{"id":270129,"date":"2019-07-20T06:00:13","date_gmt":"2019-07-20T04:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=270129"},"modified":"2019-07-19T21:01:02","modified_gmt":"2019-07-19T19:01:02","slug":"menstruacija-u-religijama-necista-i-opasna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/20\/menstruacija-u-religijama-necista-i-opasna\/","title":{"rendered":"Menstruacija u religijama: ne\u010dista i opasna"},"content":{"rendered":"

Autorica: Theresia Heimerl<\/strong><\/p>\n

\"\"\u201eDanas skoro svi zaziru dodirnuti krv\u201c, govori Helen, djevojka u kasnom pubertetu iz romana Feuchtgebiete (Vla\u017ena podru\u010dja) autorice Charlotte Roches, nakon \u0161to je u bolni\u010dkom liftu postavila svoj \u201ekrvavi i sluzavi tampon iz ku\u0107ne radinosti\u201c.<\/p>\n

Iskori\u0161teni tampon je ultimativna ilustracija teze poznate kulturne antropologinje May Douglas: \u201ePrljav\u0161tina proturje\u010di redu\u201c, ona je \u201ematerija na pogre\u0161nom mjestu\u201c. Ne postoji mnogo materija koje dovode red u takvu zbrku kao \u0161to je to menstrualna krv, kako pokazuju reakcije romana Feuchtgebiete objavljenog 2008. godine.<\/p>\n

\u017dena u menstruaciji: prijetnja ili red<\/strong><\/p>\n

Strah od nereda je potaknuo sve religije da se pozabave temom menstruacije u svojim normama i obredima. Menstruacija igra dvostruku ulogu u sredi\u0161njoj kategoriji reda \u201e\u010disto \u2013 ne\u010disto\u201c. S jedne strane, krv je u religijskom kontekstu op\u0107enito \u201ejako va\u017ena teku\u0107ina\u201c, jer se do\u017eivljava nositeljicom \u017eivota i stoga se posebno \u010duva. S druge pak strane, menstruacijska krv se ve\u0107 tjelesno-topografski nalazi blizu \u201ene\u010distih\u201c izlu\u010devina. Najzad, ta krv je jako ambivalentna upravo jer je ona redoviti gubitak nosioca \u017eivota, ali tako da ustvari ne ugro\u017eava \u017eivot.<\/p>\n

Stoga se \u017eena u menstruaciji do\u017eivljava kao netko tko prekora\u010duje red i pri tom ugro\u017eava, pa se ta dvosmislenost mora ukloniti. Ve\u0107ina velikih religijskih sustava to rje\u0161ava tako \u0161to \u017eenu u tom periodu progla\u0161ava ne\u010distom. Ovo stanje sa sobom vu\u010de \u010ditav niz konzekvenci, koje se ovisno o religiji druga\u010dije formuliraju, ali u \u010dijem je sredi\u0161tu uvijek odvajanje \u017eene od njezine okoline i svakodnevnice, pa tako i od Svetog.<\/p>\n

One\u010di\u0161\u0107enje stvari<\/strong><\/p>\n

Stari Zavjet, u \u010dijim normativnim tekstovima \u010disto i ne\u010disto igraju sredi\u0161nju ulogu, obja\u0161njava u knjizi Levitskog zakonika u 15. poglavlju detaljno o ne\u010disto\u0107i i posljedicama koje proizlaze iz menstruacije: sama \u017eena je sedam dana ne\u010dista, \u201etko je dotakne, ne\u010dist je do ve\u010deri\u201c. No, i sve ono \u0161to dolazi u dodir s takvom \u017eenom je ne\u010disto, ono na \u0161to sjeda, na \u010demu le\u017ei, a onaj tko dodirne \u201eone\u010di\u0161\u0107ene\u201c stvari \u201eneka opere svoju odje\u0107u, u vodi se okupa i ne\u010distim ostane do ve\u010deri\u201c.<\/p>\n

