{"id":269670,"date":"2019-07-11T08:02:40","date_gmt":"2019-07-11T06:02:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=269670"},"modified":"2019-07-11T08:03:40","modified_gmt":"2019-07-11T06:03:40","slug":"nase-drustvo-zadesila-je-degradacija-uma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/11\/nase-drustvo-zadesila-je-degradacija-uma\/","title":{"rendered":"Na\u0161e dru\u0161tvo zadesila je degradacija uma!"},"content":{"rendered":"

\"\"Lamija Neimarlija<\/strong>, filozofkinja i vi\u0161a asistentica na predmetu estetika na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu za BUKU govori \u0161ta je to filozofija danas, estetici i zainteresovanosti mladih za filozofiju.<\/p>\n

Lamija, u Banjaluci ste se nedavno predstavili na Sofia Kafeu \u010diji je glavni cilj pribli\u017eavanje filozofije ljudima, njen izlazak iz univerzitetskih katedri. Koje je Va\u0161e mi\u0161ljenje o ovom konceptu koji je zapo\u010dela na\u0161a kolegica Ana Gali\u0107?<\/strong><\/p>\n

Kada sam putem dru\u0161tvenih mre\u017ea saznala za Udru\u017eenje Sofia u ljeto 2018. obradovala sam se u nadi da \u0107u prona\u0107i sagovornike, mo\u017eda nekolicinu onih koji odr\u017eavaju entuzijazam za filozofiranjem, kriticizmom i promi\u0161ljanjem, toliko potrebnim na\u0161em dru\u0161tvu. Pokazalo se da sam se dobro nadala. Nakon razmjene ideja i tekstova u proteklom periodu realizirano je i predavanje u sklopu Sofia Kafea. Nastoje\u0107i da podr\u017eim ideju izlaska filozofije izvan u\u010dionica i univerzitetskih katedri, ulo\u017eila sam mnogo truda pri izboru teme i njenoj artikulaciji. Moje izlaganje je popra\u0107eno dinami\u010dnom diskusijom, jer je publika bila jako zainteresirana za pitanja umjetnosti danas, odnosa umjetnosti spram pro\u0161losti, tematiziranja umjetnosti u djelima poznatih filozofa. Raspravi su doprinijeli filozofi i umjetnici, kolege sa banjalu\u010dkog Univerziteta, te mladi ljudi, ljubitelji umjetnosti i mi\u0161ljenja.<\/p>\n

Moje je uvjerenje da je zada\u0107a onih koji se bave filozofijom na ovim prostorima pobolj\u0161ati ugled te bran\u0161e odnosno na\u010dina \u017eivota. Filozofija je na ovim prostorima imala sudbinu zatvaranja u uske krugove, koji su se shva\u0107ali elitisti\u010dki, dok je me\u0111u \u0161irim auditorijem poimana ili negativno (\u201cfilozofiranje\u201d) ili kao ne\u0161to nedosti\u017eno. Jako je va\u017eno raditi na izlasku filozofije izvan univerzitetskih katedri, ali ujedno, biti oprezan da ne upadnemo u zamke banalizacije. U tome je odlu\u010duju\u0107a uloga struke, odnosno ljudi koji mogu zastupati principe struke. Filozofija nije monolog usamljenih mislilaca, nego se ostvaruje u komunikaciji i u odre\u0111enom kontekstu.<\/p>\n

\u0160ta, po Vama, zna\u010di danas baviti se filozofijom?<\/strong><\/p>\n

Ako se podsjetimo sastavnica rije\u010di \u201cfilosofia\u201d, na\u0107i \u0107emo tu \u201efilos\u201c (prijatelj, ljubitelj), odnosno \u201efilia\u201c (prijateljstvo, ljubav) i \u201esofia\u201c (mudrost). Filozofija je ljubav prema mudrosti. Za Platona (\u201eGozba\u201c) je ljubav nagon koji nas vodi putem spoznaje, iz neznanja u znanje, \u201etjera\u201c nas da ra\u0111amo u ljepoti. Ra\u0111anje nas \u010dini besmrtnim jer dio sebe \u201eizra\u0111ujemo u trajnoj bronzi\u201c, na\u0161a djela nas nad\u017eivljuju.<\/p>\n

