{"id":272515,"date":"2019-08-29T09:17:00","date_gmt":"2019-08-29T07:17:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=272515"},"modified":"2019-08-29T09:17:00","modified_gmt":"2019-08-29T07:17:00","slug":"potrebno-je-okoncati-branjenje-politike-manjeg-zla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/08\/29\/potrebno-je-okoncati-branjenje-politike-manjeg-zla\/","title":{"rendered":"Potrebno je okon\u010dati branjenje politike manjeg zla"},"content":{"rendered":"

Autor: Darko Vujica<\/strong><\/p>\n

\u010dlan je \u0161panjolske ljevi\u010darske partije IZAR (Antikapitalisti\u010dka revolucionarna ljevica) i dio je njenog vodstva. Bio je \u010dlan Antikapitalista (danas frakcije u Podemosu) 15 godina te \u010dlan njihovog sekretarijata 10 godina, kao i glasnogovornik Podemosa u Granadi u njegovim po\u010decima. Ro\u0111en je u Parizu 1979. godine. Od 1997. \u017eivi u Andaluziju gdje je i studirao. Radi kao profesor francuskog jezika.<\/p>\n

Darko Vujica, Prometej.ba:<\/strong> Dio si Antikapitalisti\u010dke revolucionarne ljevice (IZAR). Mo\u017ee\u0161 li ukratko predstaviti IZAR i njegovu pozadinu. Kako je nastao, koje principe brani i za \u0161ta se bori?<\/p>\n

Rub\u00e9n Quirante:<\/strong> IZAR je nastao u aprilu 2015. kao antikapitalisti\u010dka i revolucionarna organizacija \u010diji su ciljevi izgradnja besklasnog dru\u0161tva i dru\u0161tva bez bilo kakvog tipa opresije u kojemu su radnici i radnice ti koji usmjeravaju dru\u0161tvo. Za nas takvo dru\u0161tvo ima svoj naziv: komunizam. Me\u0111utim, apsolutno se ogra\u0111ujemo od iskustva takozvanog realsocijalizma koji nije imao nikakve veze sa idejom komunizma. Naprotiv, to je bila deformacija komunizma \u010diji je najve\u0107i eksponent bio Staljin.<\/p>\n

Vjerujemo da je izgradnja revolucionarnih organizacija \u010diji su zadaci pridonijeti obnovi klasne svijesti radni\u010dke klase i mladih i danas potrebna. Zato je u\u010destvovanje u klasnoj borbi putem mobilizacija i \u0161trajkova i dalje klju\u010dan element.<\/p>\n

\"\"IZAR je politi\u010dka organizacija nastala u aprilu 2015. godine kao rezultat isklju\u010denja ve\u0107ine njenih \u010dlanova iz Antikapitalista (organizacije koja je danas integrirana u Podemosu). Mnogi od tih \u010dlanova gotovo su 15 godina u\u010destvovali u izgradnji Antikapitalista (ranije Antikapitalisti\u010dke ljevice \u2013 IA) i bili su dio njihovih upravlja\u010dkih tijela. Isklju\u010deni drugarice i drugovi na posljednjem kongresu Antikapitalista na kojemu su u\u010destvovali (u januaru 2015.) imali su 20% glasova. Posebni razlozi za isklju\u010denje bila su razli\u010dita stanovi\u0161ta oko politike koja se vodila u andaluzijskom Podemosu. Dok vodstvo Antikapitalista na nivou dr\u017eave nije \u010dinilo vidljivom svoju kritiku prema politici Pabla Iglesiasa na \u010delu Podemosa, tako ni andaluzijski Podemos koji se priklonio liniji Pabla Iglesiasa. Ve\u0107ina nas u andaluzijskom Podemosu smatrali smo da se Pabla Iglesiasa treba isklju\u010diti iz stranke budu\u0107i je javno branio provo\u0111enje politike vodstva Podemosa koja se kretala ka imitiranju PSOE-a i ka socijaldemokratskom programu. Pred time je trebalo predlo\u017eiti drugu alternativu: suprotstaviti se interesima bogatih mobilizacijom na\u0161ih snaga kao jedinim realnim na\u010dinom za raspodjelu bogatstva i kona\u010dno promijeniti na\u0161e \u017eivote. Posljedica branjenja ove politike za nas bila je ta da je na\u0161e \u010dlanstvo u Andaluziji isklju\u010deno. Nakon toga, drugarice i drugovi iz ostatka dr\u017eave zalagali su se za na\u0161u neposrednu reintegraciju u Antikapitaliste. To je dovelo i do njihovih isklju\u010denja: drugovi iz Burgosa, sa Kanara ili iz Alicantea su neki od primjera.<\/p>\n

