{"id":271443,"date":"2019-08-13T08:05:25","date_gmt":"2019-08-13T06:05:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=271443"},"modified":"2019-09-05T10:15:50","modified_gmt":"2019-09-05T08:15:50","slug":"citanje-zemlje-je-u-biti-subjektivnoga-karaktera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/08\/13\/citanje-zemlje-je-u-biti-subjektivnoga-karaktera\/","title":{"rendered":"\u2018\u010citanje zemlje\u2019 je u biti subjektivnoga karaktera"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Asja Zec je diplomirala arheologiju na zagreba\u010dkom i padovanskom sveu\u010dili\u0161tu, a specijalizirana je za protohistorijsku arheologiju. Iza sebe ima 25 godina istra\u017eivanja na lokalitetima ex-Yu i Italije (Veneto, Friuli Venezia Giulia, Lombardia te Alto-Adige \/ Sudtirol). Zadnji \u010dlanak iza\u0161ao je u VAHID 111 2018 o site processingu Diomedovog sveti\u0161ta na Palagru\u017ei, Hrvatska. 2013 osnovala Street Archaeology, \u010dija je i predsjednica, firma koja se bavi arheolo\u0161kim iskopavanjem te podu\u010davanju djece eksperimentalnoj arheologoji u \u0161kolama i muzejima u Italiji i Regiji. U\u010desnica je programa za djecu &#8216;Rijeka &#8211; Europska prijestolnica kulture &#8211; 2020.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em><strong>Asja je ve\u0107 petnaestak dana u Budvi, gdje vodi ljetnju \u0161kolu arheologije \u2013 Arheolab.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong><em>\u010cemu u\u010dite djecu u Arheolabu?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Arheolab je rezultat mog 30 \u2013 godi\u0161njeg iskustva na arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima na teritoriju ex- Jugoslavije, u Italiji, te u Alto-Adige\/ Sudtirolu. Rije\u010d je o konkretnom primjenjivanju procesualne arheologije ili, bolje re\u010deno, New Archaeology koja je\u00a0 \u201980-tih godina pro\u0161loga vijeka kao \u2018zvjezdana pra\u0161ina\u2019 bila stigla u na\u0161e krajeve iz USA, te o njenom logi\u010dkom nastavku koji se kapilarno pro\u0161irio u arheologiji kao nau\u010dnoj disciplini tj. post- procesualizmu. Na prijelazu iz \u201980-tih u \u201990-te kod nas novina je bio Harris matrix \u2013 numeri\u010dki diagram kojeg je Edward C. Harris patentirao na istra\u017eivanju u Winchesteru 1973. godine, pa se tako i matrica, kao ideja vodilja, provodi kroz \u0161kolu stavljaju\u0107i akcent, dakle, na preklapanju slojeva tj. da su slojevi ispod zemlje poslo\u017eeni jedan preko drugoga stvaraju\u0107i na taj na\u010din \u2018efekt torte\u2018. U ovakvoj postavci, onaj najdonji sloj biti \u0107e najstariji a onaj najgornji tj. najbli\u017ei nama,\u00a0 biti \u0107e najmla\u0111i ili najrecentniji.<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-271445\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi-338x450.jpg\" alt=\"\" width=\"253\" height=\"337\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi-338x450.jpg 338w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi-225x300.jpg 225w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi-480x640.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi-235x313.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi-75x100.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi-350x467.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi-220x293.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Arheolab-u-Budvi.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 253px) 100vw, 253px\" \/><\/p>\n<p>Evo za\u0161to se u Arheolabu radi eksperimentalna arheologija, gdje djeca sama kreiraju svoje vlastito iskustvo iskopavaju\u0107i slojeve unutar drvenog box-a ispunjenog\u00a0 razli\u010ditim sedimentima, gdje pronalaze autenti\u010dne artefkte iz gvozdenog, rimskog i renesansnog perioda. Na ovaj empirijski na\u010din box ima funkciju vremeplova (time machine \u2013 la macchina del tempo). Naravno da djeca istra\u017euju i na\u0161u tehnolo\u0161ku eru koja se, u velikom broju slu\u010dajeva, na\u017ealost rekonstruira putem ne recikliranog sme\u0107a.