{"id":272768,"date":"2019-09-03T07:00:32","date_gmt":"2019-09-03T05:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=272768"},"modified":"2019-09-03T14:25:55","modified_gmt":"2019-09-03T12:25:55","slug":"solidarnost-znaci-djelovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/03\/solidarnost-znaci-djelovanje\/","title":{"rendered":"Solidarnost zna\u010di djelovanje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

Svojim pismom na Facebooku i odbijanjem da bude nagra\u0111ena medaljom grada Pariza, a sada i novijim berlinskim javnim nastupom (dostupan ovdje), Pia Klemp dobila je svojih pet minuta medijske slave. Je li to ono \u0161to je htjela? Vjerojatno ne, ali pametno koristi medije za svoju stvar, koja ne bi trebala biti samo njenom, ve\u0107 sviju nas. Zbog onoga \u0161to je va\u017eno, jer je na\u010delno i univerzalno, a time i imperativno, pa i revolucionarno, bavimo se ovom pri\u010dom. Jer ona nam govori da ono \u0161to mo\u017eemo, to i trebamo \u010diniti.<\/p>\n

Nakon pisma-odbijenice gradona\u010delnici Pariza Anne Hidalgo, postala je op\u0107epoznatom kao kapetanica broda Iuventa, kojoj talijanska vlada prijeti zatvorom zbog akcija spa\u0161avanja migranata na Mediteranu. Ina\u010de, ova je aktivistica prije spa\u0161avanja ljudi bila aktivna i u pokretu borbe za prava \u017eivotinja (protiv pretjeranog izlova ribe i nedozvoljenog lova na kitove itd.). A sada je, zajedno s jo\u0161 devet \u010dlanova posade svoga broda, pod istragom talijanskog suda jer navodno poma\u017ee ilegalnim migrantima u Italiji. No oni samo spa\u0161avaju ljudske \u017eivote \u0161to, kako isti\u010de Klemp, nije samo pravo nego i du\u017enost u opho\u0111enju brodova na moru. Za spas vi\u0161e od 14.000 ljudi, u dvije godine bavljenja tom aktivno\u0161\u0107u, ovim ljudima prijeti i do 20 godina zatvora. O\u010dekuju dugotrajan sudski proces za koji su ve\u0107 po\u010deli akciju prikupljanja novca, da bi se u tako ne\u0161to skupo uop\u0107e mogli upustiti. Su\u0111enje bi moglo potrajati tri do \u010detiri godine, uz cijenu od 500.000 eura. Borba je to protiv kriminalizacije solidarnosti s izbjeglicama i migrantima.\"\"<\/p>\n

Ovo je dakle postalo op\u0107epoznato. Piju Klemp i Carolu Rackete, drugu kapetanicu broda Sea-Watch, gradona\u010delnica Pariza odlikovala je medaljom grada u znak \u2018solidarnosti u uva\u017eavanju ljudskih \u017eivota\u2019. Klemp je odbila medalju, napisav\u0161i tekst koji prenosimo sa stranice sajta Marx21.<\/p>\n

\u2018Pariz, volim te. Volim te zbog svih slobodnih i solidarnih ljudi koji u tebi \u017eive. (Ljudi) koji se iz dana u dan bore za svoju slobodu, stoje rame uz rame jedni s drugima, razmenjuju pokriva\u010de, prijateljstvo i solidarnost. Volim te zbog onih koji iz dana u dan dele svoje domove, ljubav i borbe \u2013 nezavisno od svoje nacionalnosti i toga imaju li papire ili ne.<\/p>\n

Madam Idalgo, \u017eeleli biste da me odlikujete medaljom za moje akcije solidarnosti u Sredozemnom moru, jer, kako ka\u017eete, na\u0161e posade \u2018svakodnevno rade na spasavanju migranata iz te\u0161kih uslova\u2019. U isto vreme, va\u0161a policija krade pokriva\u010de od ljudi koje vi primoravate da \u017eive na ulici, dok razbijate proteste i kriminalizujete ljude koji se zala\u017eu za prava migranata i tra\u017eilaca azila. \u017delite da mi date medalju za iste one akcije protiv kojih se borite unutar svojih zidina. Sigurna sam da ne\u0107ete biti iznena\u0111eni \u0161to odbijam ovu medalju.<\/p>\n

Pariz, ja nisam humanitarka. Nisam tu da bih \u2018pru\u017eala pomo\u0107\u2019. Solidarno stojim s tobom. Nama ne trebaju medalje. Ne trebaju nam vlasti da odlu\u010duju ko je \u2018heroj\u2019, a ko \u2018nelegalan\u2019. \u0160tavi\u0161e, nisu ni u poziciji da donesu takvu odluku, jer smo svi jednaki.<\/p>\n

