{"id":269604,"date":"2019-07-09T20:42:43","date_gmt":"2019-07-09T18:42:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=269604"},"modified":"2019-07-09T20:43:20","modified_gmt":"2019-07-09T18:43:20","slug":"korupcija-na-balkanu-uporna-i-tesko-izljeciva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/09\/korupcija-na-balkanu-uporna-i-tesko-izljeciva\/","title":{"rendered":"Korupcija na Balkanu: uporna i te\u0161ko izlje\u010diva"},"content":{"rendered":"

Autorka: Jovana Marovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Korupcija i klijentelizam su direktan izvor mo\u0107i balkanskih autokrata. U isto vrijeme i politika Evropske unjie dr\u017eanja Zapadnog Balkana na pristojnoj udaljenosti nije dovoljno podsticajna<\/em>.<\/p>\n

Korupcija na svim nivoima jedan od glavnih izazova za dr\u017eave Zapadnog Balkana, a njeno eliminisanje va\u017ean preduslov za njihovu dalju demokratizaciju. Razlozi za ograni\u010dene rezultate u ovoj oblasti su brojni: od ispunjavanja isklju\u010divo tehni\u010dkih preduslova za suzbijanje korupcije, preko manjka opredjeljenja politi\u010dkih elita na vlasti da elimini\u0161u nedemokratske prakse, do nedovoljno izgra\u0111ene kulture zakonitosti. Ovaj tekst predstavlja presjek klju\u010dnih razloga neefikasne borbe protiv korupcije na Zapadnom Balkanu, te ukazuje na pravce koji bi trebalo da dovedu do neophodnog zaokreta i opipljivih rezultata u ovoj oblasti.<\/p>\n

Koncept \u201ddemokratizacije na osnovu integracije\u201d na klimavim nogama<\/strong><\/p>\n

Glavni pokreta\u010d reformi i napora na suzbijanju korupcije na Zapadnom Balkanu je politika uslovljavanja Evropske unije koja se pokazala kao izuzetno uspje\u0161an instrument tokom pridru\u017eivanja zemalja centralne i isto\u010dne Evrope. U okviru politike uslovljavanja sredi\u0161nje mjesto i okosnicu najzahtjevnijih poglavlja koja se odnose na vladavinu prava (23 \u2013 Pravosu\u0111e i osnovna prava, 24 \u2013 Pravda, sloboda i bezbjednost) \u010dini borba protiv korupcije. Ra\u010dunica je jasna, dr\u017eave Zapadnog Balkana \u017eele da postanu punopravne \u010dlanice Evropske unije, a do tog cilja potrebno je da ispune odre\u0111ene uslove i kriterijume. Konkretno, Crna Gora, kao dr\u017eava koja je najvi\u0161e odmakla u integraciji sa 32 otvorena poglavlja i 3 privremeno zatvorena, je trenutno svoje aktivnosti u borbi protiv korupcije grupisala i organizovala u skladu sa 14 prelaznih mjerila\/uslova Evropske komisije od \u010dijeg stepena ispunjenosti zavisi prelazak u slede\u0107u fazu integracije. Isti broj mjerila je Evropska komisija definisala i za Srbiju.<\/a><\/p>\n

Ipak, bez obzira na odre\u0111eni uspjeh u pove\u0107anju transparentnosti, unapre\u0111enju procedura i mijenjanju institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, ove reforme imaju ograni\u010den uticaj na demokratiju na Zapadnom Balkanu. Demokratsko nazadovanje poklapa se sa lo\u0161im stanjem demokratije \u0161irom Evrope koje konkretno na Zapadnom Balkanu traje od 2012. godine. Tokom 2018. godine ionako lo\u0161 indeks percepcije korupcije<\/a> Transparency International-a je pogor\u0161an u gotovo svim zemljama. Po ovom istra\u017eivanju najlo\u0161iji indeks imaju Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo koje se nalaze na 99 i 93 mjestu (Kosovo i Sjeverna Makedonija dijele 93 mjesto), dok su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora na 89, 87 i 67 mjestu (od ukupno 180 zemalja koje su obuhva\u0107ene istra\u017eivanjem). Otuda je koncept \u201ddemokratizacije na osnovu integracije\u201d<\/a> trenutno na ozbiljnom testu upravo na Balkanu.<\/p>\n