Jo\u0161 je dalekose\u017enije \u201eone\u010di\u0161\u0107enje\u201c onoga tko seksualno op\u0107i sa \u017eenom u menstruaciji. Takav mu\u0161karac je prema Levitskom zakoniku 15,24 tako\u0111er sedam dana ne\u010dist. Kontekst ovih zaklju\u010daka su propisi koji obuhva\u0107anju op\u0107enito \u201eizlu\u010devine\u201c – menstruaciju i mu\u0161ku ejakulaciju. Da se tu primarno radi o religioznom redu, a ne o arhai\u010dnim higijenskim praksama, kako se moglo \u010ditati u starijoj znanstvenoj literaturi, evidentno je iz ovih tekstova koji u nastavku govore o ponovnoj uspostavi \u010disto\u0107e: kroz \u017ertvovanje dva goluba \u010dime \u0107e se preko sve\u0107enika izvr\u0161iti \u201eobred pomirenja nad njom, za njezino ne\u010disto krvarenje\u201c (Lev 15,30).<\/p>\n

Kr\u0161\u0107anstvo: slu\u017ebeni nauk ne govori o menstruacijskoj krvi<\/strong><\/p>\n

Kr\u0161\u0107anstvo svoj identitet gradi i udaljavaju\u0107i se od \u017eidovstva, kojem je pripadao njegov \u201eutemeljitelj\u201c, izme\u0111u ostalog i kroz jasno prekora\u010denje \u017eidovskih propisa o \u010disto\u0107i. Neka \u017eena koja je \u201edvanaest godina bolovala od krvarenja\u201c, rije\u010d je o\u010dito o nekom poreme\u0107aju menstruacije, je tako, prema gore navedenim zakonima, dvanaest godina ne\u010dista i de facto nedostojna dodira \u2013 jedna takva \u017eena dodiruje Isusove skute. Isus taj dodir uzima opu\u0161teno, iako bi zbog toga trebao biti ne\u010dist. On ovu prijestupnicu zakona i upla\u0161enu \u017eenu otpu\u0161ta rije\u010dima: \u201eK\u0107eri, vjera te tvoja spasila! Po\u0111i u miru i budi zdrava od svojega zla!\u201c (Mk 5,25-34).<\/p>\n

Kategorije \u010disto i ne\u010disto u kr\u0161\u0107anstvu, barem u teologiji, bivaju pomaknuti u nutrinu \u010dovjeka. Tjelesna \u010disto\u0107a prema tome gubi na zna\u010denju, a starozavjetni propisi o menstruaciji vi\u0161e ne vrijede u kr\u0161\u0107anstvu. Teoretski. U praksi bliske pro\u0161losti imamo mnogobrojne primjere tabua vezanih za menstruaciju koji \u017eene predstavljaju kao ne\u010diste te im prije\u010de kontakt sa Svetim.<\/p>\n

Drugi religijski sustavi: nije dozvoljena vjerska praksa<\/strong><\/p>\n

U islamu, kao i u \u017eidovstvu, su \u010disto\u0107a i ne\u010disto\u0107a sredi\u0161nje kategorije religije koje strukturiraju \u017eivotni prostor \u010dovjeka i njegov odnos prema Bogu. Menstruacija je prema suri 2, ajet 222 \u201eneprijatnost\u201c, a mu\u0161karcima se daju jasne upute \u2013 izbjegavati \u017eene za to vrijeme, dok ne postanu \u010diste. Razli\u010dite predaje proiza\u0161le iz Kur'ana stoga zabranjuju molitvu \u017eenama tokom mentrualnog ciklusa, post, ulazak u d\u017eamiju ili dodirivanje Kur'ana.<\/p>\n

Tako\u0111er, i nemonoteisti\u010dke religije kao hinduizam (odnosno religijske predod\u017ebe koje se podrazumijevaju pod tim pojmom) i budizam poznaju predod\u017ebe o one\u010di\u0161\u0107uju\u0107oj menstrualnoj krvi. U brahmanskom hinduizmu se od \u017eene tra\u017ei da se za vrijeme menstruacije tri dana odvoji od obitelji, te da ne obavlja nikakve radnje, osobito ne religijske. Koliko je aktualna ova zabrana me\u0111u Hindusima pokazuje primjer iz Thiruvananthapurama na jugu Indije: dugo vremena je bilo zabranjeno \u017eenama koje su jo\u0161 u reproduktivnoj dobi ulaziti u hram. Tek 2017. je ova zabrana ukinuta odlukom Vrhovnog suda te zemlje, premda je prvi poku\u0161aj dviju \u017eena da u\u0111u u hram bio popra\u0107en \u017eestokim protivljenjem a pratilo ga je ritualno pranje.<\/p>\n

