{"id":269659,"date":"2019-07-10T19:49:12","date_gmt":"2019-07-10T17:49:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=269659"},"modified":"2019-07-10T19:50:37","modified_gmt":"2019-07-10T17:50:37","slug":"nesavjesno-i-neprofesionalno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/10\/nesavjesno-i-neprofesionalno\/","title":{"rendered":"Nesavjesno i neprofesionalno"},"content":{"rendered":"

\"\"Po\u0161tovani gospodine Vuk\u010devi\u0107u,<\/p>\n

Akcija za ljudska prava je pratila sjednicu Sudskog savjeta koja je odr\u017eana u ponedjeljak, 8. jula 2019, na kojoj su intervjuisani u\u010desnici i u\u010desnice konkursa za izbor kandidatkinja i kandidata za pozicije 10 sudija osnovnih sudova u Crnoj Gori. Sa \u017ealjenjem isti\u010demo da je Sudski savjet nastavio da neodgovorno sprovodi intervjue na na\u010din koji onemogu\u0107ava ocjenjivanje u\u010desnica\/ka na konkursu za sudije u skladu sa zakonom.<\/p>\n

Na ovaj na\u010din Sudski savjet u korijenu podriva reformu pravosu\u0111a onemogu\u0107avaju\u0107i da se na sudske funkcije nepristrasno i objektivno biraju najbolji kandidati. Podsje\u0107amo na dvadesetogodi\u0161nje napore dr\u017eave, me\u0111unarodne zajednice i civilnog sektora da se jednopartijski pravosudni aparat reformi\u0161e u moderno evropsko pravosu\u0111e, koji su doveli i do formiranja Sudskog savjeta 2018. godine. Danas, na \u017ealost, ba\u0161 na primjeru ovog intervjua za izbor 10 kandidata za sudije svjedo\u010dimo da je Sudski savjet najslabija karika koja ugro\u017eava budu\u0107nost pravosu\u0111a u Crnoj Gori.<\/p>\n

Kao \u0161to znate, \u010dlan 49 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama zahtijeva da se na osnovu intervjua u\u010desnici na konkursu ocjenjuju prema 4 kriterijuma ukupno do 20 bodova, dok \u010dl. 58 Poslovnika Sudskog savjeta propisuje do 5 bodova za svaki kriterijum. Kriterijumi koji se ocjenjuju su:<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 motivisanost za rad u sudu;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 komunikativnost;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 sposobnost za dono\u0161enje odluka i rje\u0161avanje sukoba,<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 razumijevanje uloge sudije u dru\u0161tvu.<\/p>\n

Me\u0111utim, od 41 intervjuisanih osoba \u010dak 9 njih nije dobilo niti jedno pitanje, drugim rije\u010dima, sa njima \u201dintervju\u201d (razgovor) prakti\u010dno nije ni obavljen, pa se jedino mo\u017ee zaklju\u010diti da je nemogu\u0107e da tih 9 kandidata dobije bilo kakve ocjene po navedenim kriterijumima. Nagla\u0161avamo da je svih devet dobilo vi\u0161e od 60 poena na testu, \u0161to zna\u010di da se sa svima njima intervju morao sprovesti (\u010dl. 49, st. 1 Zakona), pa su shodno tome na intervju i pozvani. Tako\u0111e, ovih devet kandidata i kandidatkinja se po prvi put javilo na oglas za sudiju, dakle, Sudski savjet ih ranije nikada nije intervjuisao. (Iako smatramo da se prethodni intervjui svakako ne bi smjeli uzimati u obzir, pojedini predstavnici Sudskog savjeta su u ranijim raspravama isticali i taj argument u prilog odbrane sumarnosti intervjua).<\/p>\n

Smatramo da javnost zaslu\u017euje Va\u0161e obja\u0161njenje ovih propusta u radu Sudskog savjeta. Ovo pogotovo jer ste Vi kao predsjednik Sudskog savjeta po \u010dl. 57, st. 4 Poslovnika Sudskog savjeta nadle\u017eni da vodite intervju.<\/p>\n

Tako\u0111e bi trebalo da objasnite za\u0161to su intervjui u prosjeku trajali po 4 minuta, iako je Smjernicama za vo\u0111enje intervjua Sudski savjet jo\u0161 2016. godine predvidio da oni traju i do 40 minuta, drugim rje\u010dima, predvi\u0111eno je trajanje koje omogu\u0107ava iole sadr\u017eajan razgovor na osnovu koga bi se sposobnosti osoba prijavljenih na konkurs mogle objektivno ocijeniti prema zakonom propisanim kriterijumima bodovima od 0 do 20.<\/p>\n

