![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/suncanje.jpg\")
Crvenilo i pojava sun\u010danih opekotina su hemijski odgovor na pretjerano izlaganje ultraljubi\u010dastim zracima.<\/p>\nCrvenilo i pojava sun\u010danih opekotina su hemijski odgovor na pretjerano izlaganje ultraljubi\u010dastim zracima.<\/p>\n
Sun\u010dane opekotine nisu poput normalnih opekotina. Kada izgorite na suncu na va\u0161oj ko\u017ei se doga\u0111a hemijska reakcija, koja uzrokuje svrbe\u017e, crvenilo, dehidraciju, bolove, a u te\u017eim slu\u010dajevima i plikove.<\/p>\n
\u010cetiri do sedam dana nakon izlaganja ko\u017ea se smiruje i po\u010dinje se guliti. To je prirodan na\u010din na koji se tijelo rje\u0161ava mrtvih \u0107elija, koje mogu postati kancerogene. Opekotine mogu prouzrokovati i o\u0161te\u0107enja u \u0107elijama ko\u017ee koja se ne mogu oporaviti. Ponekad pretjerano izlaganje suncu mo\u017ee uzrokovati povi\u0161enu temperaturu.<\/p>\n
Stopala i ruke<\/p>\n
Ruke i stopala se znoje i na taj na\u010din stvaraju pritisak zbog kojeg nam prstenje i obu\u0107a postaju neudobni i tijesni. Ljeti je najbolje skinuti sav nakit, a nositi prozra\u010dnu i otvorenu obu\u0107u od prirodnih materijala.<\/p>\n
Kosa<\/p>\n
Sunce izbjeljuje kosu. Osim toga, kosa postaje osjetljivija, isu\u0161ena te se pojavljuju ispucali vrhovi. Me\u0111utim, kosa je dio organizma \u010dije se \u0107elije najbr\u017ee obnavljaju, a ljetne vru\u0107ine podsti\u010du njen rast, pa \u0107ete vrlo brzo nakon ljeta i manjeg \u0161i\u0161anja vratiti svoj sjaj i \u010dvrsto\u0107u. Ljeti ne bi trebalo da se izla\u017eete hemikalijama, odnosno farbanju kose, jer na taj na\u010dini pove\u0107avate rizik od o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n
Srce<\/p>\n
Ograni\u010deno izlaganje suncu mo\u017ee biti dobro za zdravlje jer pove\u0107ava efikasnost srca. Kako se tijelo poku\u0161ava ohladiti protok krvi se poja\u010dava. Me\u0111utim, gubitak te\u010dnosti koju mogu izazvati visoke temperature ote\u017eava rad srca, te kontinuirane visoke temperature pove\u0107avaju rizik od sr\u010danog infarkta.<\/p>\n
Probava<\/p>\n
Vru\u0107ina uti\u010de na apetit. Za hladnog vremena ve\u0107ina kalorija koje unesemo tro\u0161i se na zagrijavanje tijela. Kada je temperatura vazduha visoka tijelo ne treba samo da se zagrijava te tra\u017ei manje hrane, odnosno rje\u0111e osje\u0107amo glad. Stru\u010dnjaci ka\u017eu kako je vrlo va\u017eno i dalje se pravilno hraniti i ne preskakati obroke. Posebno je potrebno unositi dovoljne koli\u010dine vode neva\u017eno osje\u0107amo li \u017ee\u0111, zbog toga \u0161to kada osjeti \u017ee\u0111 tijelo je ve\u0107 u po\u010detnoj fazi dehidracije. Unosom dovoljne koli\u010dine vode smanji\u0107ete mogu\u0107nost pove\u0107anja temperature.<\/p>\n
Bubrezi<\/p>\n
Kada tijelo dehidrira u organizmu se poku\u0161ava konzervirati \u0161to vi\u0161e vode, bubrezi poja\u010dano rade, te ukoliko se ne unosi dovoljno vode postoji mogu\u0107nost njihovog o\u0161te\u0107enja. Najbolje bi bilo ljeti po\u0161tivati piramidu prehrane, a ako ste na dijeti koja isklju\u010duje so prisilite se da pijete dovoljno mineralne vode. \u0160est do osam \u010da\u0161a vode gotovo da je najva\u017eniji ljetni recept.<\/p>\n
Hormoni<\/p>\n
Tijelo bez vode koja se poja\u010dano gubi u ljetnim danima ne mo\u017ee proizvoditi dovoljno hormona. Ali sunce ima pozitivan efekat na proizvodnju nekih hormona poput melanocortina, koji vam poma\u017ee da se osje\u0107ate privla\u010dnije.<\/p>\n
nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crvenilo i pojava sun\u010danih opekotina su hemijski odgovor na pretjerano izlaganje ultraljubi\u010dastim zracima. Sun\u010dane opekotine nisu poput normalnih opekotina. Kada izgorite na suncu na va\u0161oj ko\u017ei se doga\u0111a hemijska reakcija, koja uzrokuje svrbe\u017e, crvenilo, dehidraciju, bolove, a u te\u017eim slu\u010dajevima i plikove. \u010cetiri do sedam dana nakon izlaganja ko\u017ea se smiruje i po\u010dinje se guliti. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-269733","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=269733"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269733\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=269733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=269733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=269733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}