Filozofija je, dakle, za mene ljubav, nije posao koji se odradi, nego poziv koji se \u017eivi. Podrazumijeva posve\u0107enost znati\u017eelji, upitanost koja uvijek iznova potpiruje sumnju u naslije\u0111ene vrijednosti, zate\u010dene norme i koncepcije. Filozofijom se baviti zna\u010di promicati refleksiju i samorefleksiju, afirmirati kritiku, podsticati dijalog i argumentaciju u konkretnom dru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu. Filozofija u u\u010dionicama ne\u0107e biti reproduktivno u\u010denje radi ocjene, nego u\u010denje kako da se misli, da se misli svojom glavom i misli druga\u010dije.<\/p>\n

Naravno da su i ljubav i mudrost na marginama karijeristi\u010dkog dru\u0161tva, u eri konzumerizma, u svakodnevnici koja ne dopu\u0161ta ni\u0161ta vi\u0161e od instant vijesti. Filozofija zahtijeva koncentraciju, posve\u0107enost i kontemplaciju. Me\u0111utim, ne mo\u017ee zanemariti ambijent u kojem djeluje, niti biti izolirana u sfere \u010distog mi\u0161ljenja, kako su to \u010desto filozofi u pro\u0161losti pri\u017eeljkivali. Filozofija je mogu\u0107a jedino \u201eu mre\u017eama \u017eivotnoga svijeta\u201c (Waldenfels).<\/p>\n

Zbog \u010dega je va\u017ena filozofija? Ona nas podsje\u0107a na potrebu kriti\u010dkog promi\u0161ljanja koje se sve \u010de\u0161\u0107e potiskuje?<\/strong><\/p>\n

Na\u0161em mentalitetu, na\u017ealost, vi\u0161e dolikuje \u201etap\u0161anje po ramenu\u201c, u\u0161u\u0161kanost u udobnost zate\u010denog stanja, atmosfera nezamjeranja, pristrasnost i jednoumlje. Mislim da se te boljke mogu uspje\u0161no lije\u010diti filozofijom, odnosno kritikom i debatom. Filozofirati za mene danas u na\u0161em dru\u0161tvu zna\u010di boriti se protiv anarhije i bezumlja promicanjem kriterija i vrijednosti; promi\u0161ljati i mijenjati oko\u0161tale naslije\u0111ene koncepte koji vi\u0161e nisu primjenljivi u savremenom dobu i iznalaziti rje\u0161enja koja \u0107e doprinijeti boljem \u017eivotu ljudi na ovim prostorima.<\/p>\n

Va\u0161a u\u017ea oblast interesovanja je estetika. Koliko je ova filozofska oblast danas aktuelna, koji su po Vama njeni glavni oslonci u savremenosti?<\/strong><\/p>\n

Za Immanuela Kanta estetska mo\u0107 opstoji u obliku su\u0111enja. Danko Grli\u0107 obja\u0161njava da je domena estetskog kod Kanta suprotstavljena podru\u010dju primjene i slije\u0111enja pravila. Jer, pretpostavka kriti\u010dkog duha je samostalnost i sloboda subjekta. Ljepota i individualnost \u2013 domena estetskog – je mjesto gdje se ru\u0161e sheme, doktrine, zakoni, znanost i nekriti\u010dnost. Ljepota i \u017eivo tijelo se ne mogu obuhvatiti op\u0107enito\u0161\u0107u zakona. A opet, otjelovljenje su transcendentalne pozicije.<\/p>\n

Danas filozofija, umjetnost i ljepota nisu ono \u0161to su bile u vrijeme Kanta. Estetika danas pronalazi mjesto u kompleksnim procesima razmjene zna\u010denja u svijetu kulture.<\/p>\n

Umjetnost danas ne mo\u017ee biti obja\u0161njena metanarativima kojima se obja\u0161njavala tradicionalna i modernisti\u010dka umjetnost. Karakteristika savremene umjetnosti je\u00a0 nemogu\u0107nost njenog klasificiranja i pripadanja unaprijed odre\u0111enim stilovima. Umjetnost danas pita: \u201cZa\u0161to sam ja umjetnost?\u201d (Danto). To je u stvari problematiziranje rje\u0161enja iz pro\u0161losti u svrhu odre\u0111ene individualne, dru\u0161tvene, odnosno politi\u010dke svrhe. Sami umjetnici postaju filozofi. Osim toga, vi\u0161e se ne mo\u017ee na osnovu vizualnih svojstava odrediti \u0161ta jeste umjetnost. Muzej vi\u0161e nije ni hram ljepote niti sveto mjesto duha, pa pluralisti\u010dnost savremene umjetnosti treba pratioca kao \u0161to je to bio manifest u modernizmu, a koji \u0107e dati sud \u0161ta umjetnost jeste. Taj pratioc je estetika, odnosno esteti\u010dar.<\/p>\n

