{"id":270815,"date":"2019-07-31T17:03:20","date_gmt":"2019-07-31T15:03:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=270815"},"modified":"2019-07-31T17:03:20","modified_gmt":"2019-07-31T15:03:20","slug":"nvo-predlazu-nebojsu-vucinica-za-ombudsmana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/31\/nvo-predlazu-nebojsu-vucinica-za-ombudsmana\/","title":{"rendered":"NVO predla\u017eu Neboj\u0161u Vu\u010dini\u0107a za ombudsmana"},"content":{"rendered":"

Po\u0161tovani gospodine \u0110ukanovi\u0107u,<\/p>\n

imaju\u0107i u vidu da je Za\u0161titniku ljudskih prava i sloboda, gospodinu \u0160u\u0107ku Bakovi\u0107u, prestala funkcija na kraju juna mjeseca ove godine, kao i da predsjednik Crne Gore u postupku utvr\u0111ivanja predloga kandidata za Za\u0161titnika\/cu ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana) obavlja konsultacije sa nau\u010dnim i stru\u010dnim institucijama i nevladinim organizacijama \u010dija je osnovna djelatnost za\u0161tita ljudskih prava, ovim pismom podnosimo inicijativu da Skup\u0161tini Crne Gore predlo\u017eite profesora dr Neboj\u0161u Vu\u010dini\u0107a kao kandidata za novog Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda.<\/p>\n

\"\"Profesor Vu\u010dinic\u0301 je profesor Pravnog fakulteta i Fakulteta politi\u010dkih nauka Univerziteta Crne Gore na predmetima Me\u0111unarodno javno pravo i Ljudska prava, Bezbjednost i ljudska prava, Mirno rje\u0161avanje sporova, Me\u0111unarodno pravo ljudskih prava i Evropski sistem za\u0161tite ljudskih prava.<\/p>\n

Bio je prvi sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu izabran iz Crne Gore i to u dva mandata, ukupno deset godina. Jedan je od najuglednijih doma\u0107ih pravnika i dugogodi\u0161nji borac za ljudska prava i demokratiju u Crnoj Gori.<\/p>\n

Magistrirao je Me\u0111unarodno javno pravo 1980. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a zatim na istom fakultetu i doktorirao iz me\u0111unarodnog javnog prava i me\u0111unarodnih odnosa.<\/p>\n

Dobitnik je Fulbrajtove stipendije, koja mu je omogu\u0107ila poslediplomsko usavr\u0161avanje na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku. Kasnije se usavr\u0161avao i na Ha\u0161koj akademiji me\u0111unarodnog prava i na Univerzitetu Utah u SAD.<\/p>\n

Profesionalnu karijeru je zapo\u010deo 1976. godine kao profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici. Bio je \u0161ef Odsjeka za me\u0111unarodno pravo i me\u0111unarodne odnose na Univerzitetu Crne Gore.<\/p>\n

Na njegovu inicijativu je 1992. godine na Pravnom fakultetu u Podgorici uveden specijalni kurs o ljudskim pravima, u to vrijeme jedini takve prirode me\u0111u dr\u017eavama nastalim na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

Po\u010detkom 2000. godine je osnovao Centar za ljudska prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore i bio njegov prvi direktor. U prve \u010detiri godine postojanja, Centar je sproveo 35 projekata u oblasti ljudskih prava (prava na samoopredjeljenje, slobode medija, obrazovanja u pravosu\u0111u u vezi sa primjenom standarda ljudskih prava), ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, posebno u odnosu na izrade nacrta strategija smanjenja siroma\u0161tva i za\u0161tite ranjivih grupa kao \u0161to je najstarije, penzionisano stanovni\u0161tvo. Vodio je i dalje vodi Pravne klinike za me\u0111unarodno pravo i ljudska prava i \u0161ef je tima Pravnog fakulteta koji se takmi\u010di na Moot Court takmi\u010denju pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.<\/p>\n

