{"id":268590,"date":"2019-06-23T06:09:46","date_gmt":"2019-06-23T04:09:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=268590"},"modified":"2019-06-23T06:09:46","modified_gmt":"2019-06-23T04:09:46","slug":"tako-je-biti-srbin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/06\/23\/tako-je-biti-srbin\/","title":{"rendered":"Tako je biti Srbin"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-230152 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/marinko_culic-300x217.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"217\" \/>Autor: Marinko \u010culi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Precizan, gotovo bi se moglo re\u0107i snajperski precizan odgovor stigao je na SDSS-ovo predizborno pitanje \u2018Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj?\u2019. Te\u0161ko, opasno. Za to postoje \u010ditavi naramci argumenata i primjera koji se prote\u017eu jo\u0161 iz vremena ratnih devedesetih, za \u0161to, uostalom, postoje i pravomo\u0107ne sudske presude i vode se tromi sudski procesi, iako ni jednog ni drugog nema koliko bi trebalo. Ali ono \u0161to jo\u0161 vi\u0161e konsternira je da se ovi najnoviji primjeri doga\u0111aju u ozra\u010dju evropskih izbora, \u0161est godina nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju i jo\u0161 tri puta toliko nakon zavr\u0161etka rata. U Rijeci \u2013 hej, u poslovi\u010dno tolerantnoj i otvorenoj Rijeci \u2013 umro je od prebijanja istaknuti srpski aktivist, a ni\u0161ta manje \u2018istaknut\u2019 je i njegov ubojica kojeg se sumnji\u010di za ratne zlo\u010dine u Bosni i Hercegovini, ali to, eto, nije bila prepreka da po\u010dini jo\u0161 jedan zlo\u010din u Hrvatskoj. Drugi je primjer, sre\u0107om bez smrtnih posljedica, nedavno prebijanje grupe sezonskih radnika \u2018krive\u2019 nacionalnosti u Supetru na Bra\u010du, na \u0161to su hrabro i ljudski reagirali samo mjesni vatrogasac, koji je zbog toga i sam dobio te\u0161ke batine od podivljalih pripadnika Torcide, te supetarska gradona\u010delnica koja je torcida\u0161ima bez imalo dvoumljenja oduzela novac namijenjen tamo\u0161njem nogometnom turniru. Tako je pokazala, ne prvi put, da se malim, ali simboli\u010dki sna\u017enim mjerama mo\u017ee reagirati na nacionalisti\u010dke ispade puno uvjerljivije nego saop\u0107enjima s Pantov\u010daka i Banskih dvora, gdje u ovakvim prilikama kao pla\u010dipizde \u017eale zbog incidenata i na tome sve stane.<\/p>\n<p>Jo\u0161 gore je s nedavnim rasisti\u010dkim i hu\u0161ka\u010dkim skupom protiv Roma u \u010cakovcu, koji su mjesne vlasti \u010dak i podr\u017eale, iako su me\u0111u sudionicima i organizatorima bili i notorni prousta\u0161ki fanatici. \u0160tovi\u0161e, oti\u0161lo se i preko ruba zakonski ka\u017enjivog, jer je u javnost pu\u0161teno da sedamdeset posto tamo\u0161njeg kriminala po\u010dine Romi, iako to nije izvu\u010deno ni iz kakve slu\u017ebene statistike nego iz nekakve ankete sfrfljane na bazi percepcije gra\u0111ana. Na prvi pogled, \u010dakove\u010dki rasisti\u010dki dernek nema veze s rije\u010dkim i bra\u010dkim slu\u010dajem jer ne pripada fajlu srbofobije, ali, ve\u0107 sam o tome pisao, ba\u0161 iz nje proizlazi. Svi rasizmi u Hrvatskoj, uklju\u010duju\u0107i uz ovaj antiromski i one protiv imigranata, seksualnih manjina, pa i protiv \u017didova, napajaju se iz jednog izvora, iz jedne zajedni\u010dke matrice. To je mr\u017enja prema Srbima. Tu le\u017ei srce hrvatskog \u0161ovinizma i tako je bilo u svim vremenima, uklju\u010duju\u0107i sada\u0161nje, a bojim se i budu\u0107e. Srbi su, tvrdi se, ti koji su Hrvatima napravili najve\u0107a zla u pro\u0161losti, \u0161to se nastavlja i danas, a onda se uhodanim krvo\u017eilnim putem ta mr\u017enja \u0161iri na ostale manjine. Na sve manjine osim, vidi vraga, na talijansku, iako su Talijani ve\u0107 po duljini oru\u017eane i okrutne okupacije dijelova Hrvatske morali napraviti, i jesu, najve\u0107e zlo\u010dine nad Hrvatima.