Od ukupno 41 intervjuisane osobe, pored pomenutih 9, koji nijesu dobili ni jedno pitanje, 11 je dobilo priliku da odgovori samo na jedno pitanje, sedam na dva i tri pitanja, jednoj osobi su postavljena \u010detiri pitanja, dok je samo dvoje dobilo po pet pitanja. Istovremeno, Smjernicama\u00a0 za obavljanje intervjua Sudskog savjeta predvi\u0111eno je da se na intervjuu postavlja 18 vrsta pitanja. Poslovnik Sudskog savjeta propisuje u \u010dl. 57, st. 4 i 5: \u201dCjelokupan intervju mora biti usmjeren na objektivnu ocjenu kriterijuma iz \u010dlana 49 st. 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Svim kandidatima prijavljenim na isti oglas postavljaju se ista pitanja.\u201d<\/p>\n

Najvi\u0161e postavljenih pitanja odnosilo se na biografske podatke: \u201dU kom referatu ste radili\/radite?\u201d; \u201dZa\u0161to u biografiji, ispred Va\u0161eg imena, niste upisali da ste zavr\u0161ili master studije?\u201d; \u201d\u0160ta je tema Va\u0161eg magistarskog rada?\u201d; \u201dZa\u0161to ste studirali 12 godina?\u201d; \u201dZa\u0161to ste fakultet zavr\u0161ili u Novom Pazaru?\u201d i sli\u010dno. Od 32 osobe koje su uop\u0161te dobile priliku da odgovaraju na bilo kakvo pitanje, njih 9 je dobilo pitanja isklju\u010divo biografske prirode. Iako je mo\u017eda mogu\u0107e da na osnovu odgovora na ovu vrstu pitanja (i to samo na jedno ili dva takva pitanja) i bude ocjenjena \u201dkomunikativnost\u201d1, nemogu\u0107e je da na osnovu pitanja te vrste bilo kako, a posebno ne objektivno, bude ocjenjena \u201dmotivisanost za rad u sudu\u201d2, \u201dsposobnost za dono\u0161enje odluka i rje\u0161avanje sukoba\u201d3, kao ni \u201drazumijevanje uloge sudije u dru\u0161tvu\u201d4, \u0161to sve svaki \u010dlan i \u010dlanica Sudskog savjeta moraju da cijene isklju\u010divo na osnovu intervjua, ako postupaju zakonito. Posebno ukazujemo da je sam Sudski savjet u svojim Smjernicama za vo\u0111enje intervjua jo\u0161 2016. godine propisao da se \u201dbiografska pitanja\u201d postavljaju u uvodnom dijelu intervjua, koji treba da traje do deset minuta, dok bi za tim trebalo da slijedi glavni dio intervjua, u trajanju do 30 minuta, gdje bi kandidatima\/kinjama bila postavljena sva druga pitanja na osnovu kojih bi se oni ocijenili na osnovu sva \u010detiri zakonom propisana kriterijuma.<\/p>\n

Nijednoj osobi koja je u\u010destvovala na intervjuu Sudski savjet nije \u201dprezentovao slu\u010daj\u201d, niti su postavljeni \u201dprimjeri iz sudske prakse ili konfliktna situacija na poslu\u201d na osnovu \u010dega je predvi\u0111eno da se ocijeni \u201dsposobnost za dono\u0161enje odluka i rje\u0161avanje sukoba\u201d u skladu sa Poslovnikom Sudskog savjeta (\u010dl. 58, st. 5) i Smjernicama za obavljanje intervjua (4.3)5. Tako\u0111e, nikome nisu postavljena pitanja u vezi \u201dsposobnosti sagledavanja \u017eivotnih okolnosti drugih bez predrasuda, savladavanja sopstvenih emocija, kao i sposobnosti razgrani\u010denja za\u0161tite op\u0161tih interesa i individualnih prava\u201d, koja su propisana za ocjenu \u201drazumijevanja uloge sudije u dru\u0161tvu\u201d (4.4).6 S obzirom na to da ova pitanja nisu postavljena ni jednoj intervjuisanoj osobi, objasnite na osnovu \u010dega su \u010dlanovi i \u010dlanice Sudskog savjeta bodovali ove kriterijume kod svih 41 kandidata\/kinja? Da li na osnovu \u201dlijepih o\u010diju\u201d, \u0161to bi na\u0161 narod rekao, ili ne\u010deg tre\u0107eg?<\/p>\n