Rekao si da je IZAR bio dio Antikapitalisti\u010dke linije Podemosa, ali da sada nije. Gdje vidi\u0161 probleme sa Podemosom? Koje su to ta\u010dke neslaganja izme\u0111u IZAR-a i Podemosa?<\/strong><\/p>\n

Temeljna ta\u010dka neslaganja je ta da Podemos ne \u017eeli biti organizacija \u010diji je cilj rekonstruirati klasnu svijest u dru\u0161tvu putem mobilizacija i izgradnjom okvira za samoorganizaciju koja bi potakla porast politi\u010dke svijesti. \u0160to se ti\u010de njihovog politi\u010dkog programa, od Podemosovog nastanka 2014. godine do danas, oni su eliminirali svaki tip sadr\u017eaja koji bi \u017eelio okon\u010dati sa kapitalizmom, s ciljem poku\u0161aja da dobiju vi\u0161e glasova na izbornom polju uzev\u0161i ne\u0161to PSOE-ovih glasova. Me\u0111utim, postigli su upravo suprotno, oja\u010dali su PSOE, koji je nakon mobilizacija indignadosa 2011. bio potpuno diskreditiran. Me\u0111utim, kao \u0161to se uvijek doga\u0111a u slu\u010dajevima kada nekoliko organizacija brani iste stvari, ljudi preferiraju originalnu verziju socijaldemokracije (u ovom slu\u010daju PSOE) u odnosu na kopiju (Podemos). Sa na\u0161e ta\u010dke gledi\u0161ta, nije realno misliti da se \u017eivoti nas koji trpimo krizu mogu promijeniti bez suo\u010davanja sa materijalnim interesima koji su odgovorni za tu krizu.<\/p>\n

Nema nikakve koristi od pri\u010danja o raspodjeli bogatstva ako ne pretpostavimo da se ono mora oduzeti onima koji ga monopoliziraju. A to se nikada ne\u0107e dogoditi, niti se ikada u povijesti dogodilo putem institucionalnih igara ili izbora. To se posti\u017ee mobilizacijama, organizacijom i \u0161trajkovima ve\u0107ine radnika i radnica. Nije mogu\u0107e zaista obraniti javna dobra bez radikalnog suprotstavljanja otplati duga, kao \u0161to ne mo\u017eemo braniti pravo na krov nad glavom za radnike i radnice bez eksproprijacije praznih ku\u0107a koje su u vlasni\u0161tvu banaka, niti se zemlji\u0161te u Andaluziji mo\u017ee podijeliti bez da se suo\u010di sa vlasnicima velikih zemlji\u0161ta koji su vlasnici ve\u0107ine zemlji\u0161ta u Andaluziji. Tu politiku koja nije toliko vidljiva mora se popularizirati i to se radi putem i tijekom mobilizacijskih procesa.<\/p>\n

Misli\u0161 li da se Podemos mo\u017eda mo\u017ee reformirati i zbilja postati radikalno lijeva partija?<\/strong><\/p>\n

