\u010cuveni egipatski grad Aleksandrija, koji je pre\u017eivio invazije, po\u017eare i zemljotrese od kada ga je prije vi\u0161e od 2.000 godina osnovao Aleksandar Veliki, po\u010dinje da tone usled klimatskih promjena.<\/p>\n
Nivo mora raste i prijeti da poplavi siroma\u0161nije djelove grada i arheolo\u0161ke lokalitete, zbog \u010dega gradske vlasti ubrzano podi\u017eu betonske bedeme.<\/p>\n
Jaka oluje je 2015. godine poplavila velike djelove grada, izazvav\u0161i ru\u0161enje vi\u0161e desetina ku\u0107a, \u0161to je pokazalo slabosti u lokalnoj infrastrukturi.<\/p>\n
Aleksandrija, drugi po veli\u010dini grad u Egiptu, okru\u017een je Sredozemnim morem sa tri strane, a sa \u010detvrte je okrenut jezeru, zbog \u010dega je izuzetno osjetljiv na porast nivoa mora izazvanog globalnim zagrijavanjem i topljenjem gle\u010dera.<\/p>\n
Egipatsko ministarstvo za vodene resurse je upozorilo da je nivo mora od 1993. godine rastao za 1,8 milimetara godi\u0161nje, u protekle dvije decenije za 2,1 milimetar, a od 2012. rastao je za 3,2 milimetra godi\u0161nje, \u0161to je dovoljno da ugrozi temelje grada.<\/p>\n
Zemlji\u0161te na kojem je izgra\u0111ena Aleksandrija, zajedno sa deltom Nila koja ga okru\u017euje, tone pribli\u017eno istim tempom, dijelom zbog nasipa koji spre\u010davaju punjenje mulja, a dijelom zbog izvla\u010denja prirodnog gasa, prenosi Tanjug.<\/p>\n
Procjenjuje se da \u0107e to pogor\u0161ati efekte porasta nivoa mora, \u0161to \u0107e imati katastrofalne posledice.<\/p>\n
Studija iz 2018. godine predvi\u0111a da bi do 734 kvadratna kilometra Delte Nila moglo biti potopljeno do 2050. godine, a 2.660 kvadratnih kilometara do kraja vijeka, \u0161to bi pogodilo 5,7 miliona ljudi.<\/p>\n
Arheolo\u0161ki lokaliteti Aleksandrije koji su pre\u017eivjeli burnu istoriju tako\u0111e su pogo\u0111eni.<\/p>\n
Aleksandrijski Svetionik, nekada jedna od najvi\u0161ih gra\u0111evina koje je sagradio \u010dovjek i jedno od sedam svjetskih \u010duda anti\u010dkog svijeta, sru\u0161en je u zemljotresu u 14. vijeku.<\/p>\n
\u010cuvena Aleksandrijska biblioteka izgorela je do temelja kada je Julije Cezar zapalio po\u017ear da bi odbio neprijateljsku flotu 48. godine prije nove ere.<\/p>\n
Me\u0111utim, Katbej, srednjovjekovna tvr\u0111ava sagra\u0111ena na ru\u0161evinama svetionika na kraju uskog poluostrva, i dalje se nadvija nad centralnom lukom, preko puta moderne Aleksandrijske biblioteke, istra\u017eiva\u010dkog centra osnovanog 2002. godine.<\/p>\n
A\u0161ur Abdel Karim, \u0161ef Centralne agencije za za\u0161titu priobalja, ka\u017ee da je tvr\u0111ava posebno ranjiva jer su mo\u0107ni talasi i struje probili temelje, zbog \u010dega su vlasti morale da postave niz betonskih barijera.<\/p>\n
\u201eEgipatska vlada koja se bori da ponovo izgradi svoju ekonomiju nakon nereda posle Arapskog prolje\u0107a, dodijelila je vi\u0161e od 120 miliona dolara za barijere i druge mjere za za\u0161titu priobalja\u201c, rekao je Abdel Karim.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010cuveni egipatski grad Aleksandrija, koji je pre\u017eivio invazije, po\u017eare i zemljotrese od kada ga je prije vi\u0161e od 2.000 godina osnovao Aleksandar Veliki, po\u010dinje da tone usled klimatskih promjena. Nivo mora raste i prijeti da poplavi siroma\u0161nije djelove grada i arheolo\u0161ke lokalitete, zbog \u010dega gradske vlasti ubrzano podi\u017eu betonske bedeme. Jaka oluje je 2015. godine […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-272595","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=272595"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272595\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=272595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=272595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=272595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}