{"id":271896,"date":"2019-08-21T07:09:17","date_gmt":"2019-08-21T05:09:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=271896"},"modified":"2019-08-19T22:14:59","modified_gmt":"2019-08-19T20:14:59","slug":"moguce-je-prehraniti-cijeli-svijet-i-spasiti-planetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/08\/21\/moguce-je-prehraniti-cijeli-svijet-i-spasiti-planetu\/","title":{"rendered":"Mogu\u0107e je prehraniti cijeli svijet i spasiti planetu"},"content":{"rendered":"

Autor: Alejandro Bravo<\/strong><\/p>\n

Aktivnosti prehrambene industrije dovele su do transformacije tla – od uloge u prehrambenom lancu do ispu\u0161iva\u010da uglji\u010dnog dioksida i enormnih emisija stakleni\u010dkih plinova. Za borbu protiv klimatskih promjena potrebne su duboke promjene u procesu proizvodnje hrane na svjetskom nivou, gospodarenju tlom i prehranjivanjem.<\/p>\n

Ovo su zaklju\u010dci najnovijeg izvje\u0161\u0107a Me\u0111uvladnog panela o klimatskim promjenama (IPCC) \u2013 grupe UN-ovih stru\u010dnjaka \u2013 objavljenog u \u010detvrtak, o utjecaju upotrebe zemlje na hranu i \"\"klimu. Prema njemu, 23% svih emisija stakleni\u010dkih plinova koji su djelo ljudske aktivnosti poti\u010du od kori\u0161tenja zemlje za proizvodnju hrane. Postotak je to koji se mo\u017ee pove\u0107ati i do 37% ako se u obzir uzmu ostale aktivnosti povezane sa svjetskom proizvodnjom i distribucijom hrane. Toliko pove\u0107anje o\u010dekuje IPCC.<\/p>\n

Dobar dio proizvodnje koju proizvodi prehrambena industrija ne dose\u017ee \u010dak ni ljudsku potro\u0161nju, ve\u0107 se baci. UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) izra\u010dunala je da se godi\u0161nje baci 1,6 milijardi tona hrane, odnosno 25-30% ukupno proizvedene hrane u svijetu. Ovaj prehrambeni otpad odgovoran je za do 10% svih emisija stakleni\u010dnih plinova koje stvara \u010dovjek, prema IPCC-u.<\/p>\n

Podaci pokazuju da gotovo 822 milijuna ljudi \u0161irom svijeta pati od kroni\u010dne gladi. To \u010dini 11% globalne populacije pothranjenom, u svijetu u kojemu ima dovoljno hrane za sve. Brojka je to koja se ne smanjuje, nego pove\u0107ava u posljednje tri godine.<\/p>\n

\"\"Drugo lice ove u\u017easne situacije su 2 milijarde odraslih sa prekomjernom te\u017einom ili pretilosti. Bolest je to \u010dija se u\u010destalost utrostru\u010dila od 1975. i koja uglavnom poga\u0111a ljude s ni\u017eim primanjima koji su prisiljeni kupovati jeftiniju, prera\u0111enu hranu, \u010diji je kalorijski sadr\u017eaj bogatiji \u0161e\u0107erima i zasi\u0107enim mastima, ali ni\u017ee hranjive vrijednosti, zajedno sa nedostatkom prehrambenih informacija i kemijskom manipulacijom hranom koja stvara ovisnost.<\/p>\n

Glad i pretilost su dva lica prehrambene neuravnote\u017eenosti i oboje svoj korijen imaju u siroma\u0161tvu koje prelazi i nadilazi podjelu sjever-jug. Kapitalisti\u010dki sistem nije sposoban da adekvatno hrani, \u010dak ni nahrani \u2013 gotovo polovicu stanovni\u0161tva, ali njegov model proizvodnje hrane je izravno odgovoran za kr\u010denje \u0161uma, degradaciju tla i emisiju stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n

Strategija radikalne transformacije prehrambene proizvodnje ne mo\u017ee se shva\u0107ati odvojeno od cilja iskorjenjivanja pothranjenosti koja poga\u0111a deseti dio \u010dovje\u010danstva. Niti se mo\u017ee okon\u010dati pothranjenost koja je povezana sa problemom pretilosti, novom modernom epidemijom. Trenutni proizvodni kapaciteti omogu\u0107ili bi, od danas, da se ovi problemi rije\u0161e te ponudi zdrava prehrana i da pokopamo glad kao relikt pro\u0161log vremena, pritom smanjuju\u0107i proizvodnju hrane i kontaminaciju, pod uvjetom da se prevazi\u0111e privatno vlasni\u0161tvo i kapitalisti\u010dka akumulacija nametnuta dru\u0161tvu kao cjelini. Problem je dru\u0161tveni i politi\u010dki, ne tehnolo\u0161ki. Problem je strukturalni, ne individualni.\"\"<\/p>\n

Ne radi se, stoga, o tomu da uvedemo partikularne promjene u na\u0161e obrasce potro\u0161nje \u2013 premda \u0107e se nesumnjivo na\u0161a prehrana morati promijeniti globalno i u cjelini \u2013 ve\u0107 da se racionalno i demokratski planira proces transporta i distribucije hrane; protiv tr\u017ei\u0161ne logike koja slu\u017ei jedino interesima firmi poput Monsanta, koja je trenutno u vlasni\u0161tvu grupe Bayer, poznate po osiroma\u0161enju malih poljoprivrednika, uni\u0161tavanju amazonske pra\u0161ume i umije\u0161anosti u ubojstva aktivista za\u0161tite okoli\u0161ta i indignista.<\/p>\n

Potrebno je ekspropriirati ovakve velike multinacionalne kompanije bez naknade i socijalizirati njihove resurse koji bi bili pod kontrolom radnika i radnica, malih proizvo\u0111a\u010da i narodnih masa u slu\u017ebi novog sistema proizvodnje hrane koji bi mogao prehraniti ve\u0107inu stanovni\u0161tva zdravo i sa o\u010duvanim okoli\u0161em.<\/p>\n

Prometej<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Potrebno je ekspropriirati ovakve velike multinacionalne kompanije bez naknade i socijalizirati njihove resurse koji bi bili pod kontrolom radnika i radnica, malih proizvo\u0111a\u010da i narodnih masa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":83652,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-271896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271896","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=271896"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271896\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/83652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=271896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=271896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=271896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}