{"id":269501,"date":"2019-07-08T07:15:02","date_gmt":"2019-07-08T05:15:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=269501"},"modified":"2019-07-07T21:16:32","modified_gmt":"2019-07-07T19:16:32","slug":"tesko-je-dobiti-genom-prosjecnog-rusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/08\/tesko-je-dobiti-genom-prosjecnog-rusa\/","title":{"rendered":"Te\u0161ko je dobiti genom prosje\u010dnog Rusa"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-107874\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/Rusija-e1557132422947.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"199\" \/>U Rusiji postoji skoro dvije stotine etni\u010dkih grupa, od kojih se 80 odsto izja\u0161njava da su ruske nacionalnosti. Ali, \u010dak ih i nau\u010dnici smatraju mje\u0161avinom drevnih balto-slovenskih i germanskih plemena, ugro-finskih i turkijskih naroda, odnosno vec\u0301eg broja manjih etni\u010dkih grupa.<\/p>\n<p>Genomi Rusa se zna\u010dajno razlikuju u razli\u010ditim regionima, i to \u010desto susjednim. Ukratko, nerealno je dobiti genom \u201cprosje\u010dnog Rusa\u201c.<\/p>\n<p>Genom Rusa sadr\u017ei \u010detiri nukleotida: adenin, guanin, citozin i timin. Vi\u0161e od 95 odsto nukleotidne povezanosti u genomima svih ljudi na Zemlji su identi\u010dni, a samo pola procenta, a mo\u017eda i manje, \u010dine sve te razlike\u201c, ka\u017ee Vladimir Brjuhin, vodec\u0301i istra\u017eiva\u010d u Centru za genomsku bioinformatiku \u201cDobr\u017eanski\u201c pri Univerzitetu u Sankt Peterburgu, prenosi Sputnjik.<\/p>\n<p>\u201cPrema preliminarnim podacima,\u00a0Rusi imaju mnogo toga zajedni\u010dkog sa ugro-finskim, balti\u010dkim i zapadnoevropskim genomima, \u0161to odra\u017eava istoriju migracija i raseljavanja naroda. Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek se ne mo\u017ee pratiti op\u0161te jedinstvo: genomi pskovske i novgorodske populacije sli\u010dni su balti\u010dkim, genomi stanovni\u0161tva iz Arhangeljska skoro se ne razlikuju od zapadnih ugro-finskih genoma, a ju\u017eni ruski genomi su bliski zapadnoevropskim i prakti\u010dno ne sadr\u017ee ugro-finsku komponentu, za razliku od Rusa sjeverozapadnog i centralnog dela Rusije\u201c, k\u017ee Brjuhin.<\/p>\n<p>Rasprostranjeno mi\u0161ljenje da su Sloveni direktni potomci Skita, odnosno Azijata u \u0161irem smislu, nije potvr\u0111eno, jer su Skiti \u017eivjeli prije dvije i po hiljade godina. Rusi su mogli naslijediti njihove gene, ali samo posredstvom drugih etni\u010dkih grupa, koje su \u017eivele u bliskim vremenskim periodima.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici tako\u0111e pori\u010du veliki doprinos Tatara i Mongola ruskom genetskom fondu. Oni su uticali na istoriju i kulturu, ali je njihov trag u genima jedva primjetan. Azijska komponenta je prisutna u maloj koli\u010dini. Rije\u010d je o starijoj komponenti, koja je naslije\u0111ena od naroda koji su naseljavali Sibir mnogo prije doga\u0111aja iz perioda od 12. do 14. vijeka.<\/p>\n<p>Ruski nau\u010dnici su, zajedno sa svojim ukrajinskim kolegama, rije\u0161ili da provjere \u2014 da li su kozaci, koji su \u017eivjeli na granici Rusije, mogli da imaju stepsku (mongolsko-tatarsku) komponentu. Na kraju su otkrili da je 90 odsto genetskog fonda kozaka oko Dona i kubanskih i zaporo\u0161kih kozaka isti kao kod isto\u010dnoslovenskih naroda; kako kod Rusa, tako i kod Ukrajinaca i Belorusa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Rusiji postoji skoro dvije stotine etni\u010dkih grupa, od kojih se 80 odsto izja\u0161njava da su ruske nacionalnosti. Ali, \u010dak ih i nau\u010dnici smatraju mje\u0161avinom drevnih balto-slovenskih i germanskih plemena, ugro-finskih i turkijskih naroda, odnosno vec\u0301eg broja manjih etni\u010dkih grupa. Genomi Rusa se zna\u010dajno razlikuju u razli\u010ditim regionima, i to \u010desto susjednim. Ukratko, nerealno je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-269501","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=269501"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269501\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=269501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=269501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=269501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}