Nijedan intervju nije obavljen ni u skladu s \u201dUvodnim dijelom\u201d Smjernica, propisanim u ta\u010dki 3, jer nikome nisu predstavljeni \u010dlanovi i \u010dlanice Sudskog savjeta, nikome nije re\u010deno da je intervju javan, niti je bilo koja osoba koja se prijavila na oglas dobila priliku da sama sebe ukratko predstavi.<\/p>\n

Pore\u0111enja radi, Tu\u017eila\u010dki savjet intervjue sprovodi druga\u010dije. Njihovi razgovori sa kandidatima\/kinjama na konkursu traju u prosjeku po 20 minuta, u uvodnom dijelu se redovno vr\u0161i predstavljanje svih prisutnih, a u glavnom dijelu se svakom u\u010desniku\/ci postavljaju tematski ista pitanja, po nekoliko pitanja i svakome se postavlja isti broj pitanja. Ovakva praksa pokazuje da je i u Crnoj Gori mogu\u0107e da se savjet za pravosu\u0111e pridr\u017eava propisa.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu gore pomenute odredbe Zakona o Sudskom savjetu i sudijama (\u010dl. 49) i Poslovnika Sudskog savjeta (\u010dl. 57, 58, 68, 76, 81) koje ure\u0111uju postupak intervjua i kriterijume koji se na osnovu intervjua ocjenjuju, kao i Smjernice za obavljanje intervjua, koje je sam Sudski savjet usvojio, zaklju\u010dujemo da su u ovoj stvari svi \u010dlanovi i \u010dlanice Sudskog savjeta postupali nezakonito, nesavjesno i neprofesionalno, protivno i Zakonu i Poslovniku i Smjernicama, i da se tako postupalo namjerno, uprkos blagovremenih upozorenja Akcije za ljudska prava, od kojih je prvo objavljeno posle prvog intervjuisanja kandidata po novom zakonu 2017. godine7, a drugo u vidu nacrta najnovijeg izvje\u0161taja8, o kome smo i javno raspravljali sa predstavnicama Sudskog savjeta na skupu 1. jula 2019. godine u Podgorici. Podse\u0107amo da je na iste probleme u obavljanju intervjua ukazano i u tu\u017ebi kojom je osporen izbor kandidata\/kinja za sudije u julu 2018. godine, o kojoj Upravni sud na\u017ealost do danas nije odlu\u010dio9.<\/p>\n

Smatramo da je na ovaj na\u010din Sudski savjet u\u010dinio nezakonitim postupak izbora deset kandidata i kandidatkinja za sudije osnovnih sudova u Crnoj Gori, i da bi, u svjetlu iznijetih \u010dinjenica, Upravni sud, u slu\u010daju da i ovaj postupak izbora bude osporen, kao i prethodni 2018. godine, morao da utvrdi da je ozbiljno prekr\u0161ena zakonom propisana procedura, \u0161to je razlog za poni\u0161tavanje odluke o izboru kandidata koja je donijeta na osnovu takve procedure.<\/p>\n

Smatramo i da su u\u010de\u0161\u0107em u ovakvim intervjuima svi \u010dlanovi i \u010dlanice Sudskog savjeta postupali nesavjesno i neprofesionalno, \u0161to je razlog za njihovo razrje\u0161enje prema \u010dlanu 20, stav 1 i 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, pa o\u010dekujemo ostavke na funkcije u Sudskom savjetu ili upu\u0107ivanje predloga za razrje\u0161enje nadle\u017enim organima (Konferencija sudija i Skup\u0161tina Crne Gore) da se izjasne o tome je li na\u010din na koji pristupate izboru kandidata\/kinja za sudije savjesan i profesionalan. O\u010dekujemo od Vas da se postarate da se ovaj \u010din preuzimanja li\u010dne odgovornosti za kr\u0161enje propisa i izigravanje reformi sprovede bez odlaganja, posebno imaju\u0107i u vidu Va\u0161u odgovornu poziciju predsjednika \u201dsudske vlade\u201d, kako ste sami isticali.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de u\u010desnika i u\u010desnica konkursa za izbor deset kandidata\/kinja za sudije osnovnih sudova, koji su intervjuisani 8.7.2019, nalazimo da jedino \u0161to biste uz izvinjenje mogli da uradite je da ih sve ponovo intervjui\u0161ete u skladu sa zakonom i Poslovnikom Sudskog savjeta i Smjernicama za vo\u0111enje intervjua.<\/p>\n

