U Venezueli ste \u017eivjeli prije nego \u0161to je na vlast do\u0161ao pokojni Hugo Ch\u00e1vez. Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to o tom razdoblju?<\/em><\/p>\n Velike su razlike izme\u0111u ta dva sistema jer je pojava Huga Ch\u00e1veza jedan jedinstveni fenomen. Prije njegovog dolaska na vlasti su se izmjenjivale razli\u010dite vlade, no njihova politika je i\u0161la onako kako je to od njih zahtijevao Me\u0111unarodni monetarni fond. Iako smo na prvu odavali sliku veselog naroda, ve\u0107ina ljudi nije imala pristup obrazovanju i lije\u010dni\u010dkoj skrbi, a socijalne razlike bile su jako velike. Dolaskom Ch\u00e1veza 1999. godine to se promijenilo jer je njegova ideja i ideja ljudi oko njega bila prije svega stvoriti pravednije dru\u0161tvo. On je vjerovao da mora ispraviti veliku povijesnu nepravdu. Htio je svima dati iste mogu\u0107nosti i proveo je demokratizaciju na na\u010din da se raspravljalo o svakom segmentu dru\u0161tva, pa je do\u0161lo i do referendumske promjene ustava. Taj ustav je promijenio puno toga, no ja osobno smatram da se u nekim stvarima trebalo i\u0107i jo\u0161 radikalnije. Istovremeno, izvana su po\u010dele i optu\u017ebe kako je Ch\u00e1vez diktator. Njegov stil je u po\u010detku bio nepoznat i neobi\u010dan, a on sam pozivao se na Sim\u00f3na Bol\u00edvara koji je prije dvjesto godina zagovarao ujedinjavanje zemlja Latinske Amerike protiv ugnjetavanja.<\/p>\n Protesti u Venecueli: arhivski snimak<\/p><\/div>\n Zadnjih mjeseci opetovano slu\u0161amo o humanitarnoj krizi u Venezueli. Kakvi su va\u0161i uvidi?<\/em><\/p>\n Ne bih to nazvao humanitarnom krizom, kao \u0161to je primjerice bila ona u Etiopiji, ali to\u010dno je da puno toga manjka uslijed sankcija. I mojoj obitelji neke stvari nedostaju, no ljudi su op\u0107enito solidarniji. Primjera radi, kada je nedavno izvr\u0161en udar na elektri\u010dni sustav pa nisu radili fri\u017eideri, ljudi koji su imali vi\u0161ka mesa taj su vi\u0161ak podijelili svojim susjedima. Ljudi se nisu dali smesti, iako su oni koji su sabotirali elektri\u010dnu mre\u017eu mislili da \u0107e to izazvati pobunu. To se nije dogodilo. Na neki na\u010din narod sam odr\u017eava stabilnost zemlje, no istina je i da je puno ljudi oti\u0161lo. Najvi\u0161e nedostaje lijekova, ali treba se zapitati zbog \u010dega je to tako. Po mom mi\u0161ljenju protiv Venezuele se vodi rat \u010detvrte generacije. To nije rat bombama nego rat koji udara na svaki aspekt \u017eivota, od dru\u0161tvenog i medijskog do ekonomskog i me\u0111unarodnog. To nije ni\u0161ta novo nego se zadnjih par godina malo poja\u010dalo. Time ne \u017eelim opravdati lo\u0161e upravljanje zemljom niti re\u0107i da nema korupcije, da nema problema poput pitanja sigurnosti i svih tih bolesti s kojima se suo\u010dava Latinska Amerika. Sve to stoji, ali nije ni\u0161ta novo.<\/p>\n Koji su motivi pritisaka koji se provode protiv Venezuele?<\/em><\/p>\n Imamo najve\u0107e rezerve nafte, ve\u0107e nego Saudijska Arabija. Iz Perzijskog zaljeva do ameri\u010dkih rafinerija ima \u010detrdeset dana plovidbe, a iz Venezuele do Teksasa tri dana. Druga stvar su rezerve zlata i drugi strate\u0161ki minerali. A tre\u0107e je \u010dinjenica da je Venezuela \u2018lo\u0161 primjer\u2019 drugima kada kao jedna mala zemlja poku\u0161ava postavljati stvari kako ona ho\u0107e, a ne kako to velike sile zahtijevaju.<\/p>\n Kakvo je va\u0161e mi\u0161ljenje o vladaju\u0107oj Ujedinjenoj socijalisti\u010dkoj stranci Venezuele (PSUV)?