{"id":270064,"date":"2019-07-19T07:00:34","date_gmt":"2019-07-19T05:00:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=270064"},"modified":"2019-07-18T21:42:45","modified_gmt":"2019-07-18T19:42:45","slug":"sestre-hacaturjan-i-nasilje-nad-zenama-u-rusiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/19\/sestre-hacaturjan-i-nasilje-nad-zenama-u-rusiji\/","title":{"rendered":"Sestre Ha\u010daturjan i nasilje nad \u017eenama u Rusiji"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Matea Grgurinovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Pri\u010da o obitelji Ha\u010daturjan po\u010dinje sli\u010dno kao mnoge druge pri\u010de \u2013 godine nasilja i zlostavljanja koje je po\u010delo kao nasilje nad suprugom, pa se prelilo u nasilje nad k\u0107erima. Sin istjeran iz ku\u0107e, prijavljivanje zlostavljanja i nereagiranje policije i stru\u010dnih slu\u017ebi. I zavr\u0161ava onako kako tako\u0111er \u010desto znaju zavr\u0161iti ti slu\u010dajevi, smr\u0107u. Ovaj put ne smr\u0107u sestara Ha\u010daturjan koje su zlostavljane, ve\u0107 nasilnog oca.Slu\u017ebene statistike tako\u0111er pokazuju kako je svaka peta \u017eena u Rusiji bila \u017ertvom nasilja u obitelji i da su \u0161anse tri puta ve\u0107e da \u0107e \u017eene biti \u017ertvom nasilja od strane \u010dlana obitelji nego neznanca. Stru\u010dnjaci procjenjuju kako izme\u0111u 60 i 70 posto \u017eena \u017ertava nasilja u obitelji isti ne prijavljuju<\/p>\n

A ovako po\u010dinje \u010dlanak u Novoj gazeti<\/a> o slu\u010daju obitelji Ha\u010daturjan:<\/p>\n

“Kada su se u petak, 27. srpnja 2018. godine iz stana obitelji Ha\u010daturjan zaorili vrisci djevojaka koje su tamo \u017eivjele, susjedi na to nisu obratili pa\u017enju.”<\/p>\n

Naime, nije to bilo ni\u0161ta neobi\u010dno. Taj dan je pater familias Mihail Ha\u010daturjan \u0161amarao i ka\u017enjavao svoje tri k\u0107eri za “nered” koji su ostavile po ku\u0107i (par vlasi kose) i za potro\u0161enih 14.000 rubalja (oko 1400 kuna) “osobnih” sredstava koje je manjkalo na bankovnoj kartici.<\/p>\n

Nakon zlostavljanja i nakon \u0161to je k\u0107eri posprejao suzavcem, otac se zavalio u naslonja\u010d i utonuo u san. Nakon jo\u0161 jednog u nizu zlostavljanja koje je trajalo godinama djevojke su odlu\u010dile da to vi\u0161e ne mogu trpjeti i ubile su ga no\u017eem i \u010deki\u0107em. Zatukle i probole.<\/p>\n

Mihail je suprugu Aureliju potom 2015. godine potjerao iz doma uz opravdanje kako je prestala obavljati “du\u017enosti \u017eene”, otprilike u vrijeme kada je najstarija k\u0107er navr\u0161ila 16 godina. Supruzi je prislonio pi\u0161tolj na glavu i zapovjedio: odlazi ili \u0107u vas ubiti sve \u010detiri. Majka je oti\u0161la, a k\u0107eri ostale u obiteljskom domu gdje su tretirane kao ropkinje i slu\u0161kinje te bile seksualno zlostavljanje.<\/p>\n

Mihailov je sadizam i\u0161ao tako daleko da je k\u0107erima \u010dak bilo zabranjeno kori\u0161tenje odre\u0111enih rije\u010di. U ovakvom su hororu odrastale sestre Ha\u010daturjan. Zbog njega su ubile. I sada im se sudi u slu\u010daju koji je u Rusiji podigao veliku pra\u0161inu. Po\u010deo se propitivati na\u010din na se koji Rusija nosi sa slu\u010dajevima nasilja u obitelji.<\/p>\n

Vi\u0161e od 200 tisu\u0107a ljudi potpisalo je online peticiju kojom urgiraju da se odbace optu\u017ebe za ubojstvo koje su podignute protiv sestara. Odr\u017eano je i vi\u0161e prosvjeda, ali i raznih skupova podr\u0161ke, poput \u010ditanja poezije u Moskvi, na kojima su gra\u0111anke i gra\u0111ani pokazali da ih brine slu\u010daj Ha\u010daturjan i ono \u0161to predstavlja u \u0161iroj pri\u010di o nasilju u ruskom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Ili mo\u017eda da spomenemo slu\u010daj Anastasie Ovsjannikove koju je mu\u017e Maksim Gribanov tako brutalno pretukao da je poginula od posljedica premla\u0107ivanja. Htjela ga je ostaviti, upoznala je nekoga drugoga, \u017eeljela je normalan \u017eivot bez straha. Maksim je rekao kako je imao “svoje razloge” za premla\u0107ivanje koje je Anastasiu ko\u0161talo \u017eivota.<\/p>\n

