{"id":271437,"date":"2019-08-13T07:13:32","date_gmt":"2019-08-13T05:13:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=271437"},"modified":"2019-08-13T10:33:31","modified_gmt":"2019-08-13T08:33:31","slug":"satiranje-amazone","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/08\/13\/satiranje-amazone\/","title":{"rendered":"Satiranje Amazone"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

\"\"
\nU vrijeme predizborne kampanje za predsjednika dr\u017eave Jair Bolsonaro nazivan je \u2018brazilskim Trumpom\u2019, na \u0161to se on, koliko je poznato, nije bunio. Danas, ne\u0161to vi\u0161e od pola godine nakon \u0161to je postao prvi \u010dovjek \u2018najve\u0107e latinoameri\u010dke demokracije\u2019, ispostavlja se da je ova dosko\u010dica skovana za potrebe novinskih naslova bila preciznija nego \u0161to se mo\u017eda na prvu \u010dinilo. Jer iz dana u dan u Jaira Bolsonara eskaliraju simptomi Trumpa, stapaju\u0107i se u posvema\u0161nju, pohlepom motiviranu destrukciju koja ne mari ni za ljudski \u017eivot danas niti za \u010dovje\u010danstvo u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Dok se pripremao za dolazak na vlast, Bolsonaro je svojim sponzorima iz poljoprivrednog lobija otvoreno obe\u0107avao da \u0107e najve\u0107i brazilski prirodni resurs, amazonsku pra\u0161umu, otvoriti za komercijalnu eksploataciju. U roku od \u0161est mjeseci ta je eksploatacija toliko uzela maha da se \u010dak i u britanskom magazinu The Economist, bastionu neoliberalne propagande koji mu je do ju\u010der prostirao crveni tepih, danas pi\u0161u vapaji o tome kako \u2018svijet Bolsonaru mora poru\u010diti da vi\u0161e ne\u0107e tolerirati njegov vandalizam\u2019, pa \u010dak i poziva na bojkot brazilske soje i govedine, namirnica \u010dija je proizvodnja glavni motor uni\u0161tavanja amazonske pra\u0161ume. Ona se, naime, nemilice kr\u010di kako bi se napravilo mjesta za ispa\u0161u stoke i sadnju monokulture, industrija na kojima po\u010divaju bogatstvo i mo\u0107 elita koje su Bolsonara dovele na vlast.<\/p>\n

Osim \u0161to tvori najve\u0107u svjetsku pra\u0161umu, Amazona je i dom za oko 10 posto ukupne svjetske bioraznolikosti i ne\u0161to manje od pola milijuna pripadnika razli\u010ditih sjedila\u010dkih naroda. Oni su ujedno i njezina zadnja linija obrane, jedina ljudska bi\u0107a koja stoje izme\u0111u tog klju\u010dnog elementa u Zemljinoj prirodnoj obrani od globalnog zatopljenja i korporativnih bagera koji su se na njega ostrvili.<\/p>\n

Amazona i njezini resursi oduvijek su se eksploatirali, no u posljednjih 50-ak godina ona je uslijed ilegalne sje\u010de drva, rudarstva i poljoprivrede izgubila 17 posto ukupne povr\u0161ine. Ipak, za vrijeme dva mandata biv\u0161eg ljevi\u010darskog predsjednika Luisa In\u00e1cija Lule da Silve i njegove nasljednice iz Radni\u010dke partije (PT) Dilme Rousseff eksploatacija je smanjena na najni\u017eu razinu otkad se ona bilje\u017ei, pa je Brazil tih godina u svijetu smatran primjerom dobre politike za\u0161tite okoli\u0161a.<\/p>\n

PT se prili\u010dno dosljedno pridr\u017eavao odredbi ustava donesenog nakon ukidanja vojne diktature 1985., prema kojima sjedila\u010dki narodi imaju pravo ne asimilirati se, dok se demarkacija teritorija na kojima \u017eive ima obavljati u skladu s njihovim tradicijama. Trenutno se 12,5 posto brazilske kopnene povr\u0161ine nalazi pod za\u0161titom, pa Jair Bolsonaro smatra da je to prevelika privilegija za tako malo ljudi, koji stoje na putu \u2018ekonomskog razvoja\u2019 zemlje.<\/p>\n