Ono \u0161to nam treba jesu slobode i prava. Vreme je da licemerna odli\u010dja nazovemo takvim i da popunimo prazninu dru\u0161tvenom pravdom. Vreme je da sve ordenje pretopimo u koplja revolucije! Papiri i domovi za sve! Sloboda kretanja i izbor stanovanja!\u2019<\/p>\n

Onaj tko samo misli o solidarnosti, a ne djeluje, nije stvarno solidaran \u2013 poruka je koju je Klemp uputila berlinskoj publici, pozvav\u0161i je na stvarnu solidarnost, koja mo\u017ee imati razli\u010dite oblike. Ono \u0161to nas je najvi\u0161e zaintrigiralo u ovom slu\u010daju kriminaliziranja pomo\u0107i izbjeglicama i migrantima, koji sigurno nije prvi, a na\u017ealost ne\u0107e biti ni zadnji takav slu\u010daj postupanja vlasti (ne samo u Italiji), jest inzistiranje Klemp na razlikovanju izme\u0111u humanitarizma i solidarnosti.\"\"<\/p>\n

Poznata je i kritika filantropije koja ima dugu tradiciju, naro\u010dito na ljevici. Dovoljno je da se sjetimo Karla Marxa, Friedricha Nietzschea ili Oscara Wildea. Na nju podsje\u0107a socijalni antropolog Dimitrios Theodossopoulos u radu o eti\u010dkim dilemama humanitarizma, na primjeru borbe protiv tzv. mjera \u0161tednje u Gr\u010dkoj. Jer postavlja se pitanje gdje stoji humanitarizam u procjepu izme\u0111u filantropije i solidarnosti. Je li bli\u017ei jednom ili drugom fenomenu? Trebamo li radikalno kritizirati svaki humanitarizam ili mo\u017eda mo\u017eemo uvesti razlikovanja u pojmu \u2013 za \u0161to se zala\u017ee spomenuti autor Theodossopoulos?<\/p>\n

Ocjenjivanje se kre\u0107e po linijama osna\u017euje li humanitarizam u nekom konkretnom slu\u010daju solidarnost onih kojima je namijenjen ili ih, naprotiv, slabi. Ili, \u0161to je mo\u017eda isto, re\u010deno drugim rije\u010dima: depolitizira li neki humanitarni rad aktere u njega uklju\u010dene ili im daje priliku da, upravo suprotno, repolitiziraju svoje zahtjeve?<\/p>\n

U slu\u010daju gr\u010dke ekonomske i dru\u0161tvene krize, izazvane nametnutim mjerama \u0161tednje, te\u0161ko da mo\u017eemo osu\u0111ivati akcije samoorganizacije stanovni\u0161tva, nekih grupa i nevladinih organizacija, poput kuhanja, dijeljenja hrane ili razmjene \u017eive\u017enih namjernica bez novca. Ili akcije volontera koji pru\u017eaju besplatnu medicinsku pomo\u0107 onima kojima je potrebna. Re\u0107i da njima samoorganizirano civilno dru\u0161tvo preuzima ulogu dr\u017eave, mije\u0161a se u stvari u koje mo\u017ee tek vatrogasno intervenirati, ali ih ne mo\u017ee dugoro\u010dno rije\u0161iti \u2013 sve to stoji. Stoji i da sve te aktivnosti mogu voditi izvjesnoj depolitizaciji krize jer mije\u0161aju uzroke (koje zaklanjaju i ne diraju) i posljedice (koje isti\u010du i poku\u0161avaju rije\u0161iti). Pa ipak nam \u2018prirodno pravo\u2019 govori kako je solidarno pomo\u0107i ljudima u nevolji. To \u0161to ponekad \u2018dobrotvornu\u2019 pomo\u0107 mogu vr\u0161iti i pripadnici klasa odgovornih za probleme zbog kojih je potreba za pomo\u0107u nastala, moralno komplicira, ali ne ukida stvar pozitivne potrebe. Gr\u010dki antropolog razumije argumentaciju, naro\u010dito nekih starijih komunista, da im se gadi pomisao na nekog pripadnika bur\u017eoazije \u010dija \u017eena posve\u0107uje nekoliko sati dobrovoljnom humanitarnom radu, da bi se vratila u svoj dom i okolnosti te konzekvence svoga klasnog polo\u017eaja, koje iz toga proizlaze.<\/p>\n

