{"id":270461,"date":"2019-07-25T10:12:36","date_gmt":"2019-07-25T08:12:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=270461"},"modified":"2019-07-25T10:12:36","modified_gmt":"2019-07-25T08:12:36","slug":"na-dnu-baltika-pronaden-brod-star-500-godina-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/25\/na-dnu-baltika-pronaden-brod-star-500-godina-video\/","title":{"rendered":"Na dnu Baltika prona\u0111en brod star 500 godina (video)"},"content":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di su na dnu Baltickog mora, nedaleko od obale \u0160vedske, prona\u0161li olupinu broda starog 500 godina u veoma dobrom stanju.<\/p>\n<p>Prema navodima istra\u017eiva\u010da, brod poti\u010de iz kraja 15. ili po\u010detka 16. vijeka, prenosi Tanjug pisanje medija.<\/p>\n<p>Pretpostavlja se da su jarboli na mjestu, a trupovi nedirnuti zbog hladnih, malo slanih i &#8220;negostoprimljivih&#8221; voda Baltika.<\/p>\n<p>Precizno porijeklo broda jo\u0161 nije poznato.<\/p>\n<p>U vremenu iz kojeg, najvjerovatnije, potice brod nije bilo popularno davanje imena brodovima te je ozna\u010den kao &#8220;Nepoznati brod&#8221;, na \u0161vedskom &#8220;Ok\u00e4nt Skepp&#8221;.<\/p>\n<p>Brod je dugacak oko 18 metara, metar manje od Kolumbove vodece &#8220;Santa Marije&#8221;. &#8220;Ok\u00e4nt Skepp&#8221; je od velikog istorijskog zna\u010daja, jer je stariji i o\u010duvaniji od drugih potonulih brodova u Baltickom moru.<\/p>\n<p>Brod je sagra\u0111en u doba Kristofera Kolumba i Leonarda da Vin\u010dija.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici MMT-a, zajedno sa arheolozima sa Univerziteta Sautemton iz Velike Britanije, produkcijom &#8220;Dip si&#8221; i Institutom za arheolo\u0161ka istra\u017eivanja Sodertorn Univerziteta, napravili su 3D model prona\u0111enog broda.<\/p>\n<p>Olupinu je prvi put otkrila \u0160vedska pomorska uprava 2009. godine, prilikom sonarnog skeniranja mora. Me\u0111utim, potpuni zna\u010daj ove olupine je, slu\u010dajno, otkriven tek deceniju kasnije.<\/p>\n<p>Arheolog Paceko Ruiz je brod opisao kao &#8220;najstariji brod u Baltiku&#8221; i kao &#8220;mjenja\u010d igara&#8221; . Naglasio je da nikad ranije nije na\u0111en brod sa jarbolima i sidrom u tom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Najve\u0107e pitanje je kako je brod uop\u0161te zavr\u0161io na dnu jer nema \u0161tete koja bi mogla da izazove potonu\u0107e. Svakako, istraga koja sledi donije\u0107e nove detalje.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Intact Renaissance Shipwreck in the Baltic\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/3p8TH1tDvzk?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di su na dnu Baltickog mora, nedaleko od obale \u0160vedske, prona\u0161li olupinu broda starog 500 godina u veoma dobrom stanju. Prema navodima istra\u017eiva\u010da, brod poti\u010de iz kraja 15. ili po\u010detka 16. vijeka, prenosi Tanjug pisanje medija. Pretpostavlja se da su jarboli na mjestu, a trupovi nedirnuti zbog hladnih, malo slanih i &#8220;negostoprimljivih&#8221; voda Baltika. Precizno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-270461","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=270461"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270461\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=270461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=270461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=270461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}