Iako je za\u0161tita Amazone bila sustavna politika PT-a, pred kraj vladavine Rousseff, koju je desnica uklonila s vlasti dubioznim optu\u017ebama za korupciju, eksploatacija je ponovno eskalirala uslijed recesije zbog koje se ekonomija vi\u0161e po\u010dela oslanjati na poljoprivredu.<\/p>\n

Iako je PT \u010desto i nespretno nastojao balansirati razvoj i za\u0161titu okoli\u0161a, hrvaju\u0107i se istovremeno sa \u017eilavom ekonomskom nejednako\u0161\u0107u, katastrofu koja se utjelovila u liku Jaira Bolsonara tada je bilo te\u0161ko zamisliti. Prema najsvje\u017eijim podacima, objavljenima u srpnju, Amazona je od njegovog dolaska na vlast izgubila 3500 kvadratnih kilometara odnosno 39 posto vi\u0161e nego u istom razdoblju pro\u0161le godine. Samo u svibnju ove godine, pokazale su satelitske snimke instituta za istra\u017eivanje svemira INPE, nestalo je 740 kvadratnih kilometara pra\u0161ume, \u0161to ga \u010dini najgorim mjesecom u posljednjih deset godina i pove\u0107anjem od \u010dak 88 posto u odnosu na svibanj 2018.<\/p>\n

The Economist, pak, pi\u0161e da je ilegalna sje\u010da drva buknula do te mjere da se tjedno posije\u010de povr\u0161ina \u2018dva Manhattana\u2019 te upozorava da bi, prema pesimisti\u010dnim scenarijima, gubitak od oko jo\u0161 pet posto mogao pokrenuti ireverzibilan proces u kojemu \u0107e se amazonska pra\u0161uma po\u010deti pretvarati u ne\u0161to nalik stepi. To bi globalnu temperaturu do 2100. moglo podignuti za 0,1 stupanj, pri \u010demu Pari\u0161ki klimatski sporazum za svoj cilj uzima odr\u017eavanje pove\u0107anja na 0,5 stupnjeva celzija. Apeliraju\u0107i na fantomski zdrav razum poslovne zajednice, The Economist ukazuje i na paradoks prema kojemu deforestacija zapravo ne samo da nije nu\u017ena, ve\u0107 je i \u0161tetna za poljoprivredu, pa to potkrepljuje podacima prema kojima je proizvodnja soje i govedine u Brazilu najvi\u0161e rasla upravo u razdoblju izme\u0111u 2004. i 2012., kada je sje\u010da \u0161ume bila u drasti\u010dnom padu.<\/p>\n

Osim \u0161to je verbalnim signalima potaknula ilegalnu sje\u010du, Bolsonarova vlada tako\u0111er je i smanjila bud\u017eet agencijama za za\u0161titu okoli\u0161a za 24 posto ili 23 milijuna dolara i oduzela im ovlast dodjeljivanja statusa sjedila\u010dkim teritorijima. Drasti\u010dno se smanjio broj razrezanih globi za ilegalnu sje\u010du, kojih se i ranije pla\u0107alo samo oko pet posto, a bilo bi se ukinulo i ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a da predsjednika nije \u2018urazumio\u2019 upravo poljoprivredni lobi koji je strahovao da \u0107e tim radikalnim potezom izazvati globalni bojkot njihovih proizvoda.<\/p>\n

Osim samog kr\u010denja pra\u0161ume eskaliralo je i fizi\u010dko nasilje prema pripadnicima sjedila\u010dkih naroda pa je krajem srpnja ubijen Emyra Wajapi, poglavica plemena Wajapi koje \u017eivi na podru\u010dju sjevernog Brazila. Prema dostupnim informacijama, 15-ak naoru\u017eanih kopa\u010da zlata, odjevenih u vojne uniforme, upalo je u selo i no\u017eem izbolo poglavicu. Budu\u0107i da po zakonu oko 1300 preostalih pripadnika ovog plemena jedini imaju pravo crpiti zalihe \u017eeljeza, bakra i zlata koje se tamo nalaze, specijalna izvjestiteljica UN-a za prava sjedila\u010dkih naroda Victoria Tauli-Corpuz neuvijeno je Bolsonaru pripisala odgovornost za ovo ubojstvo.<\/p>\n