S na\u0161e ta\u010dke stajalista, to je nemogu\u0107e. Podemos je nastao kako bi okupirao prostor PSOE-a u izbornoj krizi. Nije nastao ni zbog \u010dega drugog. Ta\u010dno je da mnogi \u010dlanovi i \u010dlanice koji su dio Podemosa od njegovih po\u010detaka i mobilizacija 2011. \u017eele mnogo vi\u0161e nego da budu zamjena PSOE-u ili u najboljem slu\u010daju da ne budu njena \u0161taka ulaze\u0107i u manjinsku vladu s njom. Me\u0111utim, vodstvo Podemosa ne. Danas ne postoji samoorganizacija baze unutar Podemosa. Nema pritiska odozdo. Krugovi (zborovi Podemosove baze) su prazni. U najboljem slu\u010daju, Podemos \u0107e se i dalje dijeliti u razli\u010dite grupe, kao \u0161to se to ve\u0107 dogodilo u Madridu sa nastankom Errej\u00f3novog \u201eM\u00e1s Madrid\u201c. U Andaluziji se \u010dini da bi Antikapitalisti bili spremni \u010diniti isto zadr\u017eavaju\u0107i odre\u0111enu vezu s Podemosom. Da bi se napravilo \u0161ta? U Madridu Errej\u00f3n ne bi imao nikakvih problema da paktira sa PSOE-om ili C's-om. Na dr\u017eavnom nivou, Pablo Iglesias te\u017ei samo ka tome da dobije nekoliko ministarstava u vladi Pedra S\u00e1ncheza dok se Antikapitalisti otklanjaju od te politike da bi kazali kako treba podr\u017eati PSOE-ovu vladu na temelju debate o politi\u010dkim mjerama znaju\u0107i da PSOE to ne\u0107e prihvatiti, misle\u0107i da je klju\u010d u stjecanju institucionalne pozicije, umjesto da jasno govore i podsje\u0107aju PSOE na politike koje su provodili u zadnje vrijeme: reforme protiv radnika i radnica, rast dobne granice za umirovljenje, davanje javnog novca za spa\u0161avanje banaka, ustavna reforma da bi se isplatio dug pred bilo kakvim socijalnim izdacima. Institucionalne igre ne\u0107e okon\u010dati politike usmjerene protiv dru\u0161tva. Niti je mogu\u0107e vladati sa PSOE-om. Sve \u0107e to samo nastaviti hraniti krajnju desnicu. Nu\u017eno je predlo\u017eiti alternativu svemu ovome kako bi bilo odjeka me\u0111u radnicima i radnicima. Ta alternativa bi se mogla postaviti na temelju raznih ideja:<\/p>\n

– Smjer vrha Podemosa koji \u017eeli koalirati sa PSOE-om je pogre\u0161an. Ta orijentacija ne dopu\u0161ta nametanje programa socijalne urgentnosti, nego s vremenom blijedi pred PSOE-om i njihovim politikama te na srednjoro\u010dno razdoblje ustoli\u010duje ekstremnu desnicu kao jedinu alternativu \u201evje\u010dnoj politici\u201c.<\/p>\n

– Jedini na\u010din da se nametne program socijalne urgentnosti koji se suprotstavlja interesima kapitalista je mobilizacijom na\u0161e dru\u0161tvene baze i to se tako\u0111er treba pripremati.<\/p>\n

– Potrebno je izgraditi politi\u010dke alate \u010diji \u0107e kompas biti ja\u010danje klasne borbe kroz stvaranje svijesti kod radni\u010dke klase sa njenim tradicionalnim masovnim organizacijama kao \u0161to su sindikati.<\/p>\n

Dosta vremena proveli smo razgovaraju\u0107i o Kataloniji. Kako se IZAR pozicionirao po pitanju katalonskog procesa i mogu\u0107oj nezavisnosti Katalonije?<\/strong>\"\"<\/p>\n

Pitanje borbe za samoodre\u0111enje u Kataloniji vrlo je kompleksno. Da budem kratak, komentirat \u0107u sljede\u0107e ideje koje je IZAR zauzeo po tom pitanju:<\/p>\n

Svaki revolucionar koji se zala\u017ee za dru\u0161tvenu emancipaciju ve\u0107ine dru\u0161tva mora braniti pravo naroda na samoodre\u0111enje do posljednjih konsekvencija, to \u0107e re\u0107i, pravo naroda na separaciju ukoliko to \u017eeli ve\u0107ina.<\/p>\n

