{"id":271321,"date":"2019-08-11T07:38:04","date_gmt":"2019-08-11T05:38:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=271321"},"modified":"2019-08-11T07:38:04","modified_gmt":"2019-08-11T05:38:04","slug":"naucnici-mapirali-100-osjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/08\/11\/naucnici-mapirali-100-osjecanja\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici mapirali 100 osje\u0107anja"},"content":{"rendered":"

\"\"
\nUm i tijelo su \u010dvrsto povezani, a o tome najbolje svjedo\u010de razli\u010dita osje\u0107anja i njihove manifestacije. Ma koliko neka ose\u0107anja djelovala sli\u010dno, postoje bitne razlike koje su nau\u010dnici klafifikovali u mapi otjelovljenih osje\u0107anja, prenosi Nacionalna geografija.<\/p>\n

Neuronau\u010dnik Lauri Numenma, sa Univerziteta u Turku i tim od jo\u0161 tri finska nau\u010dnika, su radili \u00a0na mapiranju emocija jo\u0161 od 2014. godine kada su objavili manju mapu, sa ilustrovanih 14 emocija. U novoj studiji uspjeli su da mapiraju 100 razli\u010ditih osje\u0107anja, svrstanih u \u0161est kategorija: Spoznaja (kao \u0161to su razmi\u0161ljanje i poimanje), senzacija i percepcija (kao \u0161to je vid i sluh), homeostatska stanja (stanja tijela kao \u0161to su glad i \u017ee\u0111), fiziolo\u0161ki procesi (spavanje i disanje), osje\u0107anja povezana sa bolestima (ka\u0161ljanje i temperatura) i osje\u0107anja povezana sa psihijatrijskim poreme\u0107ajima (npr. depresija i anskioznost).<\/p>\n

Vi\u0161e od 1000 u\u010desnika ispitano je kroz tri eksperimenta. U prvom eksperimentu je trebalo da ocijene koliko se koje osje\u0107anje manifestuje na njihovom tijelu, a koliko u umu, koliko intenzivno i koliko uspijevaju da kontroli\u0161u razli\u010dita osje\u0107anja. U drugom dijelu su svrstavali ose\u0107anja po sli\u010dnosti. Ovo im je pomoglo da emocije svrstaju u pet kategorija: Pozitivna osje\u0107anja, negativna, kognitivni procesi, somatska (tjelesna) stanja i bolesti i homeostatska stanja (tjelesne funkcije).<\/p>\n

U zavr\u0161nom dijelu eksperimenta ispitanici su imali zadatak da prazan, bezbojan crte\u017e ljudskog tijela oboje u onom dijelu u kome osje\u0107aju datu emociju. Dok su neki osje\u0107aji locirani na o\u010dekivanim mjestima, kao \u0161to je, na pimjer, glad u stomaku, \u017ee\u0111 u grlu, shvatanje i sje\u0107anje u glavi, neka otkri\u0107a su bila iznena\u0111uju\u0107a.<\/p>\n

Pozitivna osje\u0107anja, poput zahvalnosti i zajedni\u0161tva, i negativne – krivica i o\u010dajanje, gotovo su isto pozicionirane, primarno u predjelu srca, pra\u0107ene predjelom glave i stomaka.<\/p>\n

Ma koliko neka osje\u0107anja djelovala sli\u010dno, kada ih precizno klasifikujemo prema intenzitetu i mjestu ispoljavanja, dolazimo do zaklju\u010dka da je svako osje\u0107anje jedinstveno.<\/p>\n

\u201cDo\u0161li smo do zaklju\u010dka da je tijelo povezano sa svim kognitivnim i emocionalnim funkcijama. Drugim rije\u010dima, ljudski um je \u010dvrsto otelovljen\u201d, objasnila je nau\u010dnica Rita Hari.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Um i tijelo su \u010dvrsto povezani, a o tome najbolje svjedo\u010de razli\u010dita osje\u0107anja i njihove manifestacije. Ma koliko neka ose\u0107anja djelovala sli\u010dno, postoje bitne razlike koje su nau\u010dnici klafifikovali u mapi otjelovljenih osje\u0107anja, prenosi Nacionalna geografija. Neuronau\u010dnik Lauri Numenma, sa Univerziteta u Turku i tim od jo\u0161 tri finska nau\u010dnika, su radili \u00a0na mapiranju emocija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271322,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-271321","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271321","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=271321"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271321\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=271321"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=271321"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=271321"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}