Je li onda dakle humanitarizam isto \u0161to i filantropija? Ili dana\u0161njim rje\u010dnikom \u2018dobrotvorstvo\u2019 (charity), \u0161to nas toliko iritira u svim tim akcijama od \u2018dobrotvornih koncerata\u2019 do \u2018prikupljanja pomo\u0107i\u2019 za stradale? Nije to samo sumnja u mogu\u0107e kriminalne aktivnosti organizatora \u2013 da neki novac ili roba ne\u0107e nikada ugledati korisnika u ime kojeg su ubrani \u2013 ve\u0107 i osje\u0107aj hipokrizije i nelagode u tom razmetanju onih koji mogu nad onima koji nisu u mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Jedan globalni NGO u polju novih tehnologija razvio je svoje zagovaranje solidarnosti, nau\u0161trb svih drugih oblika pomo\u0107i, u mali manifest. Tamo pi\u0161u za\u0161to ne vjeruju u dobrotvorstvo, a vjeruju u solidarnost. Jer prvi fenomen je vertikalan, dok je drugi horizontalan, cijeni dugu osobu i u\u010di od nje. Dobrotvorstvo je ne\u0161to \u0161to pru\u017ea\u0161 onima \u2018manje sretnima od nas\u2019, ono time potvr\u0111uje vjeru u hijerarhijski sistem, dinamiku mo\u0107i koja dijeli ljude na \u2018nas\u2019 i \u2018njih\u2019 te time ja\u010da sistem opresije i ekonomske nejednakosti.<\/p>\n

Ono \u0161to \u010dini solidarnost \u2013 i u tome le\u017ei velika snaga privla\u010dnosti istupa kapetanice Pije Klemp \u2013 jest poziv na promjenu. I to ne bilo kakvu. Ve\u0107 na promjenu sistema. Filozofija koja stoji iza toga je egalitarna, ona se poziva na \u2018prirodnopravnu\u2019 tradiciju u povijesti ljudskih prava koja brani ljudsko dostojanstvo, na one dokumente koji radikalno izjavljuju da se svi ljudi ra\u0111aju slobodnima i jednakima. Ma koliko mi sada nekome pomagali, kao \u010dovjeku u nevolji, mi u njemu gledamo ljudsko bi\u0107e koje samo raspola\u017ee pame\u0107u i sposobno\u0161\u0107u da rje\u0161ava probleme. Zato smo mi s njime solidarni, a ne zato \u0161to su to \u2018o\u010dajnici\u2019, \u2018jadni crnci iz Afrike\u2019 ili da izaberemo neki drugi patroniziraju\u0107i termin.<\/p>\n

Spomenuti manifest, pozivaju\u0107i se na autora Tima Wisea, pru\u017ea okvir od tri to\u010dke za razumijevanje razlike izme\u0111u solidarnosti i dobrotvorstva ili, starim rje\u010dnikom re\u010deno, filantropije. Napomenimo ovdje da iako mi kolokvijalno ne razlikujemo npr. dobrotvorni od humanitarnog koncerta, mi smo, po analogiji s engleskim, unijeli razlikovanje. Za nas charity (dobrotvorstvo, milostinja) nije isto \u0161to i humanitarianism (humanitarni rad).<\/p>\n

1. Tko stvara problem? Dobrotvorstvo je \u010desto zasnovano na premisi da marginalizirani ljudi imaju neki deficit, ukratko da su dijelom samoskrivljeno upali u svoju nevolju. Ili jo\u0161 gore, da su vi\u0161e sile tako uredile dru\u0161tvo, da jedni imaju i mogu, a drugi nemaju i ne mogu, pa im, eto, mo\u017eemo pomo\u0107i. Za razliku od toga, oni koji djeluju solidarno (primaoci i davaoci pomo\u0107i) znaju da su uvjeti nejednakosti u koje su gurnuti stvoreni od sistema i njegove dominantne kulture.<\/p>\n

2. Tko zna znanje? Dobrotvorni rad polazi od pretpostavke da onaj tko ga obavlja ima ekspertno znanje, pa mo\u017ee odlu\u010diti \u0161to neka zajednica treba i kako joj to priu\u0161titi. Solidarni rad, za razliku od toga, pretpostavlja da sama zajednica na koju se rad odnosi najbolje mo\u017ee odrediti svoje vlastite potrebe, kada i kako, koju uslugu i tko \u0107e pru\u017eiti.<\/p>\n

