![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/vagus-lutajuci-nerv.jpg\")
Zapaljenje le\u017ei u osnovi ve\u0107ine dana\u0161njih modernih bolesti. Zapaljenje je naj\u010de\u0161\u0107e reakcija organizma na stres. Dana\u0161nja medicina lije\u010di zapaljenje davanjem ljekova. Ali, sve je vi\u0161e dokaza da se ovo mo\u017ee posti\u0107i i stimulacijom nerva vagusa, pi\u0161e webtribune.rs.<\/p>\n
Vagus je poznat kao “lutaju\u0107i nerv” (naziv poti\u010de od latinske rije\u010di vagabond, koja je sli\u010dna na\u0161oj za lutalicu), jer ima mnogo grana koje polaze iz malog mozga i mo\u017edanog stabla, a zavr\u0161avaju se u srcu i skoro svim visceralnim organima.<\/p>\n
Njema\u010dki fiziolog Otto Loewi je otkrio 1921. da stimulacija vagusa dovodi do usporavanja sr\u010danog rada. Pri tome se osloba\u0111ala supstanca koja je identifikovana kao acetilholin (prvi otkriveni neurotransmiter).<\/p>\n
U studiji iz 2010. objavljene u Psychological Science opisano je kako je vagus deo sistema koji koordini\u0161e pozitivne emocije, fizi\u010dko zdravlje i pozitivne socijalne veze. U njemu je opisano kako se pozitivne emocije i dobra socijalna mre\u017ea povezuju sa dobrim zdravljem. Ova veza je ostvarena preko vagusa. Vagus je onaj nerv koji povezuje crijeva i mozak (“imam osje\u0107aj u \u017eelucu”).<\/p>\n
On donosi do mozga informacije iz unutra\u0161njih organa (oko 80-90% nervnih vlakana u njemu prenosi informacije “nagore”. Ali, on prenosi i reakciju na emotivne i psiholo\u0161ke stimuluse “nadolje”. Zavisno od vrste stimulusa, mo\u017ee nastati reakcija “odmori se i svari” u periodima sigurnosti i opu\u0161tenosti ili “bori se ili bje\u017ei”, kada se javlja opasna situacije.<\/p>\n
U jednom ispitivanju na mi\u0161evima nau\u010dnika iz \u0160vajcarske, nerv je presje\u010den tako da je prenosio samo signale do \u017eeluca, ali nije bilo preno\u0161enja signala nagore. Pokazalo se da su oni pamtili nau\u010deni osje\u0107aj straha (onaj koji kod nas naj\u010de\u0161\u0107e nastaje usled hroni\u010dnog psiholo\u0161kog stresa kakav su lo\u0161e radno mjesto, lo\u0161 brak, problemi sa djecom, nedostatak novca, itd).<\/p>\n
Tada je postalo jasno da se ovaj nedostatak u finkcionisanju vagusa mo\u017ee kompenzovati meditacijom, tehnikama disanja (poznate tri \u010detvorke), ali i jednostavnim mantrama.<\/p>\n
Ovo poslednje \u010desto koriste sportisti, da smanje nivo stresa (Nadal sa svojim karakteristi\u010dnim pokretima ili Novakovo duboko disanje prije servisa su tipi\u010dni primjeri). Ovo dovodi do stimulacije vagusa, sa smiruju\u0107im efektima. Danas znamo da je posljedica slabe vagusne aktivnosti poreme\u0107en odnos izme\u0111u neurotransmitera GABA (izaziva smirenost) i adrenalina (pove\u0107ava agresivnost).<\/p>\n
Ali, nedavno je u istra\u017eivanju jednog tima iz Holandije i SAD pokazano da stimulacija vagusa ima i efekte na smanjenje zapaljenja kod ljudi sa reumatodnim atritisom (reumatsko, autoimuno zapaljenje zglobova). Odavno je poznato da stimlacija vagusa u \u017eivotinja ima dobre efekte na suzbijanje zapaljenja. Ovo je prvi put da je efekat pokazan na ljudima, kori\u0161\u0107enjem malog implanta, koji je stimulisao vagus elektri\u010dnom strujom (sli\u010dno kao pejsmejker za srce).<\/p>\n
Ali, aprila 2018. se pojavio rad koji je pokazao da se isti efekat mo\u017ee posti\u0107i mnogo jednostavnije, pijenjem sode bikarbone. U njemu je ona davana kod bolesnika sa hroni\u010dnim oboljenjem bubrega da se suzbije acidoza (kiselost) organizma. U toku ispitivanja je pokazano da se je do\u0161lo do dramati\u010dnom smanjenja zapaljenja, sli\u010dnog onom kod stimulacije vagusa.<\/p>\n
Pokazalo se da je do\u0161lo do smanjenja zapaljenja kako u bubrezima, tako i u slezini, ali i u perifernoj krvi. Autori smatraju da je efekat posredovan smanjenjem kiselosti u \u017eelucu, \u0161to dovodi do stimulacije mezotelnih \u0107elija. One aktiviraju vagus, a on dovodi do suzbijanja M1 populacije makrofaga, uz aktivaciju M2 populacije.<\/p>\n
Naime, makrofagi (vrsta leukocita) postoje dva oblika (M1 koji stimuli\u0161u nastanak zapaljenja i M2 koji ga suzbijaju). U prilog ovom mehanizmu govori \u010dinjenica da inhibitori protonske pumpe (popularni antacidi za subijanje lu\u010denja \u017eelida\u010dne kiseline) pogor\u0161avaju autoimune bolesti. Hormon grelin, koji stimuli\u0161e nastanak kiseline, ima sli\u010dan efekat kao soda bikarbona (on se lu\u010di posle uzimanja obroka).<\/p>\n
Dakle, uzimanje 2 grama sode bikarbone (jednom dnevno ili vi\u0161e puta u toku dana) je efikasan lijek za autoimune bolesti (pisa\u0107u o karcinomu drugi put).Ponekad se soda bikarbona (soda je od sodijuma, natrijuma na engleskom) te\u0161ko podnosi, a dobra alternativa je kalijum bikarbonat (on se nalazi kao aditiv u raznim vrstama hrane, sa oznakom E501).<\/p>\n
Naravno, meditacija i vje\u017ebe disanja imaju sli\u010dan efekat, pa ih je najbolje kombinovati. (Izvor: webtribune.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U studiji iz 2010. objavljene u Psychological Science opisano je kako je vagus deo sistema koji koordini\u0161e pozitivne emocije, fizi\u010dko zdravlje i pozitivne socijalne veze<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-267901","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=267901"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267901\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=267901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=267901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=267901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}