{"id":269423,"date":"2019-07-06T07:05:00","date_gmt":"2019-07-06T05:05:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=269423"},"modified":"2019-07-05T12:45:47","modified_gmt":"2019-07-05T10:45:47","slug":"plavi-mozak-u-11-dimenzija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/07\/06\/plavi-mozak-u-11-dimenzija\/","title":{"rendered":"Plavi mozak u 11 dimenzija"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-269424 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/mozak.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"215\" \/>Nau\u010dnici procjenju da se u ljudskom mozgu nalazi nevjerovatnih 86 milijardi neurona, koji formiraju super-ogromnu \u0107elijsku mre\u017eu, prenosi <a href=\"https:\/\/www.sciencealert.com\/science-discovers-human-brain-works-up-to-11-dimensions\">Sajens alert.<\/a><\/p>\n<p>Grupa nau\u010dnika okupljenih oko projekta <a href=\"https:\/\/www.epfl.ch\/research\/domains\/bluebrain\/\">&#8220;Plavi mozak&#8221;<\/a> u Lozani dobila je rezultate koji jo\u0161 nikada nisu vi\u0111eni u svijetu neuronauke. Njima je po\u0161lo za rukom da prona\u0111e strukture u mozgu koje predstavljaju vi\u0161edimenzionalni svemir. Tokom studije, nau\u010dnici su koristili tehnike kompjuterskog modeliranja kako bi shvatili kako se ta\u010dno ljudske mo\u017edane \u0107elije mogu organizovati da bi izvr\u0161ile slo\u017eene zadatke.<\/p>\n<p>\u201cPostoji vi\u0161e desetina miliona objekata, \u010dak i u manjem dijelu mozga, kroz sedam dimenzija. U nekim smo mre\u017eama na\u0161li strukture i do 11 dimenzija\u201c, rekao je Henri Markram, neuronau\u010dnik i direktor projekta &#8220;plavi mozak&#8221; u Lozani.<\/p>\n<p>Iako oblici koji su trodimenzionalni imaju visinu, \u0161irinu i dubinu, objekti koje su stru\u010dnjaci otkrili u novoj studiji ne postoje u vi\u0161e od te tri dimenzije u stvarnom svijetu, ali matemati\u010dari tuma\u010de da mogu imati pet, \u0161est, sedam ili \u010dak do 11 dimenzija.<\/p>\n<p>Kori\u0161\u0107eni su i matemati\u010dki modeli algebarske topologije da bi nau\u010dnici shvatili strukture i multidimenzionalne geometrijske prostore u mo\u017edanim mre\u017eama. U studiji je navedeno da se strukture &#8220;formiraju u isto vrijeme kada su prepletene u savez, koji generi\u0161e preciznu geometrijsku strukturu&#8221;.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici tvrde da se svaki neuron unutar mozga mo\u017ee povezati sa susjednim i da onda formiraju objekat sa slo\u017eenim vezama. \u0160to se vi\u0161e neurona pridru\u017ei grupi, vi\u0161e se dimenzija dodaje objektu. Koriste\u0107i se algebarskom topologijom, nau\u010dnici su modelirali strukturu unutar virtuelnog mozga uz pomo\u0107 kompjutera. Onda su obavili eksperimente u stvarnom mo\u017edanom tkivu kako bi potvrdili rezultate. Po\u0161to su dodali stimulans u virtualno tkivo mozga, otkrili su da su se sastavile grupe progresivno vi\u0161ih dimenzija. Zatim su primijetili da je izme\u0111u ovih grupa bilo rupa ili \u0161upljina.<\/p>\n<p>Pojava visokodimenzionalnih \u0161upljina kada mozak obra\u0111uje informacije zna\u010di da neuroni u mre\u017ei reaguju na stimulanse na veoma organizovan na\u010din, ka\u017ee Ran Levi sa Univerziteta u Aberdinu, koji je radio na ovoj studiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici procjenju da se u ljudskom mozgu nalazi nevjerovatnih 86 milijardi neurona, koji formiraju super-ogromnu \u0107elijsku mre\u017eu, prenosi Sajens alert. Grupa nau\u010dnika okupljenih oko projekta &#8220;Plavi mozak&#8221; u Lozani dobila je rezultate koji jo\u0161 nikada nisu vi\u0111eni u svijetu neuronauke. Njima je po\u0161lo za rukom da prona\u0111e strukture u mozgu koje predstavljaju vi\u0161edimenzionalni svemir. Tokom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-269423","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=269423"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/269423\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=269423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=269423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=269423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}