Istih dana u Brazilu se dogodila i premijera dokumentarnog filma koji sadr\u017ei u tajnosti snimljene kadrove upada ilegalnih sjeka\u010da \u0161ume na podru\u010dje na kojemu \u017eivi pleme Awa. Pleme se klasificira kao \u2018nekontaktirano\u2019, iako su neki njegovi pripadnici napu\u0161tali rezervat u kojemu \u017eive. Organizacija Survival International, koja se bavi za\u0161titom plemenskih naroda, tim je povodom izdala priop\u0107enje u kojemu upozorava da \u2018samo globalni prosvjed stoji izme\u0111u brazilskih sjedila\u010dkih naroda i genocida\u2019. Ubojstvo je osudila i UN-ova visoka povjerenica za ljudska prava Michelle Bachelet, rekav\u0161i da je ono \u2018uznemiruju\u0107i simptom rastu\u0107eg problema nasrtaja na sjedila\u010dke teritorije, naro\u010dito \u0161ume, od strane rudara, drvosje\u010da i farmera u Brazilu\u2019.<\/p>\n

Prema nedavno objavljenom izvje\u0161taju organizacije Global Witness pro\u0161le su godine u svijetu zabilje\u017eena 164 ubojstva aktivista za za\u0161titu okoli\u0161a, u koje se ubrajaju i pripadnici sjedila\u010dkih naroda, a Brazil je u toj statistici s 20 ubojstava \u010detvrta zemlja svijeta, iza Filipina, Kolumbije i Indije. Po sektorima, rudarstvo i crpljene minerala vode\u0107i su motiv ubojstava aktivista, a za njima slijede agrobiznis te vodni resursi i izgradnja brana.<\/p>\n

Osude ovakvih zlo\u010dina s najvi\u0161ih razina pokazuju da su globalne elite Bolsonarove nasrtaje na Amazonu po\u010dele shva\u0107ati ozbiljnije nego \u0161to se on mo\u017eda nadao, iako s uobi\u010dajenom figom u d\u017eepu kojoj je cilj da business as usual \u0161to dulje ostane na snazi. Po\u010detkom srpnja, naime, potpisan je sporazum o slobodnoj trgovini izme\u0111u Evropske unije i ekonomske asocijacije zemalja Latinske Amerike Mercosur. Tim \u0107e se ugovorom za Brazil stvoriti integrirano tr\u017ei\u0161te od 720 milijuna konzumenata, od \u010dega \u0107e brazilska poljoprivreda zna\u010dajno profitirati. Iako dokument \u010dlanicama Mercosura name\u0107e neke standarde Pari\u0161kog klimatskog sporazuma, evropski \u010delnici, prema mi\u0161ljenju relevantnih organizacija civilnog dru\u0161tva, propustili su priliku da Bolsonaru postave stroge uvjete.<\/p>\n

Gun\u0111anja koja su se tijekom pregovora mogla \u010duti od nekih evropskih \u010delnika i parlamentarnih zastupnika nisu rezultirala \u010dvr\u0161\u0107im stavom, a sam Bolsonaro ta je gun\u0111anja lakonski otpisivao tvrdnjama poput one da je zabrinutost za budu\u0107nost Amazone \u2018ekolo\u0161ka psihoza\u2019 te da se ona zapravo ne ti\u010de nikog drugog osim Brazila. U tipi\u010dnoj seksisti\u010dkoj maniri Amazonu je u izjavi evropskim novinarima usporedio s \u2018djevicom za kojom \u017eude svi perverznjaci\u2019, a kriti\u010dare diljem svijeta, me\u0111u koje spada i papa Franjo, optu\u017eio da su oni ti koji je u budu\u0107nosti \u017eele eksploatirati. Bolsonarov stav da pritisci oko upravljanja ovim resursom predstavljaju \u2018zadiranje u brazilski suverenitet\u2019 svojevrsni je pravni kuriozitet o kojemu se sve vi\u0161e raspravlja iz perspektive me\u0111unarodnog prava jer da je njezino pre\u017eivljavanje klju\u010dno za opstanak cijele planete. \u0160tovi\u0161e, Brazil se kao potpisnik klimatskog sporazuma iz Pariza obavezao djelovati u cilju smanjenja stakleni\u010dkih plinova, \u0161to uklju\u010duje i ponovno po\u0161umljavanje 12 milijuna hektara teritorija do 2030.<\/p>\n