Profesor Vu\u010dini\u0107 je bio i \u010dlan Sudskog savjeta u Republici Crnoj Gori, tijela koje je bilo nadle\u017eno da Skup\u0161tini Crne Gore predla\u017ee kandidate za sudije, cijeni rad sudija i podnosi predloge za razrje\u0161enje sudija u skladu sa zakonom.<\/p>\n

Bio je \u010dlan ekspertske grupe za me\u0111unarodne pravne i politi\u010dke probleme u Vladi SRJ tokom mandata premijera Milana Panic\u0301a 1993. godine. Ta Radna grupa je pripremila stru\u010dna mi\u0161ljenja i sugestije o glavnim politi\u010dkim i pravnim rje\u0161enjima vezanim za klju\u010dne elemente biv\u0161ih jugoslovenskih kriza: samoopredjeljenje, priznavanje novih dr\u017eava i pitanje sukcesije, individualna krivi\u010dna odgovornost, spor oko kopnene i pomorske granice izme\u0111u SRJ i Hrvatske na podru\u010dju poluostrva Prevlaka na ulazu u Bokokotorski zaliv.<\/p>\n

U toku bogate karijere, bio je i \u0161ef Ekspertske grupe za pregovore u Crnoj Gori za rje\u0161avanje sporova na poluostrvu Prevlaka (1998-2002), \u010diji je rad doveo do Privremenog protokola o nadle\u017enosti u tom podru\u010dju. Tako\u0111e je bio \u010dlan Ekspertske grupe za politi\u010dki i pravni sporazum izme\u0111u Srbije i Crne Gore prije potpisivanja Beogradskog sporazuma. Bio je i \u010dlan Ekspertske grupe Crne Gore za izradu Nacrta Ustavne povelje dr\u017eavne zajednice (Srbija i Crna Gora), sa posebnim osvrtom na pitanja ljudskih i manjinskih prava (tzv. \u201eMala povelja”). Bio je i \u010dlan Ekspertske grupe za implementaciju reforme zakona o medijima u Crnoj Gori i \u0161ef ekspertske grupe za izradu Zakona o manjinama u Crnoj Gori.<\/p>\n

Osim toga, bio je i jedan od osniva\u010da Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Upravnog odbora NVO \u201eGrupa za promjene”, i Upravnog odbora mre\u017ee \u201eAkcija\u201c koja je okupila 40 nevladinih organizacija iz Crne Gore; suosniva\u010d NVO Centar za ljudska i manjinska prava iz Podgorice. Bio je i \u0161ef Radne grupe za izradu Strategije za prava romskih manjina i primjenu prava manjina, kao i predstavnik Srbije i Crne Gore u Upravnom odboru za ljudska prava pri Savjetu Evrope u periodu 2004-2006. Bio je \u010dlan grupe civilnog sektora za Zakon o policiji i Zakon o slu\u017ebi bezbjednosti u Crnoj Gori i koordinator ekspertske grupe za istra\u017eivanje kompatibilnosti pravnog sistema Crne Gore sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.<\/p>\n

Autor je i koautor brojnih publikacija \u2013 \u010dlanaka, studija i knjiga u zemlji i inostranstvu. U\u010destvovao je kao u\u010desnik ili izlaga\u010d na mnogobrojnim konferencijama, radionicama i seminarima u zemlji i inostranstvu. Aktivno govori engleski i francuski jezik.<\/p>\n

Posebno vrijedni pomena su odgovorni javni nastupi profesora Vu\u010dini\u0107a, u kojima je ukazivao na potrebu uskla\u0111ivanja prava i prakse u Crnoj Gori sa me\u0111unarodnim standardima ljudskih prava. Pored nesporne stru\u010dnosti, njegova spremnost da javno iznese mi\u0161ljenje i kritiku rada dr\u017eavnih organa je karakteristika koja ga posebno preporu\u010duje za funkciju Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda.<\/p>\n