U prilog na\u0161ih navoda iz ovog pisma prila\u017eemo zapisnik sa sjednice Sudskog savjeta od 8.7.2019, koji je sa\u010dinila predstavnica Akcije za ljudska prava Martina Markolovi\u0107.<\/p>\n

Tea Gorjanc Prelevi\u0107<\/p>\n

1 \u201dKomunikativnost se cijeni na osnovu:
\n–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 jasnog i preciznog izra\u017eavanja stavova tokom intervjua,
\n–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 spemnos da se saslu\u0161a sagovornik i direktno odgovori na postavljeno pitanje,
\n–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 sposobnosti da se izbjegnu, odnosno razjasne nesporazumi.\u201d \u010clan 58, st. 4, Poslovnik Sudskog savjeta.<\/p>\n

2 \u201dMotivisanost za rad u sudu cijeni se na osnovu: – razloga koji su kandidata opredijelili da konkuri\u0161e za sudiju.\u201d \u010clan 58, st. 3, Poslovnik Sudskog savjeta.<\/p>\n

3 \u201dSposobnost za dono\u0161enje odluka i rje\u0161avanje sukoba cijeni se na osnovu: – prezentovanog slu\u010daja, – odgovora na predstavljeni slu\u010daj.\u201d \u010clan 58, st. 5, Poslovnik Sudskog savjeta.<\/p>\n

4 \u201d azumijevanje uloge sudije u dru\u0161tvu cijeni se na osnovu: – razumijevanja prava i du\u017enos sudije u sudskom postupku i van suda.\u201d \u010clan 58, st. 6, Poslovnik Sudskog savjeta.<\/p>\n

5 \u201d4.3. Sposobnost za dono\u0161enje odluka i rje\u0161avanje sukoba cijeni se na osnovu pitanja koja \u0107e se postaviti na osnovu primjera iz sudske prakse, kao i primjera neke konfliktne situacije na poslu. Ovdje treba iznositi kontraargumente odgovorima kandidata u zadatim primjerima.\u201d Smjernice za obavljanje intervjua, Sudski savjet, pre\u010di\u0161\u0107eni tekst, 2016, 2018: https:\/\/sudovi.me\/podaci\/sscg\/dokumenta\/10238.pdf.<\/p>\n

6 \u201d4.4. azumijevanje uloge sudije u dru\u0161tvu cijeni se na osnovu op\u0161tih pitanja o sposobnosti sagledavanja \u017eivotnih okolnosti drugih bez predrasuda, savladavanja sopstvenih emocija, kao i sposobnosti razgrani\u010denja za\u0161tite op\u0161tih interesa i individualnih prava.\u201d Smjernice za obavljanje intervjua, Sudski savjet, op.cit.<\/p>\n

7 Za detalje vidi \u201eIzvje\u0161taj o primjeni Strategije reforme pravosu\u0111a 2014-2018 u periodu 2014-2016\u201c, H A i CeMI, 2017, str. 80 i dalje, dostupno na: file:\/\/\/C:\/Users\/Milan\/Downloads\/Izvjestaj-o-primjeni-Strategije-reformepravosudja-2014-2018-u-periodu-2014-2016%20(4).pdf 8 Za detalje vidi “Izbor i napredovanje sudija i tu\u017eilaca u Crnoj Gori (2016-2019)”, HRA, 2019, dostupno na: http:\/\/www.hraction.org\/2019\/07\/01\/pr-centar-pojacati-garancije-nezavisnosti-sudskog-i-tuzilackog-savjeta\/ 9 Predmet U. 4719\/18 od 12.7.2018. godine.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) obratila se otvorenim pismom Mladenu Vuk\u010devi\u0107u, predsjedniku Sudskog savjeta, a povodom intervjua sa kandidatima prijavljenim na javni oglas za izbor 10 kandidata za sudije u osnovnim sudovima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-269659","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269659","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=269659"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269659\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=269659"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=269659"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=269659"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}