Evropska unija primjenjuje dva nivoa uslovljavanja na dr\u017eave Zapadnog Balkana: demokratsko i uslovljavanje koje se odnosi na harmonizaciju zakonodavstva sa acquis-jem, i to upravo zbog toga \u0161to unapre\u0111enje propisa bez nepristrasnog sprovo\u0111enja ne zna\u010di vladavinu prava, niti efikasnu borbu protiv korupcije. U dosada\u0161njem toku procesa pregovora dr\u017eave Zapadnog Balkana su odre\u0111eni uspjeh ostvarile u odnosu na drugi, ali ne i prvi nivo uslovljavanja. Otuda se \u010desto u izvje\u0161tajima Evropske komisije i Evropskog parlamenta, ali i u samim izjavama EU zvani\u010dnika insistira na \u201dmjerljivim rezultatima\u201d koji po pravilu izostaju. Potvrdu zarobljenosti dr\u017eave Zapadnog Balkana su dobile i u zvani\u010dnom dokumentu Evropske unije, pro\u0161logodi\u0161njoj strategiji za kredibilnu perspektivu u Evropskoj uniji<\/a> u kojoj se isti\u010du veze vladaju\u0107ih elita sa organizovanim kriminalnim grupama, kao i korupcija na svim nivoima. Polaze\u0107i od definicije zarobljenih dr\u017eava koja ih obja\u0161njava kao stanje sveprisutne korupcije i zloupotrebe javnih resursa zbog li\u010dnih interesa jasne su dimenzije problema.<\/p>\n

Borba protiv korupcije samo slovo na papiru<\/strong><\/p>\n

Iako su sve dr\u017eave preduzele korake na ja\u010danju zakonodavnog okvira i\/ili izmjeni institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, rezultati u praksi su ograni\u010deni. Region pati od endemske korupcije i slabih institucija. Dominantan je klijentelisti\u010dki pristup po kojem se uspjeh u ostvarivanju prava mjeri blisko\u0161\u0107u sa vladaju\u0107om partijom.<\/p>\n

Reformski procesi nisu ubijedili gra\u0111anke i gra\u0111ane da treba vi\u0161e da vjeruju izvr\u0161noj vlasti, kao ni u to da napori na eliminisanju koruptivnih praksi daju rezultate, ve\u0107 vide korupciju kao tre\u0107i najzna\u010dajniji problem na Zapadnom Balkanu odmah poslije nezaposlenosti i ukupne ekonomske situacije, dok u isto vrijeme 69% njih ne vjeruje u efikasnost napora sopstvenih vlada na suzbijanju korupcije.<\/a><\/p>\n

Za\u0161to je korupcija na Balkanu sveprisutna?<\/strong><\/p>\n

Borba protiv korupcije je kompleksna i dugoro\u010dna uvijek i svuda. Na Balkanu je ona utoliko zahtjevnija \u0161to se neki od uzroka odnose na stepen politi\u010dke i demokratske kulture, a imaju veze i sa tim \u0161to dr\u017eave regiona nikada nisu \u201diskusile demokratiju\u201d. Stoga mapa klju\u010dnih uzroka postojanja korupcije na svima nivoima obuhvata:<\/a><\/p>\n

Ranjive i visoko-politizovane institucije koje su jo\u0161 uvijek samo instrument u rukama vladaju\u0107ih elita<\/strong><\/p>\n