Teoreti\u010dari vizualne kulture, recimo, pro\u0161iruju domenu estetskog na sve segmente kulture \u010dija vizualna pojavnost predstavlja va\u017enu odrednicu njihovog postojanja i svrhe. Uzimaju\u0107i u obzir da pojam slike u savremenim prou\u010davanjima biva pro\u0161iren na pitanja opa\u017eanja, percepcije, unutarnjeg oka (Belting), zatim, mentalne, grafi\u010dke, opti\u010dke i dr. slike (Mitchell), kategorija vizualne kulture je gotovo sveobuhvatna i prili\u010dno redundantna, napominje Chris Jenks. U naplavini slika medijske industrije i prisutnosti tehnologije u svim segmentima \u017eivota, da li nam treba kritika, su\u0111enje, diskurs o \u017eivom tijelu, o individui?<\/p>\n

Koliko je estetika danas va\u017ena, imaju\u0107i u vidu sveobuhvatnost ki\u010da i \u0161unda u kojem \u017eivimo?<\/strong><\/p>\n

Estetika se neizostavno susre\u0107e sa ki\u010dem, kao nerijetkim sudionikom kulturnih praksi i procesa, kao segmentom umjetnosti. Jedno je sigurno, ki\u010d je postavio mnoga estetska pitanja, u\u010dinio ih vitalnim.<\/p>\n

Ukoliko smo preplavljeni ki\u010dom i \u0161undom onda je jasno da smo dru\u0161tvo lo\u0161eg ukusa, samozavaravanja, jer ki\u010d pod fasadom slatkastih i dopadljivih dojmova zloupotrebljava umjetnost u njoj neprimjerene svrhe. U na\u0161em dru\u0161tvu ki\u010d i \u0161und cvjetaju jer stvaraju la\u017enu sliku stvanosti koja se udvara prosje\u010dnosti. Na taj na\u010din se prikrivaju problemi koji zahtijevaju ozbiljan pristup, anga\u017eirano i kriti\u010dko mi\u0161ljenje.<\/p>\n

Promjenljiva moda zadobija prevlast nad umjetno\u0161\u0107u, zakonitosti kapitala diktiraju cirkulaciju ki\u010da, ponegdje neudobni uvjeti \u017eivota ne omogu\u0107avaju odgoj i obrazovanje na podru\u010dju umjetnosti, a drugdje potreba za napadnom ljepotom, pompezno\u0161\u0107u i konzumerizam ne dozvoljavaju umjetni\u010dke \u201enanose smisla\u201c.Estetika u tom besmislu postaje pri\u010da o kvalitetu uop\u0107e.<\/p>\n

Predajte studentima, koliko su oni zainteresovani za filozoske teorije i filozofska promi\u0161ljanja?<\/strong><\/p>\n

Studenti imaju predrasude o filozofiji i estetici, te nastojim da se sa tim predrasudama\u00a0 uhvatim u ko\u0161tac. Tako\u0111e smatram da mi je zadatak studente Akademije likovnih umjetnosti podstaknuti da preispituju i promi\u0161ljaju o onome \u0161to rade, o kontekstu u kojem djeluju, o pro\u0161lim praksama i autoritetima iz njihovih oblasti, nastojim ukazati na ulogu estetike u njihovoj struci.<\/p>\n

Naravno da u svakoj generaciji imate studente koje \u0107ete te\u0161ko mo\u0107i pridobiti, koji \u0107e nastojati kretati se linijom manjeg otpora. U skladu sa dana\u0161njim brzim protokom informacija, oni \u0107e nastojati prona\u0107i \u201einstant\u201c rje\u0161enja i za probleme filozofije i umjetnosti. To su u stvari problemi koji mi oduzimaju zna\u010dajno vrijeme i energiju.<\/p>\n

