{"id":270653,"date":"2019-07-29T08:05:12","date_gmt":"2019-07-29T06:05:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=270653"},"modified":"2019-07-29T08:05:12","modified_gmt":"2019-07-29T06:05:12","slug":"geopolitika-autokolonijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/29\/geopolitika-autokolonijalizma\/","title":{"rendered":"Geopolitika autokolonijalizma"},"content":{"rendered":"

Autor: Jasmin Hasanovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"
\nSjede\u0107i u jednoj od sarajevskih ljetnih ba\u0161ti, prinu\u0111en sam zbog njihove glasnosti i blizine auditivno intervenirati u razgovor nekolicine turista iz Sjedinjenih Dr\u017eava i Kanade koji borave u posjeti Bosni i Hercegovini. Razmjenjuju\u0107i impresije i savjete \u0161ta posjetiti, gotovo pa poetikom slu\u010daja zastajem na tekstualnoj razglednici grada koja mi se nudi \u010ditaju\u0107i tekst jednog doma\u0107eg autora, a u kojem se kao druga stvar po kojoj je Sarajevo poznato, uz Olimpijske igre, navodi rat. Ako se i pitalo zbog \u010dega turisti i putnici dobro-namjernici, bar oni sa Zapada, i dalje imaju percepciju o ovom prostoru kao mjestu u kojem sukob jo\u0161 traje, o\u010dito je da 25 godina poslije nismo ni sebi samima uspjeli producirati bilo kakav novi, afirmiraju\u0107i narativ koji bi opravdao na\u0161u suverenu politi\u010dku i dru\u0161tvenu egzistenciju. Otkrivam, turisti nisu turisti \u2013 tu su istra\u017eiva\u010dki. Bave se ratom. Zajedno sa nama.<\/p>\n

Polemokratski (polemos \u2013 rat, cratos \u2013 mo\u0107) mentalitet ne jede svoju djecu, on ih mori, gu\u0161i i usisava u sebe, a zatim bljuje i\u017evakane, li\u0161ene sadr\u017eine i osje\u0107aja za vlastitim individualitetom. Oni po\u010dinju ovisiti o njemu, u njemu patolo\u0161ki vide jedini smisao i za\u0161titu, ali i sva opravdanja za svoje neuspjehe, dok svako ozbiljnije otrje\u017enjenje u potpunosti ru\u0161i njegovu bit i radikalno ga dovodi do apsurda. Na\u017ealost, ono ne uni\u0161tava i sam mentalitet, ve\u0107 ga samo prostorno udaljava od sebe. Pra\u017enjenje polemokratskog, drugim rije\u010dima, nije usmjereno spram njegove biti, ve\u0107 onoga \u010dime se hrani. Nije li tragi\u010dnost Krajine izme\u0111u onih koji dolaze i onih koji iz nje odlaze, zapravo mjesto na kojem se do kraja iluminira ono o \u010demu jo\u0161 niko, uronjen u mantru tranzicijskog, postjugoslovenskog ili postsocijalisti\u010dkog nije spreman priznati? Nije li zapravo ta mantra tranzicijskog, svjesna afirmacija kretanja ka globalnoj hegemonskoj poziciji, (auto)kolonijalizam sam po sebi?<\/p>\n

U svojoj knjizi \u201eImaginarni Balkan\u201c bugarska autorica Marija Todorova podsje\u0107a na percepciju spram Balkana koja je vladala po\u010detkom XX stolje\u0107a, u zenitu kolonijalizma, gdje su se pojmovi \u201ebalkanizacija\u201c i \u201ebalkanizam\u201c namjesto geografske odrednice normalizirale kao Schimpfw\u00f6rter, ru\u017ene i pe\u017eorativne kategorizacije. Da bi se Europa mogla osloboditi vlastitog, stoljetnog naslije\u0111a rata, takav se njen identitet morao potisnuti kreiranjem apstraktnog simbola nasilja kao objekta potisnutog sepstva u koji bi se odlo\u017eio sav njen mrak. Stoga je Balkan trebalo europeizirati, podjednako kao \u0161to se Istok ve\u0107 ranije orijentalizirao, zanemaruju\u0107i pri tome, u oba slu\u010daja, njihov ve\u0107 postoje\u0107i kolonijalni objektivitet kojima ih se subjektivizira. Njegova simboli\u010dka, ali i prakti\u010dna uloga je ista \u2013 on se potvr\u0111uje kao krajnost, simboli\u010dkom granicom Istoka i Zapada koju konstruiraju odnosi mo\u0107i sve vi\u0161e spajaju\u0107i iskustvenosti, a udaljavaju\u0107i prostore.<\/p>\n