<\/p>\n<p>Su\u0161tina \u0161kole je da se stvore baze za kriti\u010dki na\u010din razmi\u0161ljanja kod polaznika tj. da se samostalno kreira jedan vlastiti \u2018otisak\u2019 unutar kojega \u0107e se naknadno ulaziti i sedimentirati dodatna iskustva. Imamo fazu fiksiranja znanja i nadogradnje. \u017divotna dob djece je od 5 do 13 godina pa se program stoga adekvatno modulira i grupira, a poha\u0111aju program iskopavanja vi\u0161eslojnog naselja (grad \u017eivih)\u00a0 i nekropole (grad mrtvih).<\/p>\n<p><strong><em>Koliko arheologija poma\u017ee da valjano rekonstrui\u0161emo pro\u0161lost na nekom prostoru?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>U ovako, kao prethodno navedenoj, perspektivi znanstvenog pristupa, gdje se uzima u obzir samo realno \u010dinjeni\u010dno stanje na odre\u0111enom arheolo\u0161kom lokalitetu, odnosno gdje se vodi sistemati\u010dna\u00a0 evidencija i registracija fakata, te\u0161ko da se mo\u017ee maniplirati historijom, iako interpretacija znanstvenih podataka u biti ovisi o bravuri arheologa koji \u0107e znati pravilno is\u010ditati podatke koje mu sediment pru\u017ea za analizu. \u2018\u010citanje zemlje\u2019 u biti\u00a0 subjektivnoga je karaktera. Poznavanje i geologije, osim historijskih izvora,\u00a0 fundamentalno je\u00a0 za ovakav tip pristupa,\u00a0 tj. interdisciplinarni pristup isprepli\u0107e se sa su\u0161tinskim poznavanjem historije.<\/p>\n<p>Radi se o etici i ekologiji uma pojedina\u010dnog arheologa. Historijski izvori moraju biti potkrepljeni materijalnim dokazima u realnosti, na terenu, jer u protivnom onda idemo u alternativnu ili fanta-arheologiju.\u00a0 Arheologija je vrlo delikatna znanstvena discipina koja se koristi metodama prirodnih nauka a posti\u017ee rezultate u dru\u0161tvenim naukama i lako je manipulativna. Ne trebamo i\u0107i daleko u pro\u0161lost: prije 80 godina bile su slate ekspedicije od strane naci-hijerarha u Tibet \u017eele\u0107i na taj na\u010din potvrditi porijeklo Arijevaca s Himalaje.<\/p>\n<p><strong><em>Mogu li se rezultati arheolo\u0161koga rada, ako se ne kontestualiziraju na dobar na\u010din, zloupotrijebiti u kvazi nau\u010dne i politi\u010dke svrhe?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>O da, to je prava poslastica za politi\u010dke \u0161arlatane koji u svojim kabinetima iz komocije dr\u017ee kao savjetnike povr\u0161ne \u2018nau\u010dnike\u2019 koji \u0107e im zbog vlastitog ego-tripa \u2018nositi torbe\u2019. Mo\u0107 je vrlo opojna supstanca, znate, i stvara ovisnost, a stanovni\u0161tvo (populacija), pritisnuto egzistencijom, te sve vi\u0161e i vi\u0161e uronjeno u nerealni virtualni svijet, sve manje i manje ima vremena, prostora i energije da se bavi kriti\u010dkim razmi\u0161ljanjem da li su informacije to\u010dne ili ne. Odkuda one u biti dolaze? Kakva je njihova vjerodostojnost? Jesu li uop\u0107e vjerodostojne?<\/p>\n<p><strong><em>\u0160to se novo de\u0161ava u arheolo\u0161koj nauci \u0161to laicima mo\u017ee biti pouzdan pokazatelj da se arheolozima mo\u017ee vjerovati?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Danas se u arheologiji koristi tehnologija \u0161irokoga spektra \u2018in the real time\u2019, koja galopira nehumanim ritmom od dronova, laser scannera do GIS-a i grafi\u010dke restitucije putem CAD-a te razli\u010ditih tipova programa 3D rekonstrukcije uklju\u010duju\u0107i i one za realizaciju Matrixa. Radi se o instrumentima koji uveliko u\u0161te\u0111uju vrijeme e\/o novac pri izradi arheolo\u0161ke dokumentacije koja je fondamentalna tj. bazi\u010dna za razumijevanje jednog lokaliteta odre\u0111ene civilizacije, budu\u0107i da je arheologija kao zanat\u00a0 sama po sebi destruktivnoga karaktera. Ako iskopate odre\u0111eni sloj, nema ga vi\u0161e u fizi\u010dkome svijetu, odnosno postoji samo u dokumentaciji. Dokumentacija je potvrda va\u0161ega znanja \u2013 kako ste ne\u0161to iskopali, definirali i interpretirali &#8211; a za tako ne\u0161to morate imati model u glavi koji se otvara s tri klju\u010dna pitanja: \u0161to je ovo ispred mene? Kako se ovdje na\u0161lo? Koju je funkciju imalo?