<\/p>\n<p>Dakle, novi usta\u0161e u interpretaciji pro\u0161losti gaze istim stopama kao stari usta\u0161e. Ne\u0107u re\u0107i da je ovo jedini primjer u Evropi da fa\u0161isti pi\u0161u povijest Drugog svjetskog rata, jer ima toga i drugdje, ali ovaj je me\u0111u najupe\u010datljivijim. Dodu\u0161e, hrvatski fa\u0161isti to ne rade pod izravnim pokroviteljstvom slu\u017ebenih dr\u017eavnih vlasti, to one sebi ipak ne mogu dozvoliti, ali mogu ne\u0161to drugo. To je pokroviteljstvo nad navodno jedinom istinom o ratu 1991. \u2013 1995., i nije te\u0161ko zamisliti da tu nikakva skretanja s linije ne dolaze u obzir. Zapravo, ne treba ni zamisliti, doga\u0111a nam se pred o\u010dima. Nastavnik zagreba\u010dke Osnovne \u0161kole Matija Gubec dobio je ovih dana opomenu pred otkaz pod nakaradnim obrazlo\u017eenjem da je vra\u0107aju\u0107i \u0111ake s obavezne ekskurzije u Vukovaru koristio mobitel i tako zapostavio brigu nad djecom. A zapravo je \u010dovjek zaradio prijetnju otkazom jer je u mobitel ukucao dojmove iz Vukovara, zgroziv\u0161i se nad memorijalnim kodom ovih ekskurzija po kojem su sve zlo\u010dine u ratu 1991. \u2013 1995. po\u010dinili samo i jedino Srbi, a da su nevine \u017ertve bili samo i jedino Hrvati. Same \u0111a\u010dke ekskurzije u Vukovar ne problematizira, ali pita za\u0161to se djeci ne govori o tome tko je ubio Josipa Reihl-Kira (nakon \u010dega su srpski le\u0161evi po\u010deli plivati hrvatskim rijekama), za\u0161to se u detalje govori o ratnim zlo\u010dinima Vojislava Stanimirovi\u0107a iako nijedan nije dokazan, za\u0161to se, pobogu, napokon ne ka\u017ee cijela istina o tome \u0161to je Hrvatska vojska radila u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>Eh, za\u0161to. Pa zato, to je barem jasno, jer se rat devedesetih u Hrvatskoj i posebnom saborskom deklaracijom proglasio, \u0161to se hrvatske strane ti\u010de, \u010distim kao suza, a odmah zatim i zato da se prebijanja pa i ubijanja Srba koja gledamo ovih dana predstave kao ne\u0161to rubno i slu\u010dajno, a ne sistemski zadano. Naravno da to nije istina, a za tu neistinu postoji i jedan dubinski razlog. U ovih nepuna tri desetlje\u0107a samostalnosti Hrvatska se pokazala kao neuspje\u0161na dr\u017eava koja, s rijetkim izuzecima, nije u razvojnoj politici, kulturi, prosvjeti, vanjskoj politici\u2026 izgradila nikakav prepoznatljiv identitet. Kada se podvu\u010de crta, njen identitet se svodi samo na ono \u0161to je otpo\u010detka bio, a to je da su Hrvati ne-Srbi, a Hrvatska ne-Srbija (da se razumijemo, isto vrijedi i obratno). E taj identitetski projekt je zbilja uspio, i to toliko savr\u0161eno da su svi ostali projekti pali u drugi plan i u krajnjoj liniji postali suvi\u0161ni. Fasciniranost Hrvatske svojim nesrpstvom je tolika da je mogu\u0107e parodi\u010dno zamisliti najlu\u0111e rasplete. Kada bi se, recimo, Srbi odlu\u010dili kolektivno iseliti natrag prema Karpatima, ovakva Hrvatska bi izgubila smisao postojanja. Zato u jednako parodi\u010dnom scenariju nije te\u0161ko zamisliti da bi se onda i Hrvati iselili za njima.<\/p>\n<p>Sada ne\u0161to i o krivcima. O da, tu je svakako \u0161kolstvo, koje funkcionira kao utvrda nacional-konzervativizma i, vidjeli smo na primjeru zagreba\u010dkog nastavnika, rigidne netolerancije, a povremene me\u0111unarodne i doma\u0107e inicijative da se tu ne\u0161to promijeni ne daju prakti\u010dki nikakvog rezultata. Da, tu su i mediji, koji u boljem slu\u010daju reagiraju tek kada se me\u0111unacionalno nasilje dogodi, a u gorem ga i poti\u010du ili barem relativiziraju i podcjenjuju. Tu je i odgoj u obitelji, koju Crkva progla\u0161ava glavnom i svetom \u0107elijom bogoljubnog dru\u0161tva, ali ona glavinja u nikada ve\u0107oj krizi i gotovo se uru\u0161ava, izme\u0111u ostalog i zato \u0161to je jedno od rasadi\u0161ta me\u0111unacionalne isklju\u010divosti. Ipak, najve\u0107i krivci su ovda\u0161nje dr\u017eave, koje su glavni autoriteti u ex-yu regiji, pa da bi dokazale da je tako, donekle ograni\u010davaju i sankcioniraju me\u0111unacionalno nasilje. Treba se znati tko je gazda u ku\u0107i. Ali one, te dr\u017eave, istodobno toleriraju i stimuliraju me\u0111unacionalnu mr\u017enju, jer sasvim opravdano procjenjuju da su to temelji na kojima su nastale i na kojima egzistiraju. I eto, rje\u0161enje je nadohvat ruke, gotovo ga mo\u017ee\u0161 opipati, treba samo prodrmati i razmrviti te temelje da se stvari dovedu u red, ali alata kojim bi se to u\u010dinilo nema na vidiku, volje za tim jo\u0161 manje.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/tako-je-biti-srbin\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvati su toliko op\u010dinjeni svojim nesrpstvom da bi, kada bi nekim slu\u010dajem Srbi odlu\u010dili da se kolektivno isele natrag prema Karpatima, smjesta bio uga\u0161en smisao postojanja hrvatske dr\u017eave<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-268590","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/268590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=268590"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/268590\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=268590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=268590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=268590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}