neoliberalni gra\u0111ani). Istovremeno, takav pristup omogu\u0107uje im da zarazu percipiraju kao posljedicu lo\u0161ih roditeljskih sposobnosti drugih majki.<\/p>\n

MAJKE SE SMATRAJU NAJVE\u0106IM STRU\u010cNJAKINJAMA ZA SVOJU DJECU I CJEPIVO SMATRAJU NEPOTREBNIM (VI\u0160E STRAHUJU OD NUSPOJAVA CJEPIVA NEGO BOLESTI KOJIMA BI SE NJIHOVO DIJETE MOGLO ZARAZITI).<\/p><\/blockquote>\n

Majke koje pristaju cijepiti djecu ali prema vlastitom rasporedu \u010dine to iz uvjerenja da je njihovo dijete jedinstveno. Svako dijete je druga\u010dije, stoga slu\u017ebeni kalendar cijepljenja nije nu\u017eno dobar jer nije prilago\u0111en individualnim potrebama (a svaka majka najbolje zna potrebe svog djeteta). \u201cIsti\u010du\u0107i va\u017enost individualnih potro\u0161a\u010dkih izbora, sugovornice nagla\u0161avaju da dobre majke aktivno upravljaju rizikom propituju\u0107i savjete i upute stru\u010dnjaka,\u201d pi\u0161e Reich.<\/p>\n

Majke smatraju svoje intenzivne roditeljske prakse (prvenstveno vezane uz prehranu i \u2018prirodan\u2019 na\u010din \u017eivota) kao alternativni i superioran na\u010din ja\u010danja imuniteta.<\/p>\n

Ve\u0107ina sugovornica ne vidi potrebu za cjepivom jer vjeruju da mogu svoju djecu odr\u017eati zdravom kroz intenzivne maj\u010dinske prakse. U odr\u017eavanju zdravlja veliku ulogu igra prehrana obitelji, za koju je tako\u0111er zadu\u017eena \u017eena. Poti\u010de se dojenje jer se vjeruje da antitijela iz maj\u010dinog mlijeka \u0161tite novoro\u0111en\u010de od bolesti (svih 25 ispitanih majki dojilo je svoju djecu, neke \u010dak i do pete godine). Reich napominje da je inzistiranje na \u2018prirodnosti\u2019 i va\u017enosti dojenja jo\u0161 jedna privilegija imu\u0107nih majki i na\u010din na koji se one stavljaju u poziciju moralne superiornosti nad drugim majkama (npr. vidi: Orit Avishai, \u201cManaging the Lactating Body,\u201d 2007.).<\/p>\n

Pa\u017enja se posve\u0107uje i organskoj hrani te pripremi hrane kod ku\u0107e. \u201cNema dokaza da organska hrana ja\u010da imunitet na bolesti. No, majke poput Lauren dokazuju svoju superiornu brigu za dijete posve\u0107eno\u0161\u0107u kupovinom skupocjenih namirnica i njihovom mukotrpnom pripremom,\u201d navodi Reich. Fokus je ponovo na individualnoj odgovornosti; nijedna od sugovornica ne razmi\u0161lja o zdravlju djece koja si ne mogu priu\u0161titi ovakvu prehranu.<\/p>\n

Majke nastoje kontrolirati rizik od zaraze ograni\u010davanjem dru\u0161tvenih mre\u017ea u kojima se njihova djeca kre\u0107u jer smatraju da rizik od bolesti dolazi izvana.<\/p>\n

Majke koje odbijaju cjepivo \u010desto ula\u017eu puno vremena u upravljanje \u017eivotima svoje djece, a to uklju\u010duje i kontroliranje njihovih dru\u0161tvenih krugova. Smatraju da ljudi koji dijele njihove vrijednosti i \u017eivotni stil ne predstavljaju zdravstveni rizik, ve\u0107 da bolest prenose \u2018autsajderi\u2019. Potpuni nadzor \u017eivota djece postaje na\u010din kako ih \u0161tite od potencijalne zaraze. Ipak, svjesne su da \u0107e to postati te\u017ee kada djeca budu ve\u0107a ili kada \u0107e putovati (neke majke priznaju da bi ponovo razmotrile cjepivo da im dijete putuje \u201cu Afriku ili negdje gdje postoji stvarna prijetnja\u201d), \u0161to otkriva i rasne predrasude ovih roditelja. I u ovom slu\u010daju majke primje\u0107uju samo rizik koji predstavljaju drugi, a pritom ne prepoznaju da i njihovo dijete mo\u017ee biti nositelj zaraze. Ne vode ra\u010duna o zdravlju \u010ditave zajednice, a istovremeno ignoriraju \u010dinjenicu da njihova djeca imaju koristi od imuniteta krda.<\/p>\n

\u201cObja\u0161njenja koja ove majke daju za odbijanje cjepiva \u2013 uvjerenost da mogu kontrolirati bolest, dojenje i prehrana, te ograni\u010davanje dru\u0161tvenog kontakta \u2013 pokazuju va\u017enost koju \u017eene pripisuju upravljanju \u017eivotima svog djece i nevidljivim privilegijama koje im to omogu\u0107uju,\u201d navodi Reich. Dana\u0161nje dru\u0161tvo o\u010dekuje od majki iz (vi\u0161e) srednje klase da budu osvije\u0161tene i odgovorne konzumentice koje \u0107e donositi informirane odluke o zdravlju svoje djece, a takva neoliberalna o\u010dekivanja suprotstavljena su ideji obveznog cijepljenja koja obuhva\u0107a svu djecu. Te majke i ti roditelji stvaraju obiteljsku oazu li\u0161enu rizika od bolesti, ali i utjecaja dr\u017eave. Javno zdravlje i \u017eivot u zajednici jednostavno nisu podru\u010dje njihova interesa.<\/p>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Majke koje pristaju cijepiti djecu ali prema vlastitom rasporedu \u010dine to iz uvjerenja da je njihovo dijete jedinstveno<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":272932,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-272931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=272931"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272931\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/272932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=272931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=272931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=272931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}