{"id":271645,"date":"2019-08-16T07:55:31","date_gmt":"2019-08-16T05:55:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=271645"},"modified":"2019-08-16T23:53:33","modified_gmt":"2019-08-16T21:53:33","slug":"ukoliko-muzika-nije-dosad-promenila-svet-to-je-samo-zato-sto-nije-bila-dovoljno-dobra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/08\/16\/ukoliko-muzika-nije-dosad-promenila-svet-to-je-samo-zato-sto-nije-bila-dovoljno-dobra\/","title":{"rendered":"Ukoliko muzika nije dosad promenila svet, to je samo zato \u0161to nije bila dovoljno dobra"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Andr\u00e1s Juh\u00e1sz\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Frederik R\u017eevski (Frederic Rzewski, 1938) pijanista je, kompozitor nove muzike i, prema vlastitim re\u010dima, revolucionarni optimista. Njegove kompozicije dostupne su besplatno preko interneta, i mnoge referi\u0161u na zna\u010dajne dru\u0161tvene i politi\u010dke teme.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Rzewski: The People United Will Never Be Defeated!\" width=\"1080\" height=\"810\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/vbl-5AGaRWw?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>R\u017eevski je u junu odr\u017eao solo klavirski koncert u Studiju 6 u Beogradu, koji su realizovali program Radio Beograda 3 i kanal Radio-televizje Srbije 3, i u Novom Sadu u Kulturnom centru Vojvodine \u201eMilo\u0161 Crnjanski\u201c, u okviru serije koncerata K2+. Zahvalni smo organizatorima i Frederiku R\u017eevskom, koji je odvojio vreme da razgovara s nama.<\/p>\n<p><em>Naslovi mnogih va\u0161ih kompozicija pokazuju da ste u svom stvarala\u0161tvu politi\u010dni. Dela poput People UnitedWill Never Be Defeated (Ujedinjen narod nikada ne\u0107e biti pobe\u0111en), Who\u2019s Side Are You On (Na \u010dijoj si strani), Winnsboro Cotton Mill Blues (Bluz za Vinzborsku fabriku pamuka), ili Songs of Insurrection (Pesme pobune) asociraju na probleme klase i rase. Ko je u va\u0161oj mladosti uticao na va\u0161e politi\u010dke stavove? Roditelji, ljudi iz va\u0161e okoline\u2026?<\/em><\/p>\n<p>Ro\u0111en sam 1938. godine. Rano sam po\u010deo da u\u010dim da sviram klavir kod svog prvog u\u010ditelja u Springfildu, u dr\u017eavi Masa\u010dusets, gde je bilo mnogo komunista. Mnogi od njih doselili su se tu be\u017ee\u0107i od progona senatora Makartija. Na primer, to je mesto gde su usvojena deca D\u017eulijusa i Etel Rozenberga, nakon \u0161to su oni bili pogubljeni.<\/p>\n<p>Moj u\u010ditelj je tako\u0111e bio drug, a moji roditelji, iako nisu bili komunisti, nisu u potpunosti bili protiv te ideje. Oni su znali da je moj u\u010ditelj najbolji u okolini, pa su me poslali kod njega, iako je bilo jasno da je on crven. Tako se dogodilo da se moji \u010dasovi klavira izme\u0161ani s politikom.<\/p>\n<p>Treba imati u vidu da je u to vreme Komunisti\u010dka partija bila zna\u010dajna i velika stranka u SAD. Ljudi uglavnom ne znaju kolika je ta partija bila. Komunisti\u010dka partija SAD je 1943. godine imala sto hiljada \u010dlanova, \u0161to je bilo vi\u0161e nego u Sovjetskom savezu \u2013 dakle bila je veoma zna\u010dajna.<\/p>\n<p><em>Kako je va\u0161 nastavnik spajao \u010dasove klavira i politiku?<\/em><\/p>\n<p>Za vreme Korejskog rata, na primer, bavili smo se fugama Johana Sebastijana Baha. Budu\u0107i da je Bah pisao za \u010dembalo, a ne za klavir, potrebne su vam razli\u010dite tehnike za postizanje odgovaraju\u0107e dinamike. Moj nastavnik je objasnio da je za sviranje Baha potreban plan, strate\u0161ki pristup, a onda mi je obja\u0161njavao \u0161ta zna\u010di strate\u0161ki.<\/p>\n<p>Govorio mi je o savezni\u010dkom bombardovanju Drezdena, tokom kojeg su Britanci primenjivali strate\u0161ko bombardovanje i potpuno razorili grad. Avioni su leteli u talasima i uni\u0161tavali grad, sekciju po sekciju. Sve to je i\u0161lo u paketu s raspravom o tome \u0161ta Amerikanci rade u Koreji. Dakle, imaju\u0107i takve i sli\u010dne \u010dasove, uz muziku sam u\u010dio o politici i o marksizmu.