I dok sve dr\u017eave Zapadnog Balkana sprovode odre\u0111ene aktivnosti na ja\u010danju i reformisanju institucija, ove promjene su dekorativne i ne odra\u017eavaju se nu\u017eno na unapre\u0111enje njihovog rada i efikasnosti. Institucije su \u010desto izgra\u0111ene uz postojanje konflikta interesa, u\u010destala kr\u0161enja zakona, pozicioniranje lojalnih partijskih kadrova na visoke pozicije. Istovremeno, odgovornost za kr\u0161enja zakona je nepostoje\u0107a. \u010cak i dokumentovani slu\u010dajevi zloupotreba ostaju bez adekvatnog epiloga. \u0160tavi\u0161e, njihovi akteri \u010desto budu \u010dak i nagra\u0111eni. Kao rezultat, gra\u0111anke i gra\u0111ani Zapadnog Balkana ne vjeruju u nezavisnost pravosu\u0111a, ve\u0107 gotovo 80 procenata smatra da se zakon ne primjenjuje jednako na sve<\/a>, odnosno da nismo svi jednaki pred zakonom, \u0161to je jedan od osnovnih principa vladavine prava.<\/p>\n

Krhku demokratska kultura<\/a>, manjak dru\u0161tvenog pritiska, te uvre\u017eeno shvatanje da je korupcija neizle\u010diva i na neki na\u010din opravdana<\/strong><\/p>\n

Gra\u0111anke i gra\u0111ani regiona prepoznaju korupciju kao jedan od goru\u0107ih problema, ali je davanje mita za odre\u0111ene usluge, naj\u010de\u0161\u0107e zdravstvene, jo\u0161 uvijek \u0161iroko rasprostranjeno<\/a>. Zbog toga, uprkos uvjerenju da je korupcija \u0161tetna, prisutna na svim nivoima i u svim oblastima i kao takva predstavlja ozbiljnu prijetnju i prepreku za demokratizaciju dru\u0161tava, gra\u0111anke i gra\u0111ani \u010desto pribjegavaju davanju mita Istovremeno, polovina (48 procenata) smatra da civilno dru\u0161tvo ne mo\u017ee efikasno da kontroli\u0161e izvr\u0161nu vlast i u\u010dini je odgovornom<\/a>. Otuda postoji i apatija na svim nivoima. Zainteresovane strane rijetko u\u010destvuju i na javnim raspravama, \u010dak i kada je rije\u010d o lokalnim bud\u017eetima.<\/a> Uklju\u010divanje civilnog dru\u0161tva u proces kreiranja javnih politika tako\u0111e je jedan od preduslova za br\u017eu demokratizaciju i integraciju. U Crnoj Gori je pobolj\u0161anje saradnje izme\u0111u vladinog i nevladinog sektora bilo jedan od sedam preduslova za po\u010detak pristupnih pregovora.<\/a> Me\u0111utim, uprkos propisivanju obavezne javne rasprave i uklju\u010divanja civilnog dru\u0161tva u pregovara\u010dke radne grupe uticaj na javne politike je izuzetno ograni\u010den.<\/p>\n

Nedostatak politi\u010dke volje za promjene i uvjerenje da se eliminisanje korupcije ne isplati<\/strong><\/p>\n

Korupcija i klijentelizam su direktan izvor mo\u0107i balkanskih autokrata. U isto vrijeme i politika Evropske unjie dr\u017eanja Zapadnog Balkana na pristojnoj udaljenosti nije dovoljno podsticajna. Nesigurna perspektiva \u010dlanstva u Evropskoj uniji, odnosno \u010dlanstvo na duga\u010dkom \u0161tapu bez \u0161argarepe, frustriraju\u0107a je za regionalne lidere koji pod geslom \u201devropeizacije\u201d dobijaju politi\u010dke poene i pridobijaju odre\u0111eni procenat bira\u010da. Otuda je nesigurna evropska budu\u0107nost rizi\u010dna za njihovo opstajanje na vlasti. Istovremeno, poruke zabrinutosti zbog uticaja ne-zapadnih aktera trebalo bi da \u201dnatjeraju\u201d Evropsku uniju da integri\u0161e region bez obzira na nivo reformi. To nas opet vodi novoj klju\u010dnoj prepreci za obezbje\u0111ivanje mjerljivih rezultata \u2013 otklon od nedemokratskih praksi po pravilu bi zna\u010dio ru\u0161enje va\u017enih poluga vlasti.<\/p>\n

