![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ridja-kosa.jpg\")
Tek dva odsto populacije je ri\u0111okoso, a to je oko 140 miliona ljudi. Najvi\u0161e ih ima u \u0160kotskoj – \u010dak 13 odsto, a potom slijedi Irska sa 10 odsto. Ri\u0111okosi nisu samo zanimljivi obi\u010dnim ljudima zbog svoje pojave, nego su i predmet posebne nau\u010dne znati\u017eelje.<\/p>\n
Dok se ranije mislilo da samo jedan gen kontroli\u0161e da li \u0107e neko imati ri\u0111u kosu ili ne, nova studija je dala neka nova otkri\u0107a.<\/p>\n
U studiji koju opisuju kao najve\u0107u genetsku studiju o boji ljudske kose, nau\u010dnici sa Univerziteta u Edinburgu analizirali su DNK skoro 350.000 ljudi, porede\u0107i DNK ri\u0111okosih sa DNK ljudi koji imaju plavu, sme\u0111u i crnu kosu.<\/p>\n
Ranije su stru\u010dnjaci mislili da MC1R gen odre\u0111uje ho\u0107e li osoba biti ri\u0111okosa, me\u0111utim kada su uporedili DNK nau\u010dnici su utvrdili da postoji osam genetskih razlika izme\u0111u ri\u0111okosih i ostalih, koje ranije nisu primijetili.<\/p>\n
Te ranije studije su pokazale da ri\u0111okosi naslje\u0111uju dvije verzije MC1R gena, po jedan od biolo\u0161kih roditelja. Me\u0111utim, nema svako ko ima dvije verzije ovog gena automatski ri\u0111u kosu.<\/p>\n
Kada su pa\u017eljivije pogledali funkcije novootkrivenih genetskih varijacija, istra\u017eiva\u010di su do\u0161li do zaklju\u010dka da neki od njih mogu da odrede da li \u0107e gen MC1R biti uklju\u010den ili isklju\u010den.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, ovaj gen sam po sebi ne zna\u010di ni\u0161ta jer druge genetske varijacije odre\u0111uju ho\u0107e li on biti uklju\u010den i ho\u0107e li osoba imati “vatrenu” kosu.<\/p>\n
Osim ovog otkri\u0107a, nau\u010dnici su utvrdili i da je skoro 200 gena povezano sa plavom i sme\u0111om kosom. Jedno od neobi\u010dnijih otkri\u0107a je \u010dinjenica da mnoge od ovih genetskih razlika uti\u010du na teksturu prije nego na boju kose.<\/p>\n
Varijacija gena tako\u0111e dolazi u paketu i s ve\u0107im rizikom za odre\u0111ene bolesti, te je dobro poznata sklonost crvenokosih melanomu, najsmrtonosnijem obliku raka ko\u017ee. Ve\u0107i rizik od razvijanja raka postoji zbog tanje ko\u017ee i osjetljivosti na ultraljubi\u010dasto zra\u010denje, i to \u010dak dva i po puta vi\u0161e u odnosu na druge ljude.<\/p>\n
Otkrivena je i odre\u0111ena povezanost njih i Parkinsonove bolesti. U studiji s mi\u0161evima zapa\u017eeno je da glodavci koji imaju ovaj gen proizvode manje transmitera dopamina u regiji mozga odgovornoj za kretanje. Zato je vjerovatnije da \u0107e izazvati o\u0161te\u0107enje nervnih \u0107elija koje proizvode dopamin.<\/p>\n
Parkinsonova bolest se javlja kad te \u0107elije po\u010dnu odumirati, \u0161to dovodi do nedostatka dopamina. Istra\u017eivanje bi mo\u017eda moglo ukazati na smjer novog na\u010dina lije\u010denja od Parkinsonove bolesti. Iako su neki odbacili zaklju\u010dke studije, jer je ista ra\u0111ena samo na mi\u0161evima, vjerovatno \u0107e se raditi dalja istra\u017eivanja. Tako \u0107e se dodatno provjeriti veza izme\u0111u nedostatka dopamina, ri\u0111okosih ljudi i Parkinsonove bolesti.<\/p>\n
Ono \u0161to je zanimljivo jeste da crvenokosi ne sive kad sijede. Umjesto toga, crveni pigment du\u017ee se zadr\u017eava u kosi, a kad kona\u010dno izblijedi, vlasi ne postaju sive, nego prelaze u srebrnoroze nijanse.<\/p>\n
Zanimljivo je i da ri\u0111okosi imaju manje vlasi od svih drugih boja: oko 90.000, u pore\u0111enju sa 110.000 kod plavokosih i 140.000 vlasi koliko imaju brinete. Pa ipak, crvena je vlas deblja, pa se \u010desto \u010dini kako crvenokosi imaju dosta kose.<\/p>\n
ZANIMLJIVOSTI<\/p>\n
*Ri\u0111u kosu u kombinaciji sa plavim o\u010dima ima samo jedan odsto svjetske populacije. To je najrje\u0111a kombinacija na svijetu.<\/p>\n
*Zbog MC1R gena prilikom operacije ri\u0111okosim ljudima je potrebno oko 20 odsto vi\u0161e anestezije nego ljudima sa drugom bojom kose.<\/p>\n
*Njihovo tijelo br\u017ee mijenja temperaturu i zato su osjetljiviji na toplotne promjene.<\/p>\n
*Hitler je iz nekog suludog razloga zabranjivao brakove izme\u0111u ri\u0111okosih ljudi.<\/p>\n
*Crvenokosi mnogo bolje podnose ljutu hranu od ostalih.<\/p>\n
*Grci su smatrali da ri\u0111okosi ljudi kad umru postaju vampiri.<\/p>\n
*U srednjem vijeku crvenokose \u017eene su \u010desto spaljivane kao vje\u0161tice.<\/p>\n
*Lilit je mesopotamijski \u017eenski demon no\u0107i koji uzima oblik crvenokose \u017eene i sa mu\u0161karcima ima odnos dok oni spavaju. Spominju je i kao prvu Adamovu \u017eenu, koja je iza\u0161la iz raja.<\/p>\n
*U Rimu su robovi s takvom kosom bili skuplji jer su bili rijetki.<\/p>\n
*Oni sami stvaraju vitamin D u svom tijelu, stoga im nije potrebno mnogo svjetla.<\/p>\n
*Crveni gen u njihovoj kosi je toliko jak da se prili\u010dno te\u0161ko odstranjuje pri farbanju u neku drugu boju.<\/p>\n
*Ri\u0111okosi imaju osjetljivije zube.<\/p>\n
nezavisne.com <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tek dva odsto populacije je ri\u0111okoso, a to je oko 140 miliona ljudi. Najvi\u0161e ih ima u \u0160kotskoj – \u010dak 13 odsto, a potom slijedi Irska sa 10 odsto. Ri\u0111okosi nisu samo zanimljivi obi\u010dnim ljudima zbog svoje pojave, nego su i predmet posebne nau\u010dne znati\u017eelje. Dok se ranije mislilo da samo jedan gen kontroli\u0161e da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-267684","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267684","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=267684"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267684\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=267684"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=267684"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=267684"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}