<\/p>\n<p><em>Tokom jednog od va\u0161ih koncerata koji sam gledao na internetu, pre izvo\u0111enja kompozicije People United Will Never Be Defeated (\u00a1El pueblo unido, jam\u00e1s ser\u00e1 vencido!) objasnili ste publici o \u010demu je ta kompozicija. Govorili ste o pu\u010du u \u010cileu i o ume\u0161anosti SAD. Taj va\u0161 \u010din podse\u0107a na \u010dasove klavira koje ste upravo opisali, i meni to deluje kao dobar na\u010din da se politika unese u koncertnu dvoranu. Redovno radite takve stvari na koncertima?<\/em><\/p>\n<p>Taj sam komad pisao 1970-ih za novac. Kenedi centar je pru\u017eio priliku da dvanaestoro pijanista povodom obele\u017eavanja dvestote godi\u0161njice Ameri\u010dke revolucije poru\u010di nove kompozicije od ameri\u010dkih kompozitora. Ursula Opens (Ursula Oppens) je izabrala mene. Budu\u0107i da sam bio po\u0161teno pla\u0107en, hteo sam da odgovorim na taj zadatak na najbolji mogu\u0107i na\u010din, i \u017eeleo sam da kompozicija bude zaista povezana sa Ameri\u010dkom revolucijom. Trebalo mi je vremena da smislim \u0161ta da uradim.<\/p>\n<p>Ameri\u010dka revolucija bila je borba za nezavisnost tada male SAD protiv najve\u0107e svetske sile, Britanske imperije. Dvesta godina kasnije uloge su se promenile. SAD je postala velika zemlja, najve\u0107a svetska sila, a \u010cile je bio mala zemlja, tako da mi je bilo jasno da treba da dovedem u vezu ta dva istorijska trenutka.<\/p>\n<p>Ljudi u Njujorku nisu bili informisani o doga\u0111ajima u \u010cileu. Nisu znali za interese rudarske kompanije Anakonda, niti o ulozi CIA u organizovanju pu\u010da u ru\u0161enju demokratski izabrane socijalisti\u010dke vlade. Mo\u017eda ste mogli da vidite grupu od petnaestak komunista kako, nose\u0107i transparente, mar\u0161iraju oko Trga Union na \u010cetrnaestoj ulici, ali niko nije znao ko je bio Salvador Aljende, i stoga mi je bilo jasno da je moj zadatak da \u0161irim informacije.<\/p>\n<p>Ursula i ja smo oti\u0161li na koncert \u010dileanskog benda Inti-Illimani na Hadson koled\u017eu na Menhetnu. Bilo je to 1974. Tamo smo \u010duli \u00a1El pueblo unido, jam\u00e1s ser\u00e1 vencido!,i oboje smo oti\u0161li ku\u0107i s koncerta pevaju\u0107i tu pesmu. Nakon toga sam odlu\u010dio da je najbolji na\u010din da \u0161irim informaciju o \u010cileu taj da napi\u0161em kompoziciju na osnovu te pesme Ser\u0111a Ortege za Ursulu Opens, koja \u0107e biti pozvana da je izvede na mestima na koja mene nikada ne bi pozvali.<\/p>\n<p>Naravno, nisam znao ho\u0107e li to imati ikakvog efekta, ali kasnije sam dobio ne\u0161to dokaza. Vi\u0161e ljudi mi je pisalo kako ni\u0161ta nisu znali o \u010cileu, \u010dak ni gde se ta zemlja nalazi, dok nisu \u010duli moju kompoziciju. Naravno, radilo se o malom broju ljudi, ali svejedno, ti ljudi ipak postoje.<\/p>\n<p><em>U ranijim intervjuima ste spominjali da su pre pedesetak godina postojale dobre pesme otpora, ali da se \u010dini da ih danas nema. Za\u0161to je tako?<\/em><\/p>\n<p>Nisam muzikolog i nemam adekvatan odgovor na to pitanje. Te\u0161ko je to objasniti. Postoje i dalje dobre pop pesme. Dejvid Bouvi je pisao dobre pesme, i postoje mnogi drugi primeri, ali ta forma pesme otpora, koja je bila veoma va\u017ena \u0161ezdesetih godina zbog Vijetnamskog rata, \u010dini se da vi\u0161e ne postoji. Ne znam za\u0161to.<\/p>\n<p>Kada sam radio na Songs of Insurrection, kontaktirao sam s ljudima iz drugih zemalja da mi preporu\u010de dobre pesme. Ali na kraju sam odlu\u010dio da koristim pesme iz devetnaestog i dvadesetog veka, poput \u201eDie Moorsoldaten\u201ciz 1930-ih, kao osnove za te kompozicije. Dakle, ima mnogo dobrih pesama koje su nastale u poslednja dva stole\u0107a, ali nema ba\u0161 dobrih novih primera.