{"id":269865,"date":"2019-07-14T20:42:58","date_gmt":"2019-07-14T18:42:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=269865"},"modified":"2019-07-14T20:44:00","modified_gmt":"2019-07-14T18:44:00","slug":"sudski-savjet-nije-uvjerljivo-osporio-nase-tvrdnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/14\/sudski-savjet-nije-uvjerljivo-osporio-nase-tvrdnje\/","title":{"rendered":"Sudski savjet nije uvjerljivo osporio na\u0161e tvrdnje"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-248925\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/HRA.jpg\" alt=\"\" width=\"330\" height=\"120\" \/>Sudski savjet je u petak, 12. jula, izabrao 10 kandidata i kandidatkinja za sudije i sutkinje u Crnoj Gori protivno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, Poslovniku Sudskog savjeta i Smjernicama o obavljanju intervjua koje je sam donio.<\/p>\n<p>Savjet je intervjue svih izabranih kandidata i kandidatkinja ocijenio sa maksimalnih 20 bodova, odnosno sa 19.89 bodova, 19.67 bodova i 19 bodova (podaci &#8220;FOS media&#8221;), iako u tim razgovorima koje su \u010dlanice i \u010dlanovi Savjeta vodili sa kandidatima nije bilo utemeljenja za bodove koje su im na osnovu tih intervjua dodijelili. Oni su tako ocjene sa intervjua zapravo falsifikovali, jer s kandidatima nijesu razgovarali o onome o \u010demu su morali razgovarati da bi im u skladu sa zakonom mogli dati najvi\u0161e ocjene za \u010detiri kriterijuma koja se cijene na osnovu intervjua.<\/p>\n<p>Kao \u0161to smo i upozorili Sudski savjet<a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/10\/nesavjesno-i-neprofesionalno\/\"> u pismu poslatom posle intervjua<\/a>, kojima je prisustvovala predstavnica HRA, gotovo svi intervjuisani su morali dobiti 0 poena za ocjenu dva kriterijuma, &#8220;sposobnost rje\u0161avanja sukoba&#8221; i &#8220;razumijevanja uloge sudije u dru\u0161tvu&#8221;, zato \u0161to je Sudski savjet sa svega 4 kandidata o tome razgovarao. Isto po pravilu va\u017ei i za kriterijum &#8220;motivisanost za rad u sudu&#8221;, a naj\u010de\u0161\u0107e i za &#8220;komunikativnost&#8221;. (<a href=\"http:\/\/www.hraction.org\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Tabela.pdf\">Vidi tabelu u prilogu koja to slikovito prikazuje).<\/a><\/p>\n<p>Primjera radi, izabranoj kandidatkinji kojoj je dato \u010dak 19.89 bodova na intervjuu, postavljeno je jedno jedino pitanje: &#8220;Dva su Vam prezimena, jeste li se ostvarili kao majka?&#8221; Ovo pitanje nije moglo dati materijal za ocjenu od 0 do 5 toga kako kandidatkinja &#8220;razumije ulogu sudije u dru\u0161tvu&#8221;, kao ni za ocjenu od 0 do 5 njenih &#8220;sposobnosti za rje\u0161avanje konflikata&#8221;, pa ni &#8220;motivisanosti za rad u sudu&#8221;, pa \u010dak ni &#8220;komunikativnosti&#8221;, koja je propisana da se cijeni na osnovu &#8220;razloga koji su kandidata opredijelili da konkuri\u0161e za sudiju&#8221;, jer se sa kandidatkinjom o svemu tome nije razgovaralo. Njen intervju je ukupno trajao 3 minuta, sa sve navedenim pitanjem, odgovorom kandidatkinje i komentarima ispitiva\u010da na njen odgovor.<\/p>\n<p>Isto tako izabrani kandidatkinja i kandidat, koji su dobili 19.89 od maksimalnih 20 bodova na intervjuu, pitani su samo po jedno pitanje: &#8220;Na kom referatu ste radili?&#8221; i &#8220;Koje poslove radite kao samostalni savjetnik?&#8221; Razgovori sa njima su tako\u0111e trajali veoma kratko, svega 2 i 3 minuta.<\/p>\n<p>Akcija za ljudska prava je zatra\u017eila od predsjednika Sudskog savjeta, koji je nadle\u017ean da vodi intervjue, profesora dr Mladena Vuk\u010devi\u0107a, da objasni javnosti ovakvo stanje stvari, koje je na sjednici utvrdila na\u0161a predstavnica. Me\u0111utim, umjesto obja\u0161njenja, na\u0161i nalazi su olako odba\u010deni kao &#8220;neutemeljeni&#8221; i &#8220;neobjektivni&#8221;.