Sa\u017eimanjem prostora na takvim mjestima stapaju se naizgled razli\u010dite dru\u0161tvene konstrukcije onih koji se na njemu nalaze, bivaju\u0107i isto uslovljene ili do\u017eivljene jednakim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim relacijama mo\u0107i. Rasizam zato postaje klju\u010dnom determinantom razlikovanja i distrakcije \u2013 zahvaljuju\u0107i njemu imamo senzibilitet spram jednih i antagonizam prema drugim, ali ne i ono zbog \u010dega su njihovi prostori objedinjeni na mjestima nepripadanja. Na ovom se mjestu nalazi i prelomna ta\u010dka zbog koje je potrebno upozoriti na autokolonijalizam, kao najopasniju manifestaciju kolonijalnog. Autokolonijalizam je sami narativ kolonizatora, njegova lokalizirana ideolo\u0161ka normalizacija kojom se potvr\u0111uje nemogu\u0107nost i konstruira objektivitet koji ne mo\u017ee biti prevladan do izvanjskom desubjektivizacijom.<\/p>\n

Neoliberalni stav spram samoupravnog socijalizma, kao neuspjelog ekonomskog poretka propalog re\u017eima bio je klju\u010dan etnopoliti\u010dkom projektu u dekompozicioniranju socijalizma i uspostavi mononacionalnih dr\u017eava. Ekonomska tranzicija, tako, i\u0161la je uz rame sa ratovima, pa onda i ne iznena\u0111uje da njihovo naslije\u0111e \u010dini neizostavan legitimacijski faktor etnopoliti\u010dkom establishmentu za o\u010duvanjem uslova prvobitnog akumuliranja kapitala. Kako logosu tr\u017ei\u0161ta demokratije i nisu najsretniji politi\u010dki habitusi, etnodeterminizam je postao njihovim partnerom, a polemokratska logika koja producira autokolonijalizam toliko jaka da ni po cijenu \u017ertava ne pre\u017ee od svog kompradorskog karaktera umjesto pronala\u017eenja novih narativa koji bi radikalno obesmislili postoje\u0107e i od postjugoslovenskog prostora ratova i vje\u010dne mr\u017enje osmislili afirmativni prostor mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Stogodi\u0161njica kraja Prvog svjetskog rata, simboli\u010dno obilje\u017eena u Sarajevu manifestacijom \u201eSarajevo, Heart of Europe\u201c producirala je takvu jednu manifestaciju (auto)kolonijalnih narativa; pod pokroviteljstvom Europske unije, Sarajevo je stavljeno u fokus fin de si\u00e8cla kao mjesta koje je ratovima po\u010delo i zaklju\u010dilo XX stolje\u0107e. Konstruiranjem ideje o pomirenju Balkana u okvirima Europske unije, u potpunosti zamagljuje njegov kolonijalni objektivitet kao naslije\u0111a \u010destih razdjelnica i katalizatora sukoba me\u0111u narodima, ali ignorira i gotovo pola stolje\u0107a egzistencije jugoslovenskog transnacionalnog i socijalisti\u010dkog koncepta zajedni\u0161tva. Takva pre\u0161u\u0107ivanja, normaliziraju\u0107i ideolo\u0161ke kategorije kao hegemonske, opasno reduciraju mogu\u0107nosti zami\u0161ljanja alternativnih koncepata unutar samog tog prostora koji \u0107e prekinuti regresivnost za\u010daranog kruga, ne prostornim udaljavanjem od njega, ve\u0107 subvertiranjem njegove vlastite sadr\u017eine. A takva jedna zamisao ne obuhvata samo Balkan, ona mora obuhvatiti podjednako i Europu \u2013 njena sudbina mogu\u0107a je samo internacionalno.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otkrivam, turisti nisu turisti \u2013 tu su istra\u017eiva\u010dki. Bave se ratom. Zajedno sa nama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":65484,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-270653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=270653"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270653\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/65484"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=270653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=270653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=270653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}