<\/em><\/p>\n Iako se PSUV-u spo\u010ditavaju izborne kra\u0111e \u010dinjenica je da su ljudi zaista htjeli promjene kada su oni do\u0161li na vlast. Stranka je to koja ima veliku bazu, no mislim da ne rade dovoljno da ideolo\u0161ki pripreme ljude za ono \u0161to se sada doga\u0111a. Misija bi trebala biti obrazovanje, no oni su previ\u0161e orijentirani na izborne cikluse i svoju izbornu ma\u0161ineriju.<\/p>\n Jeste li prije ovih doga\u0111anja \u010duli za Juana Guaid\u00f3a, \u010dovjeka koji se u sije\u010dnju ove godine proglasio predsjednikom dr\u017eave?<\/em><\/p>\n Znao sam da se kandidirao i bio izabran kao zastupnik u parlamentu dr\u017eave Vargas. Njegova stranka Narodna volja je stranka desnice iako se naziva socijaldemokratskom, a evidentno je da iza njih netko stoji jer se mogu vidjeti sli\u010dnosti s takozvanim obojenim revolucijama kao \u0161to je ona u Ukrajini ili pokret Otpor u Srbiji. Nije bitno tko su klaunovi, bitno je tko je vlasnik cirkusa.<\/p>\n Istina je najve\u0107a \u017ertva<\/strong><\/p>\n \u0160to je s drugim oporbenim strankama koje se protive predsjedniku Nicolasu Maduru?<\/em><\/p>\n Koja je uloga medija u cijeloj krizi?<\/em><\/p>\n Mediji ponekad plasiraju potpuno opre\u010dne informacije od realnosti na terenu. El Nacional su primjerice bile najbolje novine u zemlji, a danas su najgori tabloid, \u010disti fake news i pljuvanje. Vodi se pravi medijski rat izme\u0111u vladaju\u0107ih i oporbenih medija te doma\u0107ih i me\u0111unarodnih korporacija, a u tom ratu istina je najve\u0107a \u017ertva.<\/p>\n Vlada predsjednika Madura optu\u017eila je SAD za poku\u0161aj pu\u010da, no vi ste nekim doma\u0107im medijima rekli da to nije to\u010dno. Mo\u017eete li to pojasniti?<\/em><\/p>\n Ne radi se o pu\u010du u onom klasi\u010dnom smislu i ovo svakako nije prvi put da se ovakvi pritisci i poku\u0161aji smjene vlasti doga\u0111aju. Barack Obama je 2015. Venezuelu proglasio prijetnjom ameri\u010dkoj sigurnosti, \u0161to je bio prvi korak u ovom zadnjem valu pritisaka. Poku\u0161aj atentata na Madura oru\u017eanim dronovima na javnom skupu pro\u0161le godine ozna\u010dio je, pak, po\u010detak ove zadnje epizode koja traje od tada. Strani mediji, ina\u010de, snimke toga doga\u0111aja proglasili su monta\u017eom. Imali smo i slu\u010daj otmice helikoptera, gdje je jedan biv\u0161i policajac iz helikoptera pucao po gradu. Sli\u010dno je bilo i s malom skupinom vojnika koja je upala u skladi\u0161te Nacionalne garde kako bi otela oru\u017eje. Isti su locirani i ponu\u0111ena im je predaja, koju nisu prihvatili pa su na kraju ubijeni u obostranoj pucnjavi. Strani mediji progla\u0161avaju ih herojima i mu\u010denicima, a radi se o najobi\u010dnijem teroristi\u010dkom aktu koji se nikako druga\u010dije ne bi odigrao ni ovdje ni bilo gdje u svijetu. U lipnju se dogodio i upad ameri\u010dke policije u ambasadu Venezuele u Washingtonu, \u0161to je jo\u0161 jedan presedan jer se radi o kr\u0161enju me\u0111unarodnih zakona, no unato\u010d tome o ovom skandalu nije se puno govorilo u medijima. Tako\u0111er, ekonomska blokada Venezuele ve\u0107a je od one koju je neko\u0107 imala Kuba, pa se primjerice sankcioniraju brodarske kompanije koje odbijaju prekinuti trgova\u010dke veze s Venezuelom.<\/p>\n Je li vladaju\u0107em PSUV-u nakon ovih doga\u0111anja podr\u0161ka narasla ili se smanjila?