Najdra\u017ei su mi \u010dasovi koji se pretvore u dinami\u010dne i \u017eustre rasprave, a to nije rijetkost. Ponekad su te rasprave podstaknute stanovi\u0161tem o suparni\u010dkom odnosu filozofije i umjetnosti (\u0161to ima upori\u0161ta i u filozofskoj literaturi). Me\u0111utim, cilj mi je ukazati studentima koliko su filozofi ako su umjetnici, te ista\u0107i nerazdvojivost umjetnosti i filozofije danas. Tako\u0111e u\u017eivam u kreacijama koje nastaju kada umjetnici rade posve\u0107eno svoje zadatke iz estetike. Ta vizura je uvijek originalna.<\/p>\n

Koji su po Vama najve\u0107i problemi u BiH, da li je mogu\u0107e izboriti se sa tim problemima?<\/strong><\/p>\n

Shvatit \u0107ete, s obzirom na moj poziv, da je za mene najve\u0107i problem svijesti. Zbog tragedija koje su se dogodila 90-tih godina na ovim prostorima i posljedica koje nas i danas prate jasno je da smo okupirani pukim zadovoljenjem elementarnih potreba i fokusirani na materijalne vrijednosti. Istina je, me\u0111utim, da se socijalno tijelo ne hrani ni\u010dim vidljivim, nego jezikom i svijetom predod\u017ebi, vrijednostima i normama na kojima opstoji kultura, odnosno epoha. Jer, kao osobu me izgra\u0111uje znanje o sebi kao osobi, a odre\u0111eni kolektiv opstaje na razumijevanju i predstavljanju sebe kao kolektiva (Assmann).<\/p>\n

Mi smo dru\u0161tvo koje je zaokupljeno ratnim pri\u010dama, nacionalizmima, religijama. Koliko u svemu tome gubimo nas same, gubimo onog drugog pored nas?<\/strong><\/p>\n

Nema ni\u0161ta lo\u0161e u tome da je \u010dovjek zaokupljen religijom. Religija nas podsje\u0107a na bavljenje samim sobom i \u010dinjenje najboljeg drugima. Ali te prakse su onemogu\u0107ene ratnohu\u0161ka\u010dkim i nacionalisti\u010dkim retorikama kojima smo svakodnevno izlo\u017eeni. Mislim da je problem degradacija uma koja je zadesila na\u0161e dru\u0161tvo. Teatar dnevnopoliti\u010dkih zbivanja i ambijent \u201ehljeba i igara\u201c otklanja nas od istinskih problema i ne dopu\u0161ta svrsishodna i smislena djelovanja.<\/p>\n

U \u010demu Vi vidite mogu\u0107nost za bolje sutra?<\/strong><\/p>\n

Ulaganjem u odgoj i obrazovanje, u nauku. U vra\u0107anju dostojanstva struci. U kreiranju politika koje \u0107e omogu\u0107iti mladima da doprinose dru\u0161tvu.<\/p>\n

Sve ve\u0107i broj mladih, ali i onih starijih generacija, odlazi iz BiH. Da li je mogu\u0107e zadr\u017eati ljude ovdje vez neke ve\u0107e dru\u0161tvene, a samim tim i politi\u010dke promjene?<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, ukoliko pogledamo posljednja izvje\u0161tavanja i analize u medijima, potvrdit \u0107e se prethodno re\u010deno, a to je da mladi ne odlaze vi\u0161e radi nezaposlenosti, nego radi neure\u0111enosti dru\u0161tva, bezperspektivnosti.<\/p>\n

Ovo dru\u0161tvo je zaboravilo svoju mladost. A kao takvo ne mo\u017ee imati budu\u0107nost. Moramo prestati \u017eivjeti u pro\u0161losti i okrenuti se sada\u0161njosti radi opstanka i gradnje budu\u0107nosti. Smatram da se ljudi ne mogu zadr\u017eati bez ve\u0107e dru\u0161tvene, a i politi\u010dke promjene, ali ta promjena danas nije mogu\u0107a u vidu revolucije. Ta promjena se de\u0161ava polako, korak po korak, po\u010dinju\u0107i od najsitnijeg segmenta, \u201ezrno po zrno poga\u010da\u201c, a pobolj\u0161anje ne\u0107e nastupiti preko no\u0107i.<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lamija Neimarlija: Ukoliko smo preplavljeni ki\u010dom i \u0161undom onda je jasno da smo dru\u0161tvo lo\u0161eg ukusa, samozavaravanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":269671,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-269670","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269670","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=269670"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269670\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/269671"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=269670"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=269670"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=269670"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}