Sli\u010dne zabrane postoje i u razli\u010ditim oblicima budizma. I tamo je \u017eenama koje imaju menstruaciju \u010desto zabranjen pristup hramu, jer bi to zna\u010dilo njegovo one\u010di\u0161\u0107enje.<\/p>\n

Opasnost menstrualne krvi<\/strong><\/p>\n

\u010cak i one ritualne prakse u kojima menstrualna krv igra sredi\u0161nju ulogu, kao u odre\u0111enim tantri\u010dkim ritualima ili kod domoroda\u010dkih kultura, kako ih antropolozi Thomas Buckley i Alma Gottlieb u svojoj knjizi Blood Magic opisuju, polaze uvijek s pretpostavkom da menstrualna krv u sebi sadr\u017ei kvalitetu koja je ekstremno opasna. Kori\u0161tenje menstrualne krvi, \u010desto u formi ritualne konzumacije, donosi do izra\u017eaja upravo \u010din ekstremnog prevazila\u017eenja pretpostavki \u010disto\u0107e. Kategorije \u010disto\u2013ne\u010disto se tim \u010dinom ne negiraju, nego potvr\u0111uju \u2013 i to tako da stiliziraju to prevazila\u017eenje kao duhovni herojski \u010din koji sa sobom nosi posebne sposobnosti. Religiolog Hugh B. Urban govori o odre\u0111enim ritualima \u0160akta Tantre u prilogu kojeg oslovljava Mo\u0107 ne\u010distog. U njemu govori da menstrualna krv koja se koristi u tim ritualima predstavlja opasnost one\u010di\u0161\u0107enja, kojoj se samo rijetki suprotstavljaju kada ju piju u okviru tih rituala.<\/p>\n

Ove sna\u017ene tradicije koje menstrualnu krv smatraju \u201ene\u010distom\u201c i samim time \u201eopasnom\u201c za svjetski poredak, pridonose normiraju\u0107em ograni\u010davanju \u017eena u tim religijama i dru\u0161tvima. Noviji feministi\u010dki poku\u0161aji u tim religijskim tradicijama, koje poku\u0161avaju menstrualnu krv pozitivno redefinirati, ostaju zarobljene u religioznoj konotaciji o \u201emo\u0107i i opasnosti\u201c ljudskih izlu\u010devina, bez da su to transcendentno zna\u010denje radikalno stavili u pitanje.<\/p>\n

Pitanje nestaje li tabu oko menstruacije u sve vi\u0161e sekulariziranom svijetu ili se on nastavlja samo pod krinkom higijene, ovdje ostaje otvoreno. Izjavu Helene iz romana Feuchtgebiete u svakom slu\u010daju treba dopuniti: \u201eDanas JO\u0160 UVIJEK svi zaziru dodirnuti krv\u201c.<\/p>\n

Literatura:<\/p>\n

Hugh B.. Urban, The Power of the Impure. Transgression, Violence and Secrecy in Bengali\u2019s Sakta Tantra and Modern Western Magic, u: Numen, Vol. 50, No. 3, 2003, str. 269-308.<\/p>\n

Melissa Raphael, Menstruation, u: Encyclopedia of Religion, hg. Lindsay Jones, vol. 9, Chicago 2007, str. 5866-5868.<\/p>\n

Thomas Buckley, Alma Gottlieb (ur.), Blood Magic. The Anthropology of Menstruation, London 1988.<\/p>\n

Mary Douglas, Reinheit und Gef\u00e4hrdung, Berlin 1985 (Original “Purity and Danger”, London 1966).<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017dene koje imaju menstruaciju u mnogim religijskim sustavima smatraju se ne\u010distima i zbog toga bivaju isklju\u010dene iz religijskih praksi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-270129","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=270129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270129\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=270129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=270129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=270129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}