3. Gdje le\u017ei odgovornost? Dobrotvorne akcije okre\u0107u odgovornost naglava\u010dke, pa ispada da su samo organizatori dobrotvornih priredbi oni koji su odgovorni. A kako? Pa tako da oni odgovaraju samo sebi i svojim organizatorima. U akcijama solidarnosti ura\u010dunljivost je okrenuta populaciji kojoj se slu\u017ei, ona treba odlu\u010divati koristi li joj ili ne ne\u010diji rad.<\/p>\n

U okviru koji preferira solidarnost nad dobrotvornim radom mi spoznajemo svoju ekonomsku i socijalnu privilegiranost. Pia Klemp isti\u010de svijest o tome \u0161to zna\u010di da je njema\u010dka dr\u017eavljanka i u koliku je to prednost stavlja spram ljudi \u2018bez papira\u2019. Zato pismo i zavr\u0161ava pozivom \u2018papiri za sve\u2019.<\/p>\n

O\u010dito je da u njenom radu o nekoj filantropiji ne mo\u017ee biti ni govora (filantropi su \u2018ugledni \u010dlanovi dru\u0161tva\u2019, dok oni solidarni, vidimo, mogu zbog toga zavr\u0161iti na sudu). Po svom samorazumijevanju, ona nije ni humanitarka, iako smo pomo\u0107u gr\u010dkog antropologa Theodssopoulosa poku\u0161ali unijeti razlikovanje u taj termin. Pia Klemp je revolucionarka i iz tog horizonta poti\u010de njena radikalna solidarnost. Ona nije mogu\u0107a \u2013 u smislu da se dublje i \u0161ire dalje razvija \u2013 bez korjenite promjene dru\u0161tva. Otuda i njen poziv da medalje pretopimo u koplja revolucije.<\/p>\n

Radikalna povijest ljudskih prava pozivala se i na pravo na pobunu protiv vlasti koja ne po\u0161tuje svoje zakone ili na drugi na\u010din kinji svoje gra\u0111ane. A u EU-u se trenutno doga\u0111aju masovna kr\u0161enja ljudskih prava od strane institucija dr\u017eava iste te Unije, a sve u ime za\u0161tite granica \u2018tvr\u0111ave Evrope\u2019 od migranata i prognanika.<\/p>\n

Za razliku od toga, u jednoj revolucionarnoj tradiciji Klemp se, u svom berlinskom nastupu, poziva i na rije\u010di antropologinje Margaret Mead: \u2018Nikada ne sumnjaj u to da mala grupa odlu\u010dno predanih gra\u0111ana mo\u017ee promijeniti svijet. Uistinu, to je jedino \u0161to ga je ikada i mijenjalo.\u2019 Solidarnost u spa\u0161avanju \u017eivota ljudi na moru nije zlo\u010din. Da solidarnost zna\u010di prvenstveno \u010din, Klemp je izrazila rije\u010dima da se ona ne mo\u017ee samo misliti.<\/p>\n

\u2018Kao solidarna osoba pozivam vas da budete solidarni. Da \u010dinite, u solidarnosti sa svim izbjeglicama i migrantima \u2026 s onima kojima prijete politi\u010dkim sudskim progonima\u2026 Sve ove grozne stvari o kojima pri\u010damo ne\u010dija su realnost i pitanje rizika, \u017eivota ili smrti.\u2019<\/p>\n

Oni koji su razumjeli, a ne \u010dine ni\u0161ta, ni\u0161ta nisu razumjeli. Ovo nije poziv na feti\u0161iziranje aktivizma, na samo\u017eivi humanitarni rad po svaku cijenu. Uostalom, ne mogu svi nabaviti brod i spa\u0161avati ljude po Mediteranu. Toga je i Klemp svjesna. No puno je drugih na\u010dina na koje se mo\u017ee pomo\u0107i. Puno je na\u010dina na koje se mo\u017ee biti prakti\u010dno solidaran. Mo\u017eda je i pisanje, usprkos svemu, jo\u0161 uvijek jedan od njih?<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dobrotvorstvo pru\u017ea\u0161 \u2018manje sretnima od nas\u2019. Ono potvr\u0111uje vjeru u hijerarhijski sistem te ja\u010da sistem opresije i ekonomske nejednakosti. Ono \u0161to pak \u010dini solidarnost \u2013 i u tome le\u017ei velika snaga privla\u010dnosti istupa kapetanice Pije Klemp \u2013 jest poziv na promjenu sistema. Filozofija koja stoji iza toga je egalitarna<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-272768","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=272768"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272768\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=272768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=272768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=272768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}