{"id":271841,"date":"2019-08-19T07:08:27","date_gmt":"2019-08-19T05:08:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=271841"},"modified":"2019-08-18T19:04:47","modified_gmt":"2019-08-18T17:04:47","slug":"borba-za-opstanak-hong-konga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/08\/19\/borba-za-opstanak-hong-konga\/","title":{"rendered":"Borba za opstanak Hong Konga"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Wilfred Chan<\/strong><\/p>\n<p>Bio je sparan avgustovski ponedeljak, kada su gra\u0111ani Hong Konga \u2013 od bankara, preko televizijskih voditelja, pa sve do voza\u010da autobusa \u2013 stupili u generalni \u0161trajk. Gradska metro mre\u017ea, ina\u010de poznata po svojoj ta\u010dnosti, bila je blokirana jer su demonstranti satima dr\u017eali zaglavljena vrata vozova; \u010dak je i me\u0111unarodni aerodrom bio skoro prazan, jer su radnici ostali kod ku\u0107e, \u0161to je prizemljilo stotine aviona i izazvalo posledice \u0161irom sveta. Ovo je bio o\u010dajni\u010dki poku\u0161aj da se napravi proboj nakon uzaludnih devet nedelja antivladinih demonstracija, zapo\u010detih povodom zakona o izru\u010denjima kojim se gra\u0111ani Hong Konga \u010dine podlo\u017enim kineskom pravosudom sistemu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-271842\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Hong-Kong-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/>Do sredine prepodneva, Keri Lem \u2013 tvrdoglava upraviteljka grada, podr\u017eana iz Pekinga \u2013 obelodanila je da ne namerava da u\u010dini ni\u0161ta kako bi razre\u0161ila politi\u010dku krizu koja je do sada dovela do protesta dva miliona ljudi na ulicama, vi\u0161estrukih samoubistava i hap\u0161enja vi\u0161e od \u0161est stotina ljudi, uklju\u010duju\u0107i i studente, koji bi mogli da budu osu\u0111eni na \u010dak deset godina zatvora zbog izazivanja nereda. Umesto toga, ona je na svojoj konferenciji za novinare stala u odbranu kineskog suvereniteta nad hongkon\u0161kim \u201especijalnim administrativnim regionom\u201c i osula paljbu na protestni pokret kao na \u201eru\u0161ioce Hong Konga\u201c. Za to vreme, njeni policijski bataljoni su nasilno razbijali demonstracije, demonstranti su bili napadani od strane naoru\u017eanih nasilnika i udarani automobilima. Novinari su krvarili. Policija je saop\u0161tila da je samo u ponedeljak ispalila vi\u0161e od 800 punjenja suzavca.<\/p>\n<p>Pokret protiv izru\u010denja, vi\u0161e nego bilo koji dosada\u0161nji protesti u Hong Kongu, otelovljuje duboku strepnju nad pitanjem o mestu ovog grada u svetu kojem vi\u0161e nije potreban. Tokom 22 godine od preno\u0161enja suvereniteta ove biv\u0161e britanske kolonije u ruke Kine, Hong Kong je opravdavao svoje postojanje na razme\u0111u dva sveta, spajaju\u0107i zapadni neoliberalni globalizam sa kineskim autoritarnim kapitalizmom. \u017divot pod ovom prisilnom pogodbom nije bio nimalo lak: isto ono \u0161urovanje izme\u0111u dr\u017eave i biznisa koje je u\u010dinilo Hong Kong slavnim finansijskim centrom \u2013 i najva\u017enijim prozorom u svet kineskog kapitala \u2013 dovelo je do toga da ovaj grad ima jedan od najvi\u0161ih Gini koeficijenata na svetu: jedna od pet osoba \u017eivi ispod linije siroma\u0161tva, a zbog astronomskog rasta cene nekretnina, prose\u010dni diplomac mora da \u0161tedi celu svoju godi\u0161nju platu tokom trinaest godina, kako bi sebi priu\u0161tio samo avans za stan. Uprkos tome, \u010dak su i prose\u010dni gra\u0111ani Hong Konga bili uvereni da \u0107e njihova kultura, jezik i na\u010din \u017eivota mo\u0107i da ostanu netaknuti, sve dok grad bude slu\u017eio kao \u201eprozor u svet\u201c za kinesku elitu. To je svakako izgledalo kao bolja opcija u odnosu na mogu\u0107nost da ceo grad bude progutan od strane Kine.