<\/p>\n<p>Sudski savjet nije uvjerljivo osporio na\u0161e tvrdnje, tako \u0161to bi objavio snimak sjednice, ili njihov zapisnik o sadr\u017eajima intervjua i naveo koja smo to pitanja koja su oni mo\u017eda postavili propustili da navedemo, niti je osporio na\u0161e nalaze o tome da su intervjui na konkursu trajali od 2 do 5 minuta. Zapravo, sama \u010dinjenica da je sjednica Sudskog savjeta na kojoj je Sudski savjet intervjuisao 43 osobe (svih 41 u\u010desnika i u\u010desnica konkursa za sudije osnovnih sudova, kao i dvoje u\u010desnika konkursa za izbor sudije Vi\u0161eg suda u Bijelom Polju) trajala od 8:20h do 13:58h, uz prekid od 45 minuta za odlu\u010divanje o zahtjevu za izuze\u0107e \u010dlanova Savjeta i 30 minuta pauze, svjedo\u010di da su intervjui morali trajati veoma kratko.<\/p>\n<p>Prema tome, sa \u017ealjenjem konstatujemo da je Sudski savjet odbio da preispita na\u010din intervjuisanja kandidata i preuzme odgovornost za svoje nezakonito postupanje, koje ne prili\u010di tijelu koje njegov predsjednik slikovito naziva &#8220;sudskom vladom&#8221;.<\/p>\n<p>Sudski savjet, koji bira ljude koji \u0107e dijeliti pravdu u Crnoj Gori u narednim decenijama mora da po\u0161tuje Ustav, zakone i sve propise koje je sam donio. Relativizuju\u0107i odredbe Zakona o Sudskom savjetu i svog Poslovnika, Sudski savjet relativizuje vladavinu prava, postupaju\u0107i nezakonito, nesavjesno i neprofesionalno, na \u0161tetu cjelokupne sudske vlasti i op\u0161te javnosti.<\/p>\n<p>Podsje\u0107amo, ovo nije prvi put da je Savjet na osporeni na\u010din vodio intervjue. Dva puta smo prethodno poku\u0161avali da skrenemo pa\u017enju na to da takav pristup mora da se mijenja. Dva puta je ve\u0107 i u tu\u017ebama, koje su podnosili u\u010desnici na konkursima, a koje jo\u0161 nisu imale svoj epilog, ukazano na nezakonito intervjuisanje kandidata od strane Sudskog savjeta.<\/p>\n<p>S obzirom na to da su \u010dlanovi i \u010dlanice Sudskog savjeta odbili da u\u010desnike\/ce na poslednjem konkursu ponovo intervjui\u0161u u skladu sa zakonom, daju ostavke ili ih ponude onima koji su ih izabrali, kao i s obzirom na to da su navode HRA osporili kao &#8220;neutemeljene&#8221;, &#8220;neobjektivne&#8221;, &#8220;maliciozne i nedostojne komentara&#8221;, preostaje jedino da se obratimo nadle\u017enom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu Crne Gore da ispita odgovornost \u010dlanica i \u010dlanova Sudskog savjeta za zloupotrebu slu\u017ebenog polo\u017eaja.<\/p>\n<p>Ovo posebno imaju\u0107i u vidu i objavljene nalaze dnevnog lista &#8220;Dan&#8221; o tome da su dvije izabrane kandidatkinje u vrijeme izbora bile u bliskim odnosima sa predsjednicom Vrhovnog suda i \u010dlanicom Sudskog savjeta, koja se morala izuzeti od postupanja prilikom njihovog izbora. I drugi navodi o bliskim vezama izme\u0111u \u010dlanova Savjeta i kandidata su zabrinjavaju\u0107i. Sve te okolnosti dodatno bacaju sjenku na proces izbora i ukazuju na nesavjesno postupanje Sudskog savjeta.<\/p>\n<p>Umjesto argumentovanog odgovora koji bi pokazao da je Sudski savjet spreman da, u interesu javnosti, preispita svoje postupanje, ovo tijelo je odlu\u010dilo da \u0107e se &#8220;polaze\u0107i od ovog i nekih ranijih iskustava u radu sa HRA, u narednom periodu odrediti u odnosu na konkretne oblike dalje saradnje&#8221;. Sa tim u vezi isti\u010demo da sa Sudskim savjetom nikada nismo zaklju\u010dili bilo kakav ugovor ili memorandum o saradnji i da takvu ideju odbacujemo i za ubudu\u0107e. Oduvijek smo se zalagali samo za to da na\u010delo javnosti rada Sudskog savjeta ne ostane mrtvo slovo na papiru, i da javnost mo\u017ee da ostvaruje svoje pravo da prati rad tog tijela i sti\u010de povjerenje u njegov rad. Na\u017ealost, nismo se uvjerili da javnost ima razloga da stekne to povjerenje i zato apelujemo na sve nadle\u017ene da se sastav Sudskog savjeta pod hitno promjeni u interesu ostvarivanja pravde u Crnoj Gori u bli\u017eoj budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Saop\u0161tenje Akcije za ljudska prava povodom izbora 10 kandidata i kandidatkinja za sudije i sutkinje u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-269865","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=269865"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269865\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=269865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=269865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=269865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}