Slabe EU instrumente koji bi trebalo da podstaknu eliminisanje korupcije<\/strong><\/p>\n

EU je za sada jedina koju nudi balkanskim zemljama okvir demokratizaciju, pa samim tim i za borbu protiv korupcije, ali je on jo\u0161 uvijek nedovoljan. EU nema adekvatne instrumente kojima bi uticala na korijene demokratskih problema na Zapadnom Balkanu.<\/p>\n

Isto tako, EU ne \u0161alje ohrabruju\u0107e poruke Zapadnom Balkanu. Iako je Evropska komisija u februaru 2018. godine objavila Strategiju u kojoj je predstavila \u0161est novih inicijativa<\/a> koje bi trebalo da pru\u017ee jasnije smjernice i obezbijede adekvatan monitoring reformskih propisa, one jo\u0161 uvijek nisu razvijene u praksi. Tek nekoliko mjeseci nakon uvjeravanja u nesumnjivu perspektivu regiona u EU, u maju 2018, na samitu EU-Zapadni Balkan francuski predsjednik Emanuel Makron je nade i o\u010dekivanja regiona ponovo stavio na \u010dekanje. Izjavom njenog predsjednika da EU mora biti sna\u017enija da bi bila ve\u0107a, ali i objavljivanjem strategije kojom \u0107e podr\u0161ka Zapadnom Balkanu biti obezbije\u0111ena izvan procesa pro\u0161irenja, Francuska je, uz jo\u0161 neke dr\u017eave \u010dlanice, o\u010digledno zadu\u017eena za ulogu lo\u0161eg policajca u EU, dok je uloga dobrog svakako rezervisana za Evropsku komisiju koja je ponovo dala zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom<\/a>. Slanjem razli\u010ditih poruka EU ne poma\u017ee i ne obezbje\u0111uje potreban podsticaj reformama i borbi protiv korupcije.<\/p>\n

Za dugoro\u010dnije rezultate i efikasnije suzbijanje korupcije potrebni su napori na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom i regionalnom), ve\u0107e u\u010de\u0161\u0107e gra\u0111anki i gra\u0111ana u procesu dono\u0161enja odluka, odnosno uticanja na propise, osna\u017eeno civilno dru\u0161tvo i posve\u0107en mentor (EU).<\/p>\n

Jovana Marovi\u0107 je izvr\u0161na direktorica mre\u017ee \u2018Politikom\u2019, nezavisnog istra\u017eiva\u010dkog centra iz Podgorice, \u010dlanica je BiEPAG i radne grupe za Poglavlje 23 u pregovorima za pristupanje Crne Gore Evropskoj Uniji. Doktorirala je na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Beogradu. Oblasti njenog istra\u017eiva\u010dkog rada su vladavina prava, demokratija, federalizam, Balkan, politi\u010dki sistem EU i politika pro\u0161irenja.<\/p><\/blockquote>\n

Napomena: Ovaj tekst je izvorno objavljen na respublica.edu.mk<\/a>, a PCNEN ga prenosi na osnovu memoranduma o saradnji sa ovim makedonskim online medijem.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Korupcija i klijentelizam su direktan izvor mo\u0107i balkanskih autokrata. U isto vrijeme i politika Evropske unjie dr\u017eanja Zapadnog Balkana na pristojnoj udaljenosti nije dovoljno podsticajna<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-269604","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269604","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=269604"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269604\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=269604"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=269604"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=269604"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}