<\/p>\n<p>Danas se, me\u0111utim, ovaj prozor zatvara. Kina vi\u0161e ne zavisi od Hong Konga, \u0161to zna\u010di da od njega vi\u0161e ne zavisi ni zapad. Izgleda skoro apsurdno prisetiti se nade progresivnih hongkon\u0161kih politi\u010dara iz devedesetih \u2013 u vreme kada je BDP Hong Konga iznosio \u010dak jednu \u010detvrtinu ukupnog BDP-a cele Kine \u2013 da \u0107e ovaj grad jednog dana pro\u0161iriti liberalnu demokratiju na ostatak kineske dr\u017eave. Dana\u0161nji kineski BDP je trideset puta ve\u0107i od BDP-a Hong Konga, a Kina je ta koja preoblikuje Hong Kong po sopstvenoj slici, ne obrnuto. U poslednjih dvadeset godina, Peking je sistematski osvajao najmo\u0107nije hongkon\u0161ke institucije, potpla\u0107ivao oligarhe, konsolidovao monopole i nametao gigantske infrastrukturne projekte \u2013 koriste\u0107i ma\u0161ineriju koja je ostala iza biv\u0161ih kolonijalnih gospodara, kako bi postigao svoje autoritarne ambicije.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani Hong Konga su na ove promene reagovali me\u0161avinom ozloje\u0111enih protesta i pomirljivog prilago\u0111avanja, istovremeno gaje\u0107i nadu da \u0107e na kraju do\u0107i do nekakvog politi\u010dkog re\u0161enja. Tragi\u010dni neuspeh \u201ePokreta ki\u0161obrana\u201c iz 2014 \u2013 tokom kojeg su demonstranti organizovali 79-odnevne masovne proteste zahtevaju\u0107i univerzalno pravo glasa \u2013 predstavljao je te\u017eak udarac ovakvim o\u010dekivanjima. Sve nemilosrdnije policijsko nasilje, javno podr\u017eano od strane Pekinga, kojim su vlasti odgovorile na ovogodi\u0161nje proteste, potvrdilo je najdublji strah gra\u0111ana Hong Konga: da su njihovi \u017eivoti nebitna stavka u planovima centralne vlasti za budu\u0107nost ovog grada.<\/p>\n<p>Me\u0111u demonstrantima se uvre\u017eila izreka: \u300c\u81ea\u5df1\u9999\u6e2f\u81ea\u5df1\u6551 \u300d \u2013 koja u slobodnom prevodu glasi \u201eJedino mi sami mo\u017eemo spasiti Hong Kong\u201c. Poput mnogih drugih hongon\u0161kih slogana i ova fraza funkcioni\u0161e na vi\u0161e nivoa: ona je istovremeno i poziv na mobilizaciju i bolno priznanje egzistencijalne izolacije ovog grada. Tako\u0111e, ona govori i o nemo\u0107i globalnog neoliberalizma i njegovim praznim obe\u0107anjima da \u0107e za\u0161tititi \u201eslobodu\u201c u (bogatim) dru\u0161tvima \u0161irom sveta. Nasuprot kineskim propagandisti\u010dkim optu\u017ebama da iza hongon\u0161kih protesta stoje zli zapadni agenti, ve\u0107ina raspolo\u017eivih podataka govori o nezinteresovanosti Zapada da se na bilo koji na\u010din ume\u0161a u ovu krizu. \u010cak i kada su demonstranti o\u010dajni\u010dki posegnuli za \u201enarodnom diplomatijom\u201c \u2013 ma\u0161u\u0107i stranim zastavama, kupuju\u0107i strane novine, lobiraju\u0107i strane zvani\u010dnike \u2013 britanski i ameri\u010dki politi\u010dari nisu ponudili ni\u0161ta vi\u0161e od par tvitova, suzdr\u017eanih izjava i nekoliko simboli\u010dnih dokumenata podr\u0161ke, koje je Donald Tramp odmah obesmislio glasno izgovaraju\u0107i ono \u0161to drugi misle: da su protesti \u201eneredi\u201c koje bi \u201eKina mogla da zaustavi kad god po\u017eeli\u201c.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da bogovi globalizma ne\u0107e \u010dak ni da odgovore na pozive u pomo\u0107 koji sti\u017eu iz azijske kapitalisti\u010dke tvr\u0111ave, trebalo bi da predstavlja do sada najjasniji dokaz onoga \u0161to su potla\u010deni \u0161irom sveta odavno shvatili: neoliberalizam nikada nije bio okvir za me\u0111unarodnu solidarnost, ve\u0107 naprosto sebi\u010dna logika globalne eksploatacije. Ako su savesni posmatra\u010di u Hong Kongu i drugde jo\u0161 uvek nespremni da napuste posthladnoratovsku fantaziju svetskog mira zasnovanog na slobodnom tr\u017ei\u0161tu, to je samo zato \u0161to im se \u010dini da nemaju drugog izbora. Kriza u Hong Kongu pokazuje da je neoliberalizam u opadanju ne zato \u0161to pobe\u0111uju progresivci, ve\u0107 zato \u0161to ga zamenjuje novija i efikasnija ideologija autoritarnog kapitalisti\u010dkog nasilja koje \u0161irom sveta konsoliduje svoju mo\u0107 gaze\u0107i zabrinjavaju\u0107e fragmentiranu opoziciju. Ova kriza tako\u0111e pokazuje koliko je svet postao opasan u nedostatku koherentne internacionalne leve pozicije.