<\/p>\n<p>Moj stari prijatelj i kompozitor Jud\u017ei Takaha\u0161i (Y\u016bji Takahashi) rekao mi je da dobre pesme nestaju zato \u0161to ljudi vi\u0161e ne pevaju. Ne znam je li to ta\u010dno, ali istina je da, uop\u0161teno gledano, u oblasti pop muzike ljudi muziku kupuju i slu\u0161aju je \u2013 ali mo\u017eda je vi\u0161e ne pevaju.<\/p>\n<p>Dakle, muzika se promenila. Muzi\u010dka industrija je promenila strukturu muzike. Ba\u0161 kao \u0161to su, na primer, filmovi promenili strukturu knji\u017eevnosti. Radio i televizija su postali osnova ne\u010dega \u0161to nije tradicionalna forma muzike. Mislim da je opravdano re\u0107i da ve\u0107i deo istorije zapadne muzike nije ne\u0161to \u0161to su ljudi pasivno slu\u0161ali, ve\u0107 ne\u0161to \u0161to su i sami izvodili. Ovo va\u017ei \u010dak i za klasi\u010dnu muziku. Na primer Be\u010dka filharmonija se zove tako kako se zove jer su je osnovali ljudi koji su svirali u orkestru, koji su bili amateri, dakle ljudi koji su voleli muziku.<\/p>\n<p><em>Nema mnogo smisla govoriti o pesmama otpora ako ne govorimo i o progresivnim politikama. \u010cini se da poslednjih godina u SAD raste popularnost nekih ideja iz socijalisti\u010dke tradicije. \u0160ta mislite o najvidljivijim fenomenima progresivne politike u SAD, poput Demokratskih socijalista Amerike (Democratic Socialists of America), Bernija Sandersa (Bernie Sanders)\u2026<\/em><\/p>\n<p>Berni Sanders nije revolucionar. Pretpostavljam da je pristojan \u010dovek. Ali njegova pozicija u pogledu rata uop\u0161te nije progresivna. Po mom mi\u0161ljenju, Sjedinjenim Dr\u017eavama je potrebna revolucionarna partija. Iako najverovatnije ne bi pobedila na izborima, mislim da je to ono \u0161to toj zemlji treba. Ljudi misle da sam naivan, i mo\u017eda su u pravu, ali ja jesam revolucionarni optimista.<\/p>\n<p>To preuzimam od Gram\u0161ija, jednog od osniva\u010da Italijanske komunisti\u010dke partije, koji je ve\u0107i deo svog odraslog \u017eivota proveo po Musolinijevim zatvorima, pa shodno tome nije mogao da bude mnogo optimisti\u010dan, ali imao je ovaj jedan slogan, ovaj moto: Pessimismo dell\u2019intelligenza, ottimismo della volont\u00e0 (Pesimizam intelekta, optimizam volje). I ja se u osnovi sla\u017eem s tim. Ne mo\u017eete biti previ\u0161e optimisti\u010dni u vezi s neposrednom budu\u0107no\u0161\u0107u, bilo da se radi o SAD ili o ostatku sveta. Ali mo\u017eete se pona\u0161ati i delati kao da ste optimisti\u010dni.<\/p>\n<p>O muzici razmi\u0161ljam na sli\u010dan na\u010din. Ljudi me povremeno pitaju mo\u017ee li muzika da promeni svet. Obi\u010dno sam odgovarao ne, najverovatnije ne mo\u017ee, ali ukoliko ne dela\u0161 tako kao da mo\u017ee da promeni svet, najverovatnije ne\u0107e\u0161 pisati dobru muziku. Sada pak odgovaram: da, \u0161to da ne! I ukoliko nije dosad promenila svet, to je samo zato \u0161to nije bila dovoljno dobra.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.masina.rs\/?p=10538\">Ma\u0161ina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Frederik R\u017eevski: Po mom mi\u0161ljenju, Sjedinjenim Dr\u017eavama je potrebna revolucionarna partija. Iako najverovatnije ne bi pobedila na izborima, mislim da je to ono \u0161to toj zemlji treba. Ljudi misle da sam naivan, i mo\u017eda su u pravu, ali ja jesam revolucionarni optimista<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271646,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-271645","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271645","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=271645"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271645\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=271645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=271645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=271645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}