Iako imamo u vidu \u010dinjenicu da gospodin Vu\u010dini\u0107 pri kraju slede\u0107e kalendarske godine sti\u010de uslov za penziju, uvjereni smo da bi on za godinu dana rada mogao zna\u010dajno da unaprijedi standarde postupanja institucije Ombudsmana, donese va\u017ena mi\u0161ljenja i znatno uti\u010de na dva godi\u0161nja izvje\u0161taja te institucije, i tako u praksi primjeni znanja koje je stekao tokom bogate pravni\u010dke karijere i posebno na funkciji sudije Evropskog suda za ljudska prava. Tako\u0111e, isti\u010demo, primjera radi, da se i predsjednik Evropskog suda za ljudska prava bira na godinu dana. Naravno, neutvr\u0111ivanje kandidature profesora Vu\u010dini\u0107a samo zbog godina starosti predstavljalo bi diskriminaciju, \u0161to tako\u0111e treba imati u vidu.<\/p>\n

Nadamo se da \u0107ete predlaganjem profesora Vu\u010dini\u0107a za Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda omogu\u0107iti da Crna Gora dobije Ombudsmana me\u0111unarodnog renomea, koji ispunjava sve uslove i ima sve osobine da bude Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda svih gra\u0111anki i gra\u0111ana Crne Gore, kao i svih drugih koji se na\u0111u u nadle\u017enosti njenih dr\u017eavnih organa.<\/p>\n

S po\u0161tovanjem,<\/p>\n

    \n
  1. Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/li>\n
  2. Adamas, Katarina Bo\u0161kovi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/li>\n
  3. ANIMA \u2013 Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje, Ljupka Kova\u010devi\u0107, koordinatorka<\/li>\n
  4. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Milena Be\u0161i\u0107, direktorica<\/li>\n
  5. Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, Milka Tadi\u0107 Mijovi\u0107, predsjednica<\/li>\n
  6. Centar za \u017eenska prava, Maja Rai\u010devi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/li>\n
  7. Crnogorska omladinska inicijativa, \u0106azim Lisi\u010di\u0107, izvr\u0161ni direktor<\/li>\n
  8. Crnogorski komitet pravnika za za\u0161titu ljudskih prava, advokat Velija Muri\u0107, izvr\u0161ni direktor<\/li>\n
  9. Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), advokatica Maja \u017divkovi\u0107, pravna zastupnica<\/li>\n
  10. Institut alternativa, Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora<\/li>\n
  11. Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, Mitar Radonji\u0107, izvr\u0161ni direktor<\/li>\n
  12. Media centar, Goran \u0110urovi\u0107, direktor<\/li>\n
  13. Mladi Romi, Samir Jaha, izvr\u0161ni direktor<\/li>\n
  14. Otvoreni centar \u201cBona Fide\u201d Pljevlja, Sabina Talovi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/li>\n
  15. Prima, Aida Perovi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/li>\n
  16. Sigurna \u017eenska ku\u0107a, Ljiljana Rai\u010devi\u0107, predsjednica<\/li>\n
  17. Sindikat medija, Marijana Camovi\u0107, predsjednica<\/li>\n
  18. Savez za djecu i mlade \u2013 Ku\u0107a, Pavi\u0107 Radovi\u0107, izvr\u0161ni direktor<\/li>\n
  19. Savjet za implementaciju omladinske politike, Milica \u0110ukanovi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/li>\n
  20. Udru\u017eenje roditelji, Kristina Mihailovi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/li>\n
  21. Udru\u017eenje za za\u0161titu i promociju prava gra\u0111anina “Pravozastupnik”, Budislav Mini\u0107, izvr\u0161ni pravozastupnik<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Inicijativa za predlog kandidata za Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda \u2013 Ombudsmana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":270816,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-270815","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270815","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=270815"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270815\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/270816"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=270815"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=270815"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=270815"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}