Mogli bi jo\u0161 tako navoditi slu\u010dajeve i slu\u010dajeve. \u010cinjenica jest da se takve stvari doga\u0111aju u Rusiji, \u010desto. A svi nabrojani slu\u010dajevi odvili su se nedavno, nakon dono\u0161enja novog zakona o dekriminalizaciji nasilja u obitelji koje je donesen 2017. godine i kojim je nasilje unutar obitelji koje ne rezultira zna\u010dajnim tjelesnim povredama maknuto iz Kaznenog zakona i postaje tek prekr\u0161aj. Pogotovo ako je prvi prekr\u0161aj. Onda se o\u010dito ne ra\u010duna.<\/p>\n

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Pe\u0161kov je kada je komentirao zakon izjavio kako sukobi i konflikti unutar obitelji “nisu nu\u017eno nasilje u obitelji”, dok s druge strane dr\u017eavne statistike pokazuju kako se 40 posto svih nasilnih zlo\u010dina u Rusiji odvija u obitelji, \u0161to zna\u010di da partneri svake godine pretuku otprilike 36 tisu\u0107a \u017eena i da svake godine otprilike 26 tisu\u0107a djece trpi zlostavljanje od strane svojih roditelja.<\/p>\n

A ovako to ide u Hrvatskoj: “To vam je tako u braku. U tim bra\u010dnim, osobnim i obiteljskim odnosima, to je dinamika u koju ne mogu ulaziti.” Nisu to rije\u010di ruskih ministara ili glasnogovornika, ve\u0107 na\u0161e, fri\u0161ko smijenjene (iako ne zbog ovakvih izjava), Ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vlade RH Nade Murgani\u0107 u slu\u010daju \u017eupana Po\u017ee\u0161ko-slavonske \u017eupanije Alojza Toma\u0161evi\u0107a.<\/p>\n

Jo\u0161 47% ispitanika se izjasnilo kako se \u017eene \u010desto suo\u010davaju s nasilnim stavovima protiv \u017eena (njih 61% anketiranih izme\u0111u 18 i 24 godina). Tre\u0107ina ispitanika (32%) smatra da se \u017eene u Rusiji \u010desto suo\u010davaju s fizi\u010dkim nasiljem (ne seksualne prirode). \u017dene same (njih 38%) \u010de\u0161\u0107e i vi\u0161e od mu\u0161karaca (25%) smatraju da su \u017ertve nasilja.<\/p>\n

Svaki drugi ispitanik (49%) tvrdi da su \u0161anse da \u017eene budu \u017ertvama raznih oblika nasilja vi\u0161e u slabije naseljenim, manjim, mirnijim mjestima. 38% ispitanika smatra da postoji prijetnja i opasnost da \u0107e postati \u017ertvom nasilja u obitelji, dok \u010dak 49 posto \u017eena smatra isto.<\/p>\n

Slu\u017ebene statistike tako\u0111er pokazuju kako je svaka peta \u017eena u Rusiji bila \u017ertvom nasilja u obitelji i da su \u0161anse tri puta ve\u0107e da \u0107e \u017eene biti \u017ertvom nasilja od strane \u010dlana obitelji nego neznanca. Stru\u010dnjaci procjenjuju kako izme\u0111u 60 i 70 posto \u017eena \u017ertava nasilja u obitelji isti ne prijavljuju, a samo oko tri posto slu\u010dajeva zavr\u0161i na sudu.<\/p>\n

Prema pisanju Human Rights Watcha, \u017ertve prijavljuju kako policija \u010desto ne reagira na prijave slu\u010dajeva obiteljskog nasilja. Naime, u Rusiji se \u010desto smatra da su to “obiteljske stvari” u koje se dr\u017eava ne \u017eeli mije\u0161ati. I izgleda da \u0107e s novim zakonom implementiranim 2017. stvari ostati iste.<\/p>\n

A \u0161to govori \u010dinjenica da nismo \u010duli o ovakvim primjerima u na\u0161em sokaku \u2013 da toga nema ili da se takve stvari, rije\u010dima doju\u010dera\u0161nje ministrice Murgani\u0107, rje\u0161avaju unutar obitelji, iza zatvorenih vrata?<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pri\u010da o obitelji Ha\u010daturjan po\u010dinje sli\u010dno kao mnoge druge pri\u010de \u2013 godine nasilja i zlostavljanja koje je po\u010delo kao nasilje nad suprugom, pa se prelilo u nasilje nad k\u0107erim<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-270064","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=270064"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/270064\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=270064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=270064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=270064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}