![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/uranijum.jpg\")
Biv\u0161i njema\u010dki vojnici podnijeli su zahtjev za od\u0161tetu zbog izlaganja osiroma\u0161enom uranijumu koji je kori\u0161ten tokom ratova na Balkanu i u Iraku, zbog \u010dega je frakcija Alternative za Njema\u010dku tokom rasprave u Bundestagu zatra\u017eila mi\u0161ljenje njema\u010dke vlade.<\/p>\n
Kako je navedeno u tekstu portala T-online, oko 220 vojnika tra\u017eilo je od\u0161tetu zbog izlaganja uranijumu, a ovaj medij navodi da se i dalje vode \u017eu\u010dne rasprave o tome koliko je pomenuta municija \u0161tetna za zdravlje.<\/p>\n
Studije Svjetske zdravstvene organizacije i Me\u0111unarodne organizacije za atomsku energiju negiraju da postoje bilo kakvi posebni rizici, dok Me\u0111unarodna organizacija ljekara protiv atomskog oru\u017eja isti\u010de da postoje nedore\u010denosti u objavljenim studijama zbog \u010dega pozivaju na preventivnu zabranu kori\u0161tenja ove municije dok se pouzdano ne utvrde dugoro\u010dni efekti izlaganja, pi\u0161e portal, prenosi Tanjug.<\/p>\n
Njema\u010dka vlada je, u odgovoru na zahtjev, 12. avgusta naglasila da su svi ovi zahtjevi odbijeni tokom proteklih godina jer, kako je istaknuto, nije dokazano da su njema\u010dki vojnici trpjeli bilo kakve zdravstvene posljedice zbog kontakta s ovom municijom, koja je, prije svega, kori\u0161tena u protivtenkovskim avionskim bojevim zrnima nemijenjenim za uni\u0161tavanje oklopa. U dopisu, koji je objavljen na stranici njema\u010dke vlade, istaknuto je da je sprovedena i studija uticaja osiroma\u0161enog uranijuma.<\/p>\n
Rezultati studije pokazuju da na mjestima kori\u0161tenja ove municije ne postoji gotovo nikakav rizik od radijacije, a toksikolo\u0161ki rizici mogu nastati samo pod vanrednim okolnostima, koji se do ovog trenutka nigdje nisu iskazali, nagla\u0161eno je u ovom dopisu.<\/p>\n
Na stranici Evropske komisije objavljena je studija ura\u0111ena po nalogu Evropskog parlamenta o dejstvu i posljedicama kori\u0161tenja osiroma\u0161enog uranijuma kao oru\u017eja, u kojoj isti\u010du da i radioaktivnost i toksi\u010dnost osiroma\u0161enog uranijuma bilje\u017ee ni\u017ee vrijednosti od prirodnog uranijuma.<\/p>\n
Kontrole ratnih podru\u010dja pokazale su da postoji niska kontaminacija, osim u podru\u010djima koja su u neposrednoj blizini uni\u0161tenih vozila i mjesta ispaljivanja zrna. Rizici ugro\u017eavanja zdravlja putem vode ili zemlje su veoma niski, nagla\u0161eno je.<\/p>\n
Austrijska armija tako\u0111e je na svojoj stranici objavila studiju o dejstvu osiroma\u0161enog uranijuma. Oni isti\u010du da je radioaktivnost osiroma\u0161enog uranijuma oko 40.000 bekerela po gramu, a da je radioaktivnost prirodnog uranijuma 10.000 bekerela ve\u0107a. Navode da je radioaktivnost plutonijuma vi\u0161e hiljada milijardi puta ve\u0107a, te da se iz toga mo\u017ee zaklju\u010diti da je radioaktivna opasnost niska.<\/p>\n
U pore\u0111enju sa drugim radioaktivnim supstancama, ni prirodni ni osiroma\u0161eni uranijum nisu posebno radioaktivni. Mo\u017ee se zaklju\u010diti da jedino direktno udisanje supstanci na ratnim podru\u010djima mo\u017ee predstaviti odre\u0111enu opasnost za zdravlje ljud, naglasili su oni.<\/p>\n
Naime, kako ka\u017eu, opasnost jedino mo\u017ee nastupiti zbog hemijskih, ne radioaktivnih karakteristika ovog materijala, i to samo ako se u ve\u0107im koli\u010dinama unese u organizam putem nekog rastvora.<\/p>\n
– Civilno stanovni\u0161tvo, pripadnici humanitarnih organizacija i mirovne trupe te\u0161ko da su udisali taj materijal u tim koli\u010dinama. Ipak, dugoro\u010dniji direktan kontakt s osiroma\u0161enim uranijumom, poput komadi\u0107a municije, bi trebalo izbjegavati – navode oni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Opasnost jedino mo\u017ee nastupiti zbog hemijskih a ne radioaktivnih karakteristika<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-271906","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=271906"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271906\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=271906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=271906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=271906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}