IZAR nije nacionalisti\u010dka organizacija. Polazimo od te premise. Na\u0161 strate\u0161lji cilj nije stvaranje nezavisne dr\u017eave u Kataloniji niti u bilo kojem drugom dijelu \u0160panske dr\u017eave, ve\u0107 izgradnja besklasnog dru\u0161tva i bez ikakvog ugnjetavanja. Me\u0111utim, branimo pravo naroda da slobodno odlu\u010duje o svojoj budu\u0107nosti.<\/p>\n

\u0160panska dr\u017eava u Kataloniji tu premisu ne po\u0161tuje. Danas prema anketama 80% Katalonaca podr\u017eava pravo na odlu\u010divanje. To zna\u010di da oni zagovaraju mogu\u0107nost odr\u017eavanja referenduma. Me\u0111utim, \u0160panska dr\u017eava to ne dopu\u0161ta navode\u0107i da odluku mora donijeti \u010ditav narod u \u0160panskoj dr\u017eavi. To je zamka koja prakti\u010dno onemogu\u0107ava ljudima potla\u010denog naroda da u praksi odlu\u010di o svojoj budu\u0107nosti jer bi to uvijek ovisilo od naroda iz cijele dr\u017eave. U stvarnosti, ovaj argument odgovara premisama reakcionarnog \u0161panskog nacionalizma koji nije spreman dopustiti niti jednom narodu \u0160panske dr\u017eave da se odredi u tom smislu.<\/p>\n

Tu se susre\u0107emo sa referendumom 1. oktobra iz 2017. kada \u0160panska dr\u017eava nije ponudila nikakav zakonski okvir, katalonska vlada i parlamentarna ve\u0107ina u Kataloniji odobrila je odr\u017eavanje referenduma kako bi se odlu\u010divalo ho\u0107e li Katalonija postati nezavisna dr\u017eava u obliku republike ili ne. Vi\u0161e od 2 miliona od 5,5 miliona bira\u010da glasalo je \u201eda\u201c uprkos represiji, prijetnjama i poku\u0161aju zatvaranja \u0161kola i sklanjanja glasa\u010dkih kutija. Ovo pokazuje da barem postoji \u017eelja da se Katalonci i Katalonke izjasne po tom pitanju.<\/p>\n

Suo\u010dena sa ovom situacijom, \u0160panska dr\u017eava i njene institucije reagirale su represijom. Politi\u010dari i dru\u0161tveni aktivisti koji su podr\u017eavali nezavisnost ve\u0107 su dvije godine pritvoreni (ili se nalaze u egzilu) i sudilo im se ovog prolje\u0107a te \u010dekaju na presudu.<\/p>\n