No Pari\u0161ki sporazum ne sadr\u017ei mehanizme prisile pa neki stru\u010dnjaci predla\u017eu primjenu me\u0111unarodnih sankcija kakve su se u vrijeme ratnih sukoba uvodile protiv Angole i Sierra Leonea, iz kojih je zabranjen uvoz \u2018krvavih dijamanata\u2019, te protiv Liberije, od koje se nije uvozilo drvo. U slu\u010daju Brazila takve bi se me\u0111unarodne sankcije mogle primijeniti protiv tamo\u0161nje poljoprivredne industrije, prije svega soje na koju otpada 12 posto ukupnog brazilskog izvoza, \u0161to ovu zemlju \u010dini najve\u0107im svjetskim proizvo\u0111a\u010dem \u2018kraljice grahorica\u2019 koja se koristi u proizvodnji hrane i biodizela.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijetnje Greenwaldu<\/p>\n

Nakon \u0161to je lipnju portal The Intercept objavio seriju tekstova koji dokazuju kolosalnu zloupotrebu ovlasti od strane brazilskog suca Sergija Mora u cilju politi\u010dke likvidacije biv\u0161eg predsjednika Lule da Silve, jedan od osniva\u010da portala, ameri\u010dki novinar Glenn Greenwald postao je \u017ertva Bolsonarovih prijetnji i zastra\u0161ivanja. The Intercept je na temelju dostavljene komunikacije izme\u0111u Mora i glavnog tu\u017eitelja Deltana Dallagnola antikorupcijsku operaciju Autopraonica razotkrio kao montirani proces kojemu je primarni cilj bio strpati u zatvor i onemogu\u0107iti sudjelovanje u izborima Luli da Silvi, koji je u to vrijeme u anketama imao znatno ve\u0107u podr\u0161ku od Bolsonara. Lula je u srpnju 2017. osu\u0111en na 12 godina zatvora zbog korupcije iako za to nije bilo dokaza.<\/p>\n

Bolsonaro je nakon objave tekstova Greenwaldu osobno prijetio prvo da \u0107e ga deportirati, pa kada je uvidio da to nije mogu\u0107e jer novinar ve\u0107 14 godina \u017eivi u Brazilu, o\u017eenjen je i ima dvoje usvojene djece, poru\u010dio mu da \u0107e \u2018zavr\u0161iti u zatvoru\u2019, a zatim i najavio istragu njegovih financija. Ukoliko se takva istraga bude provodila, bit \u0107e to jo\u0161 jedan sukob interesa bez presedana jer \u0107e njome upravljati upravo glavni junak novinarskog otkri\u0107a, sudac Sergio Moro kojega je Bolsonaro nedavno imenovao \u0161efom novoosnovanog \u2018superministarstva\u2019, institucije koja objedinjuje pravosudne, policijske i obavje\u0161tajne ovlasti.<\/p><\/blockquote>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Amazona je od dolaska Jaira Bolsonara na vlast izgubila 3500 kvadratnih kilometara. Ilegalna sje\u010da drva buknula je do te mjere da se tjedno posije\u010de povr\u0161ina dva Manhattana, a prema pesimisti\u010dnim scenarijima, taj bi gubitak mogao pokrenuti ireverzibilan proces u kojemu \u0107e se pra\u0161uma po\u010deti pretvarati u ne\u0161to nalik stepi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271429,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-271437","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271437","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=271437"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271437\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271429"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=271437"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=271437"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=271437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}