<\/em><\/p>\n To je dobro pitanje. Mislim da je ovaj pritisak smi\u0161ljen kako bi narod rekao da mu je dosta sankcija i prestao podr\u017eavati lijevu koaliciji na vlasti. S druge strane, kada Guaid\u00f3 tra\u017ei vojnu intervenciju ameri\u010dke ju\u017ene flote ljudi se uglavnom postavljaju patriotski, \u010dak i ako su desno orijentirani. Guaid\u00f3 se htio nasilno domo\u0107i vlasti umjesto da krene s politikom uvjeravanja ljudi kako je on bolja opcija za zemlju. Primjerice, kada je oporba osvojila parlament bilo je nepravilnosti u sedam okruga pa su tamo izbori ponovljeni. U pet je pobijedila oporba, a u dva vladaju\u0107i PSUV, no oporba na to nije pristala ve\u0107 je i\u0161la \u010dim prije preuzeti vlast. Promijenili su stolice u parlamentu samo zato \u0161to su crvene, bacili su Ch\u00e1vezove i Bol\u00edvarove slike, proglasili amnestiju za sve zatvorenike osu\u0111ene zbog teroristi\u010dkih napada i nereda i proglasili da \u0107e sru\u0161iti vladu u roku \u0161est mjeseci. To je bilo prvo \u0161to su uop\u0107e napravili. Imamo i slu\u010daj izbornih nepravilnosti u Caracasu koje se tako\u0111er pripisuju opoziciji. Naime, na istoku grada \u017eive pripadnici vi\u0161ih klasa, a na zapadu su radni\u010dke \u010detvrti. No i u isto\u010dnim dijelovima ima ljudi koji bi glasali za Madura, ali ih je izborna komisija morala prebaciti na glasa\u010dka mjesta kilometrima daleko od mjesta stanovanja kako bi im omogu\u0107ila glasanje bez fizi\u010dkih prijetnji od strane susjeda. U nekim kvartovima izbori su bili sabotirani i u njima se pozivalo na bojkot glasanja iako je i oporba imala kandidata, ali takvoga koji nije odgovarao odre\u0111enim elitama.<\/p>\n Vjerujem u dijalog<\/strong><\/p>\n Kako komentirate izvje\u0161taj UN-ovog odbora za ljudska prava koji navodi da je vlada Nicolasa Madura odgovorna za gotovo 7000 ubojstava u pro\u0161loj i ovoj godini?<\/em><\/p>\n \u010cuo sam za izvje\u0161taj koji je podnijela Michelle Bachelet, biv\u0161a predsjednica \u010cilea, i vi\u0161e je novinara i politi\u010dara isti komentiralo i ustvrdilo da je manjkav. Jer radi se o podacima o stradalima u nasilju koje se doga\u0111alo na teritoriju cijele zemlje, a u tom nasilju nisu sudjelovale samo provladine postrojbe nego se u ovom izvje\u0161taju upravo izbjegavaju spomenuti oni koji su \u010dinili nasilje i s druge strane. Tako\u0111er, izvje\u0161taj uop\u0107e ne govori o razmjerima humanitarne krize koju su prouzro\u010dile nelegalne ameri\u010dke sankcije, a nema niti govora o paravojskama koje djeluju s teritorija Kolumbije. Mislim da u toj statistici ima stradalih sa svih strana i da se ta ubojstva ne mogu jednostrano pripisati samo vladi. Vi\u0161e o tome ne znam.<\/p>\n \u0160to mislite kako \u0107e se situacija u Venezueli dalje razvijati?<\/em><\/p>\n Vjerujem da \u0107e na kraju ipak do\u0107i do nekakvog dijaloga, a ne do eskalacije sukoba, tim vi\u0161e \u0161to se pokazalo da ve\u0107ina ljudi u zemlji ne \u017eeli sukob. Tako\u0111er, moram re\u0107i da me je kao hrvatskog dr\u017eavljanina sram \u0161to je hrvatska vlada priznala Juana Guaid\u00f3a i \u010dak glasala protiv osude ameri\u010dkih jednostranih sankcija i blokade u Vije\u0107u za ljudskih prava UN-a. Te sankcije uzrokuju velike patnje i smrt, zbog \u010dega je Venezuela dobila potporu mnogih zemalja Afrike, Azije, dijela Latinske Amerike, kao i Rusije, Kine i Turske, pa je rezolucija ipak usvojena.<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Venecuela-protest-300x189.jpg\")
![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mango-maduro-foto-rts.jpg\")
Stranke koje su ranije bile na vlasti, socijaldemokrati i demokr\u0161\u0107ani, su umjerena oporba, ali vi\u0161e nisu zna\u010dajne. Oni su u sjeni Guaid\u00f3ove Narodne volje, koja ima financijsku i medijsku podr\u0161ku iz inozemstva, kao i jo\u0161 nekoliko stranaka koje su prili\u010dno ekstremne, dok su tradicionalne stranke desnice na rubu opstanka i jedva mogu pro\u0107i cenzus. Op\u0107enito je glavni problem stranaka opozicije nedostatak konkretnog programa jer gledaju samo svoje strana\u010dke ambicije i previ\u0161e su pod\u010dinjene naredbama SAD-a.<\/p>\n