\"\"Ta\u010dno je da su vo\u0111enje pokreta za nezavisnost Katalonije preuzele snage katalonske bur\u017eoazije s kojima mi nemamo nikakve veze. Me\u0111utim, kazati to ne zna\u010di ni u kom slu\u010daju re\u0107i da se dobar dio katalonske radni\u010dke klase nije mobilizirao za stvaranje Katalonske republike. Ne treba i\u0107i daleko da se vide demonstracije i \u0161trajkovi lu\u010dkih radnika, vatrogasaca, zdravstvenih radnika i radnica, obrazovnih radnika i radnica ili mladih. U IZAR-u smatramo da se u svakom slu\u010daju borba za demokratsko pravo kao \u0161to je pravo na samoodre\u0111enje mora odvijati sa potpunom neovisno\u0161\u0107u u odnosu na bur\u017eoaziju potla\u010dene nacije, u ovom slu\u010daju katalonske. Klasni interesi su tu dijametralno suprotni. Stoga, ako katalonska bur\u017eoazija dobije nezavisnu dr\u017eavu, ve\u0107ina katalonskog dru\u0161tva boriti \u0107e se sa nezaposleno\u0161\u0107u, prekarno\u0161\u0107u, rodnom opresijom, opresijom na temelju ko\u017ee ili na seksualne orijentacije. Iz tog razloga potrebno je imati mapu puta i braniti vlastiti program, nezavisan u odnosu na bilo koju bur\u017eoaziju. Mobilizacija dijela radni\u010dke klase i mladih u Kataloniji koji se bore za pravo na odlu\u010divanje suo\u010davaju se \u2013 koriste\u0107i tradicionalne alate radni\u010dkog pokreta poput demonstracija, \u0161trajkova, kvartnih odbora i odbora poduze\u0107a \u2013 sa \u0160panskom dr\u017eavom i pred njom i njenom vladom se mogu zalagati za dru\u0161tvenu emancipaciju sve dok organizacije brane pomenutu perspektivu. Da uzmem konkretan primjer: od trenutka kada se po\u010delo govoriti o stvaranju Katalonske republike i kada se za to mobilizira dobar dio stanovni\u0161tva, lak\u0161e je razgovarati o tome kakav se tip republike \u017eeli. Republika u kojoj se pove\u0107avaju pla\u0107e, gdje se po\u0161tuje pravo na stanovanje, javne usluge, mirovinu, gdje se nacionaliziraju banke koje su prijetile da \u0107e napustiti Kataloniju zbog independentisti\u010dkog pritiska itd. Sve to bi bilo mogu\u0107e staviti na stol ako politi\u010dke partije \u010dvrsto brane svoje principe. I zalagati se za takvo \u0161to o\u010digledno bi moglo otvoriti alternativni put protiv \u0161panske ili katalonske bur\u017eoazije. A mo\u017eda bi nam taj na\u010din omogu\u0107io da djelujemo na liniji objedinjavanja kompletne radni\u010dke klase \u0160panske dr\u017eave u korist borbe za program socijalne urgentnosti i za obranu demokratskih prava naroda.<\/p>\n

Odre\u0111ene struje na ljevici u \u0160panskoj dr\u017eavi vide borbu za nezavisnost Katalonije kao nacionalisti\u010dku. Alberto Garz\u00f3n (na primjer) je rekao da je nedosljedno biti komunist i biti za nezavisnost. Na kraju, za\u0161to bi Socijalisti\u010dka republika Katalonija bila realnija od \u0160panske socijalisti\u010dke republike? I s druge strane, koja bi bila razlika kada bi Katalonija postigla nezavisnost i pobjegla od PP-a, a onda ostala sa PDeCAT i drugim neoliberalima u nezavisnoj Kataloniji?<\/strong><\/p>\n

Dosta je pitanja u vezi sa tim. Na prvom mjestu, naravno, borba za nezavisnost Katalonije bila je i jo\u0161 uvijek je borba koju vodi izme\u0111u ostalog i katalonska bur\u017eoazija, kako sam ve\u0107 kazao. Me\u0111utim, to ne zna\u010di da ova borba ne otvara praznine koje se mogu iskoristiti u borbi za dru\u0161tvenu emancipaciju. To je ono \u0161to Garz\u00f3n ne \u017eeli razumjeti. Taj dijalekti\u010dki aspekt koji su Marx, Engels, Lenjin ili Trocki branili. Ovdje se referiram na sposobnost razumijevanja da borbu za nacionalnu emancipaciju revolucionari moraju podr\u017eati ako pogoduje zao\u0161travanju klasne borbe i stoga otvara nove praznine u borbu za dru\u0161tvenu emancipaciju. Zanimljivo je da se ljudi poput Garz\u00f3na toliko razlikuju u borbi za pravo naroda na samoodre\u0111enje u Kataloniji, rekav\u0161i da ovu borbu ne usmjeravaju radnici i radnice, ali da nemaju problema paktirati sa PSOE-om da bi aplicirali antisocijalne politike kao \u0161to je bio slu\u010daj u Andaluziji 2012. kada je, budu\u0107i sam profesor i to znam, otpu\u0161teno vi\u0161e od 4000 mojih kolega i kolegica.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de navodno kontradikcija oko Katalonske socijalisti\u010dke republike ili \u0160panske socijalisti\u010dke republike, mislim da kontradikcija ovdje ne postoji. Mi kao IZAR smatramo da jedna borba mo\u017ee dovesti do drugih, ovisno o orijentaciji za koju se zala\u017ee. Braniti jednu stvar ne zna\u010di ne braniti drugu. U Ruskoj revoluciji branio se Savez Sovjetskih Socijalisti\u010dkih Republika, ali uz branjenje prava naroda na samoodre\u0111enje. Ali ipak postoji jedna vrlo va\u017ena razlika. Tokom jeseni 2017. u Kataloniji su se dogodile masovne mobilizacije u borbi za Katalonsku republiku. U \u0160panskoj dr\u017eavi do danas, ne. To ima implikacije na trenutne politike zada\u0107e. Masovni \u0161trajkovi za republiku su se dogodili u Kataloniji, a ne u \u0160panskoj dr\u017eavi.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de zadnjeg pitanja, mislim da sam na njega ve\u0107 odgovorio. Sa na\u0161e ta\u010dke gledi\u0161ta, PP i PDeCAT \u0107e uvijek voditi iste antisocijalne politike. O tome nema spora za nas. Razlika do danas, me\u0111utim, postoji u jednom pitanju: PP brani reakcionarni nacionalizam koji \u017eeli suzbiti mobilizaciju va\u017enog dijela radni\u010dke klase i mladih u Kataloniji te sna\u017eno zavaditi \u0161panske radnike i radnice sa katalonskim. PDeCAT vodi sa ERC proces koji mo\u017ee \u2013 kako sam rekao, dok se provodi politi\u010dka pozicija neovisna o bur\u017eoaskoj liniji \u2013 imati veze sa pravom na samoodre\u0111enje, socijalnim pitanjima te otvoriti nove praznine prema borbi za dru\u0161tvenu emancipaciju. Sada je jasno da PDeCAT ili ERC ovakvu orijentaciju nikada ne\u0107e voditi.<\/p>\n