<\/p>\n<p>Ako imate tehnologiju a ne znate master key, zama\u017eete ljudima malo o\u010di lijepim i atraktivnim snimcima punih boja, u pozadini stavite malo muzike \u2013 i to je to. Nedostaje samo da se pusti miris i da se \u010dovjek totalno hipnotizira i izmanipulira. Ovako imamo jo\u0161 neku \u0161ansu. Momentalno se na horizontu ne vide neke nove konceptualne teorijske postavke \u2013 bar da je meni poznato. Kao da smo u jednoj fazi Barda (U budisti\u010dkoj filozofiji faza me\u0111ustanja uma, nakon smrti a prije novoga \u017eivota).<\/p>\n<p>U paralelnoj dimenziji \u0161iba alternativna i senzacionalisti\u010dka arheologija, dostupna svima putem interneta, u kojoj se iznose informacije kako smo iza\u0161li iz laboratorija tj. da smo OGM, gdje mo\u017eete na\u0107i podatke o zadnjim istra\u017eivanjima bosanskih piramida ili se mo\u017eete a\u017eurirati o radioaktivnim skeletima u Mohenjo Daru, u dolini Inda, koji su materijalni dokaz atomskoga rata na planeti i \u010diji smo mi potomci. Pa sad, sna\u0111ite se Vi\u2026<\/p>\n<p>U Italiji npr. Pompeji padaju u komadima jer, iako pod za\u0161titom UNESCO-a,\u00a0 nedostaju financijska sredstva za vojske nekoordiniranih arheologa koji sjede nezaposleni na klupi u \u010dekaoni, tako da momentalno \u017eivimo u svijetu multidimenzionalnih paradoksa.<\/p>\n<p>Vjerujem da se danas radi o individualnoj odgovornosti pojedinca koja pridonosi oboga\u0107enju ili osiroma\u0161enju kolektivne svijesti na Planetu. Bilo da se radi o konvencionalnim istinama ili o onim istinama obojanim apsolutnim arhetipskim vrijednostima.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-271446 alignright\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/arheolab-Budva-338x450.jpg\" alt=\"\" width=\"298\" height=\"397\" \/><\/p>\n<p><strong><em>Kako biste opisali stanje arheologije u Crnoj Gori i Regionu?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Po tom pitanju te\u0161ko mi je odgovoriti, budu\u0107i da ne radim tijekom cijele godine u Crnoj Gori. Pet godina zaredom sura\u0111ivala sam s Ministarstvom nauke prilikom \u2018Tjedna Nauke\u2019 koje se obi\u010dno odr\u017eava tijekom zadnje sedmice septembra.\u00a0 Postavili bismo Arheolab na Duklji i laboratorij je bio odli\u010dno posje\u0107en od strane \u0161kola. To \u0161to \u017eeljezni\u010dka pruga prolazi po sred lokaliteta, to vam je ista paradigma za\u0161to po sred Salone u Hrvatskoj prolazi auto-cesta s \u010detiri trake? Neki dr\u017eavni prioriteti ekonomskoga karaktera naprave by pass preko kulturnih potreba civiliziranoga dru\u0161tva, stavljaju\u0107i akcent na brzinski povrat\u00a0 novca, a u biti, na duge staze, skupo nas to sve ko\u0161ta.<\/p>\n<p>Arheologija Crne Gore bitna je kockica u mozaiku shva\u0107anja historije u Regiji, odnosno va\u017ena je za shva\u0107anje cjelokupne historije Mediterana, budu\u0107i da se na njenom teritoriju nalaze vrhunski lokaliteti, od rane prethistorije pa sve do danas. Vjerujem da \u0107e se tendencija povezivanja s kolegama iz okolnih dr\u017eava, \u0161to i jest prirodan proces, i dalje plodno nastaviti : u tom smislu pro\u0161le godine, krajem novembra, u Budvi je bio i odr\u017ean, pod pokroviteljstvom JU Galerije i Muzeji,\u00a0 Me\u0111unarodni simpozij povodom 80 godina otkri\u0107a protohistorijske i rimske nekropole u Budvi, \u2018Anti\u010dka Budva\u2019 gdje se obilje\u017eavalo i 15 godina od osnutka Muzeja grada Budve.<\/p>\n<p><em><strong>D. Vukovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Arheologinja Asja Zec je ve\u0107 petnaestak dana u Budvi, gdje vodi ljetnju \u0161kolu arheologije \u2013 Arheolab<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271444,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,14],"tags":[],"class_list":["post-271443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=271443"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271443\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=271443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=271443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=271443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}