{"id":272740,"date":"2019-09-02T12:07:38","date_gmt":"2019-09-02T10:07:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=272740"},"modified":"2019-09-03T13:54:11","modified_gmt":"2019-09-03T11:54:11","slug":"gdje-su-vase-masne-naslage","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/09\/02\/gdje-su-vase-masne-naslage\/","title":{"rendered":"Gdje su va\u0161e masne naslage"},"content":{"rendered":"

Potencijalne zdravstvene probleme \u010desto uzrokuje vi\u0161ak masnih naslaga koje se skupljaju na razli\u010ditim djelovima tijela. Od toga da li se vi\u0161ak masnih naslaga najvi\u0161e javlja na struku ili bokovima, zavisi kojim zdravstvenim problemima smo skloniji.<\/p>\n

Stomak i struk<\/strong><\/p>\n

Salo koje se skuplja na stomaku i oko struka jeste najopasnija za zdravlje, pokazuje istra\u017eivanje. Osobe koje su gra\u0111ene tako da se vi\u0161ak kilograma najvi\u0161e vidi na ovim djelovima tijela \u010de\u0161\u0107e pate od sr\u010danih bolesti, kancera i dijabetesa, prenose Ve\u010dernje novosti.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci savjetuju da takve osobe unose manje ugljenih hidrata, da umjesto drugih slatki\u0161a jedu tamnu \u010dokoladu i da svoje obroke zasnivate najvi\u0161e na proteinima poput piletine, \u0107uretine i ribe.\"\"<\/strong><\/p>\n

Savjetuju se kardio-treninzi \u2013 plivanje, vo\u017enja bicikla, tr\u010danje, ali i treninzi snage.<\/p>\n

Butine i kukovi<\/strong><\/p>\n

Za ovaj tip karakteristi\u010dne su mr\u0161avije ruke, manja ramena i vi\u0161ak kilograma na butinama, zadnjici i kukovima. Salo na ovim djelovima tjnela nije toliko opasno i ne o\u0161te\u0107uje organe poput jetre ili srca. Ipak, kod ovako gra\u0111enih ljudi se \u010desto javljaju problemi sa venama, koljenima i zglobovima. Vi\u0161ak kilograma na ovim djelovima tijela stvara pritisak, pa se zbog te\u017eine vremenom o\u0161te\u0107uju kolena i zglobovi.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci savjetuju izbegavanje masti i kori\u0161\u0107enje namirnica poput hljeba od \u017eitarica, ovsenih pahuljica i so\u010diva. Preporuka je vje\u017ebanje 30 minuta dnevno, aerobne aktivnosti i vje\u017ebe za kukove i butine.<\/p>\n

Grudi i ramena<\/strong><\/p>\n

Osobe koji imaju ovu figuru imaju u\u017ei struk i kukove, a \u0161ire grudi i ramena. Smatra se da imaju ekstremno aktivne nadbubre\u017ene \u017elijezde, koje im ubrzavaju metabolizam i time spre\u010davaju gomilanje vi\u0161ka kilograma.<\/p>\n

Koliko god da djeluju atletski gra\u0111eni, ako se ugoje, mnogo su podlo\u017eniji sr\u010danim bolestima i riziku od razvoja osteoporoze.<\/p>\n

Savjetuje se da rade vje\u017ebe usmerene na razvoj donjeg dijela tijela, kao i da jedu namirnice koje su bogate proteinima, poput \u017eivinskog mesa ili ribe.<\/p>\n

Ravnomjerno raspore\u0111en vi\u0161ak<\/strong><\/p>\n

Kod \u017eena to zna\u010di da imaju ve\u0107e grudi i kukove, dok je struk uzak. Nau\u010dnici tvrde da ove osobe imaju bolju reproduktivnu sposobnost i da su manje sklone depresiji.<\/p>\n

Oni treba da ograni\u010de unos obra\u0111enih namirnica, \u0161e\u0107era i kofeina, da bi ostali zdravi. Preporu\u010duje se da unose zdrave masti iz avokada, ribe, ora\u0161astih plodova, sjemenki i maslinovog ulja.<\/p>\n

Atletska gra\u0111a<\/strong><\/p>\n

Ove osobe naj\u010de\u0161\u0107e imaju u\u017ee kukove, manje grudi, koje su otprilike iste \u0161irine kao struk. Njima je uglavnom lako da skinu vi\u0161ak kilograma i imaju manji rizik od sr\u010danih bolesti, dijabetesa, raka dojke.<\/p>\n

\u017dene ove gra\u0111e, me\u0111utim, ponekad imaju ni\u017ei nivo estrogena, \u0161to mo\u017ee da im ometa menstrualni ciklus i pove\u0107a rizik od endometrioze, pa samim tim mo\u017ee da predstavlja i problem za plodnost.<\/p>\n

Da bi prirodno pove\u0107ale nivo ovog hormona, savetuje se da jedu laneno seme, soju i vo\u0107e, posebno jagode i breskve.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za osobe kojima je salo prvilno raspore\u0111eno, nau\u010dnici tvrde da imaju bolju reproduktivnu sposobnost i da su manje sklone depresiji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-272740","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272740","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=272740"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272740\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=272740"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=272740"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=272740"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}