Mnogo ljudi u \u0160panskoj dr\u017eavi ka\u017ee da je \u0161panski ustav zastario, korumpiran i svaki dan represivniji. U vezi s tim, \u017eelim te pitati, koji su po tvom mi\u0161ljenju glavni problemi Ustava iz ‘78?<\/strong>Ukratko, glavni problemi Ustava iz 1978. su u tome \u0161to je on bio rezultat blokade jedne eksplozivne situacije. Po smrti diktatora Franca 1975. godine i za vrijeme perioda koji se naziva tranzicija postojale su borbe masa sa na\u0161e strane koje nadilaze puku demokratiju. Stvarani su uvjeti za borbu koja bi mogla dovesti u pitanje ne samo fa\u0161isti\u010dku diktaturu ve\u0107 i sam kapitalizam. Me\u0111utim, PSOE je zajedno sa Komunisti\u010dkom partijom \u0160panije (PCE) potkopao tu mogu\u0107nost i ograni\u010dio se na izgradnju tranzicije koja bi zadr\u017eala kapitalisti\u010dke temelje u bur\u017eoaskoj demokratiji. Ipak, sa jednom velikom posebno\u0161\u0107u u tom momentu: zadr\u017eavanjem svih institucija Francovog re\u017eima i odobravaju\u0107i Zakon o amnestiji koji nije ka\u017enjavao odgovorne za zlo\u010dine za vrijeme frankizma. To je zna\u010dilo da institucije poput vojske, policije, politi\u010dara koji su se konvertirali, ili same monarhije koja se zaklela na principe fa\u0161izma nikada nisu pro\u010di\u0161\u0107ene od frankizma. Takva je bila tranzicija \u0160panske dr\u017eave. Frankisti\u010dka represija je zaboravljena zakonom. Pod obe\u0107anjem da se ne\u0107e progoniti ugnjetava\u010de koji mogu normalno nastaviti, uz drugu \u010dlansku karticu vladati i braniti interese bogatih.<\/p>\n

Kada smo ranije razgovarali, kazao si mi da je reforma \u0161panskog ustava (skoro) pa nemogu\u0107a, ili mo\u017eda, jako te\u0161ko izvediva. Me\u0111utim, \u010dini se da je dru\u0161tvena energija koja zahtijeva njegovu reformu suvi\u0161e jaka da bi ju se moglo tek ignorirati. Uprkos tomu, iako dr\u017eavna represija nije dosegla krajnju granicu, ona postaje sve izra\u017eenija. Misli\u0161 li da se ovaj status quo (kada je u pitanju Ustav) mo\u017ee nastaviti reproducirati i ako da, do kada?<\/strong><\/p>\n

