{"id":271002,"date":"2019-08-04T13:37:00","date_gmt":"2019-08-04T11:37:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=271002"},"modified":"2019-08-04T18:00:19","modified_gmt":"2019-08-04T16:00:19","slug":"vanzemaljski-materijal-otkriven-u-snijegu-sa-antarktika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/08\/04\/vanzemaljski-materijal-otkriven-u-snijegu-sa-antarktika\/","title":{"rendered":"Vanzemaljski materijal otkriven u snijegu sa Antarktika"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-150234\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/Antarktik_istrazivanje.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Nau\u010dnici iz Njema\u010dke do\u0161li su do pola tone snijega iz polarne istra\u017eiva\u010dke stanice u nezaga\u0111enoj zoni Antarktika. Otopili su snijeg u Evropi da bi izvukli pojedina\u010dne atome izotopa gvo\u017e\u0111a koji se rijetko nalazi na Zemlji i koji bi mogao da predstavlja tragove ve\u0107e zvjezdane eksplozije.<\/p>\n<p>Njema\u010dki nau\u010dnici izvadili su rijetki izotop gvo\u017e\u0111a, gvo\u017e\u0111e-60, iz snijega donesenog sa nezaga\u0111enog podru\u010dja na Antarktiku, navodi se u publikaciji Fizikal rivju leters. \u010cestice koje su radioaktivne i rijetko se nalaze na Zemlji prona\u0111ene su u snijegu i navodno su pale sa svemirskom pra\u0161inom prije oko dvije decenije.<\/p>\n<p>Prema rije\u010dima istra\u017eiva\u010dkog tima, Sun\u010dev sistem trenutno putuje kroz takozvani Lokalni me\u0111uzvjezdani oblak. Oni pretpostavljaju da ovo podru\u010dje ima neke \u010destice gvo\u017e\u0111a-60 stvorene zvjezdanim eksplozijama tokom poslednjih nekoliko miliona godina, kako je otkrilo prethodno istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su zaklju\u010dili da bi ovi tragovi milionima godina stare supernove jo\u0161 mogli da stignu na povr\u0161inu na\u0161e planete, prenosi Sputnjik.<\/p>\n<p>Da bi to dokazali, uzeli su pola tone snijega sa Konenove polarne istra\u017eiva\u010dke stanice, rastopili ga u Minhenu i koristili akcelerator \u010destica da bi dobili pojedina\u010dne atome rijetkog izotopa. Nakon \u0161to su odba\u010dene teorije da se gvo\u017e\u0111e-60 pojavilo iz Sun\u010devog sistema ili kao rezultat nuklearnih proba, pretpostavka da je dospio sa me\u0111uzvezdanog oblaka koji putuje kroz na\u0161 sistem poslednjih 40-50.000 godina dobila je sna\u017ene dokaze.<\/p>\n<p>&#8220;Odbacuju\u0107i zemaljske i kosmogene izvore, zaklju\u010dili smo da smo prvi put prona\u0161li gvo\u017e\u0111e-60 me\u0111uzvjezdanog porijekla na Antarktiku&#8221;, zaklju\u010dili su nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Trenutno planiraju da prou\u010davaju ledenu \u0161koljku Antarktika u potrazi za rijetkim izotopom u snijegu koji datira jo\u0161 iz vremena kad je Zemlja u\u0161la u Lokalni me\u0111uzvjezdani oblak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici iz Njema\u010dke do\u0161li su do pola tone snijega iz polarne istra\u017eiva\u010dke stanice u nezaga\u0111enoj zoni Antarktika. Otopili su snijeg u Evropi da bi izvukli pojedina\u010dne atome izotopa gvo\u017e\u0111a koji se rijetko nalazi na Zemlji i koji bi mogao da predstavlja tragove ve\u0107e zvjezdane eksplozije. Njema\u010dki nau\u010dnici izvadili su rijetki izotop gvo\u017e\u0111a, gvo\u017e\u0111e-60, iz snijega [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-271002","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271002","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=271002"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/271002\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=271002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=271002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=271002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}