<\/p>\n<p>\u010cini se da za dana\u0161nje \u017eitelje Hong Konga ne postoje nikakvi o\u010digledni putevi spasa, nikakvi postkolonijalni modeli samoopredeljenja, koji bi oslobodili grad od \u010deli\u010dnog stiska kineske dr\u017eavne mo\u0107i. \u010cak i najpopularniji slogan protesta,\u300c\u5149\u5fa9\u9999\u6e2f\uff0c\u6642\u4ee3\u9769\u547d\u300d(koji se naj\u0107e\u0161\u0107e prevodi kao \u201eoslobodimo Hong Kong, revolucija na\u0161ih dana\u201c), ideolo\u0161ki je zbrkan: glagol \u5149\u5fa9 mo\u017ee zna\u010diti i \u201eobnovimo\u201c, pa \u010dak i \u201epovratimo\u201c, zbog \u010dega ostaje nejasno da li slogan gleda u budu\u0107nost ili u pro\u0161lost. Kako bi izdr\u017eali, gra\u0111ani Hong Konga moraju prona\u0107i na\u010din da ponovo steknu svoj istorijski subjektivitet i razviju pozitivnu viziju sopstvenog doma. Istovremeno, neophodno je da me\u0111unarodna levica sara\u0111uje sa gra\u0111anima Hong Konga u izradi nove analize koja ne\u0107e samo transponovati pre\u017evakane zapadne kli\u0161ee u hongkon\u0161ki kontekst, ve\u0107 \u0107e se odva\u017eiti da iznova osmisli antikapitalisti\u010dku i antiautoritarnu politiku opstanka iz perpektive ovog mesta na razme\u0111u Istoka i Zapada.<\/p>\n<p>Da bi se to postiglo, bilo bi neophodno preurediti svet. Ovakva solidarnost od strane ameri\u010dkih levi\u010dara zahtevala bi povla\u010denje SAD iz njene klju\u010dne uloge \u2013 od Mar\u0161alovog plana, preko Va\u0161ingtonskog konsenzusa i nadalje \u2013 u stvaranju i odr\u017eavanju posleratnog geopoliti\u010dkog sistema koji je namerno pregazio te\u017enju ka samoopredeljenju zemalja Tre\u0107eg sveta logikom globalnog neoliberalizma. Britanski levi\u010dari mogu po\u010deti od zahteva da njihova vlada preuzme odgovornost za \u0161tetu koju je nanela svojim biv\u0161im kolonijalnim sistemima, koji su u me\u0111uvremenu postali mo\u0107ne alatke tla\u010denja i izvla\u010denja profita u rukama novih autoritaraca.<\/p>\n<p>Mali pograni\u010dni grad od sedam miliona stanovnika ne mo\u017ee svojeru\u010dno rastaviti hegemonijski poredak u \u010diju je zamku upao. Ali njegova borba u ovom kriti\u010dnom trenutku predstavlja hitan poziv za sve levi\u010dare da pomognu u razgradnji ovih struktura \u2013 istovremeno ponovo promi\u0161ljaju\u0107i modele dru\u0161tvene organizacije s onu stranu kapitalisti\u010dkog modela nacionalnih dr\u017eava. U tom slu\u010daju \u0107e mo\u017eda gra\u0111ani Hong Konga biti u stanju da se pridru\u017ee izgradnji onoga \u0161to Berni Sanders naziva \u201eme\u0111unarodnim progresivnim frontom\u201c \u2013 u okviru kojeg \u0107emo, kako pi\u0161e Sanders, \u201eu\u010diniti sve \u0161to mo\u017eemo kako bi se suprotstavili silama koje nikome ne pola\u017eu ra\u010duna \u2013 bilo dr\u017eavnim, bilo korporativnim \u2013 silama koje poku\u0161avaju da nas podele i me\u0111usobno posva\u0111aju\u201c. Iz smrti ovog neoliberalnog grada mogla bi nastati nova emancipatorska istorija.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/borba-za-opstanak-hong-konga\/\">Pe\u0161\u010danik<\/a>\/<a href=\"https:\/\/www.dissentmagazine.org\/online_articles\/hong-kongs-fight-for-life\">Dissent<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mali pograni\u010dni grad od sedam miliona stanovnika ne mo\u017ee svojeru\u010dno rastaviti hegemonijski poredak u \u010diju je zamku upao. Ali njegova borba u ovom kriti\u010dnom trenutku predstavlja hitan poziv za sve levi\u010dare da pomognu u razgradnji ovih struktura<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271472,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-271841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=271841"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271841\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=271841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=271841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=271841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}