Realnost je takva da je za reformu \u0161panskog ustava potrebna dvotre\u0107inska ve\u0107ina glasova u parlamentu. To zna\u010di da se on danas mo\u017ee mijenjati samo po pitanjima koja pogoduju interesima bogatih, \u0161to se dogodilo u ljeto 2010. sa reformom \u010dlanka 135 koji je prioritizirao pla\u0107anje duga u odnosu na bilo kakva druga socijalna izdavanja. Ustav je jako blindiran jer su oni koji su ga izglasali isti oni koji i danas vladaju. Misliti da se ustav mo\u017ee, primjerice, reformirati tako da dopusti pravo naroda na samoodre\u0111enje, za \u0161to se zala\u017eu Antikapitalisti je iluzorno. Nove pobjede i pobolj\u0161anja na na\u0161oj dru\u0161tvenoj strani ne\u0107e se posti\u0107i reformom ustava pred sudovima ve\u0107 kroz nametanje programa socijalne urgentnosti na ulici. Ta povezanost snaga na ulici ono je \u0161to hitno treba izgraditi ako ne \u017eelimo da ekstremna desnica nastavi rasti.<\/p>\n

Mo\u017eemo komentirati i aktualna politi\u010dka de\u0161avanja u \u0160panskoj dr\u017eavi. PSOE je pobijedio na izborima koji su odr\u017eani proljetos. \u0160ta o\u010dekuje\u0161 od nove S\u00e1nchezove vlade?<\/strong><\/p>\n

U IZAR-u ne o\u010dekujemo ni\u0161ta od nove S\u00e1nchezove vlade. Imamo vlastito pam\u0107enje i znamo kakvu politiku provodi PSOE kada vlada. Bilanca Zapaterove vlade 2010. godine ili vlade Susane D\u00edaz u Andaluziji vrlo je jasna u vezi s tim. Sve vi\u0161e rezova i sve vi\u0161e antisocijalnih politika od kojih koristi imaju samo bogati. Na\u0161a je zada\u0107a danas to re\u0107i jasno i ne braniti politiku manjeg zla. Sijanje la\u017enih iluzija o samostalnoj S\u00e1nchezovoj vladi ili u koaliciji sa Podemosom dovest \u0107e do novih razo\u010daranja na\u0161e klase od \u010dega \u0107e na kraju korist imati desnica i ekstremna desnica, kao \u0161to se uvijek tako doga\u0111alo. Centralni zadatak danas trebao bi biti pregrupiranje snaga na ulici i priprema za suo\u010davanje kroz mobilizacije i \u0161trajkove protiv antisocijalnih politika koje dolaze. To je najbolji protuotrov za suzbijanje ekstremne desnice i pobolj\u0161anje na\u0161ih \u017eivotnih uvjeta. U IZAR-u i od na\u0161ih snaga predla\u017eemo tu politiku svima onima koji \u017eele biti dijelom javnih sastanaka koji nam omogu\u0107uju zajedni\u010dku intervenciju u borbama koje nam omogu\u0107uju po\u010detak pobjede i izgradnju povjerenja kod ljudi koji se suo\u010davaju sa poslodavcima na svojim radnim mjestima, protiv banaka i policije u delo\u017eacijama, privatizacija javnih usluga, seksualne opresije itd.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rub\u00e9n Quirante: Centralni zadatak danas trebao bi biti pregrupiranje snaga na ulici i priprema za suo\u010davanje kroz mobilizacije i \u0161trajkove protiv antisocijalnih politika koje dolaze. To je najbolji protuotrov za suzbijanje ekstremne desnice i pobolj\u0161anje na\u0161ih \u017eivotnih uvjeta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":272516,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-272515","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=272515"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/272515\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/272516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=272515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=272515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=272515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}