{"id":267671,"date":"2019-06-08T22:05:49","date_gmt":"2019-06-08T20:05:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=267671"},"modified":"2019-06-08T22:05:49","modified_gmt":"2019-06-08T20:05:49","slug":"strucnjaci-u-srbiji-podijeljeni-oko-izgradnje-mhe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/06\/08\/strucnjaci-u-srbiji-podijeljeni-oko-izgradnje-mhe\/","title":{"rendered":"Stru\u010dnjaci u Srbiji podijeljeni oko izgradnje mHE"},"content":{"rendered":"<div id=\"attachment_266339\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignright\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-266339\" class=\"size-medium wp-image-266339\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/Bukovica-prptest-300x144.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"144\" \/><p id=\"caption-attachment-266339\" class=\"wp-caption-text\">Foto: Svetlana Mandi\u0107, Vijesti<\/p><\/div>\n<p>Na simpozijumu &#8220;Uticaj malih hidroelektrana na \u017eivotnu sredinu u Srbiji&#8221; prvi put su zagovornici gradnje mini hidroelektrana (MHE) i oni koji su protiv podizanja tih postrojenja su\u010delili mi\u0161ljenja o tome da li su one Srbiji potrebne. Na skupu je ukazano na \u0161tetu koju MHE nanose \u017eivotnoj sredini, posebno u za\u0161ti\u0107enim prirodnim podru\u010djima, ali i na obavezu Srbije da pove\u0107a proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i postepeno se odrekne fosilnih goriva, prenosi euraktiv.rs.<\/p>\n<p>U\u010desnici skupa odr\u017eanog 6. juna u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, ocijenili su da je izgradnja MHE u Srbiji mogu\u0107a pod uslovom da stru\u010dnjaci propi\u0161u kriterijume za gradnju po ugledu na evropske zemlje, kojima se moraju po\u0161tovati standardi za\u0161tite \u017eivotne sredine. Ujedno su, me\u0111utim, ukazali i na minimalni doprinos MHE u proizvodnji energije.<\/p>\n<p>Profesorka Gra\u0111evinskog fakulteta u Beogradu Svetlana Stevovi\u0107 je rekla da je voda resurs od op\u0161teg interesa i da niko nema pravo da je zaga\u0111uje.<\/p>\n<p>&#8220;Moramo da se razvijamo na odr\u017eiv na\u010din, vode\u0107i ra\u010duna o za\u0161titi okoline. Nauka nudi re\u0161enja, treba formirati tim eksperata koji \u0107e prona\u0107i najoptimalnija re\u0161enja za gradnju MHE i kori\u0161\u0107enje hidropotencijala&#8221;, rekla je Stevovi\u0107.<\/p>\n<p>Ekspertski tim, prema njenim rije\u010dima, treba da \u010dine stru\u010dnjaci tehni\u010dke, ekonomske, finansijske, energetske, ekolo\u0161ke, kulturno-istorijske, politi\u010dke i regulatorne struke.<\/p>\n<p>In\u017eenjer Veljko Dimtrijevi\u0107 je rekao je da mHE ne treba graditi u za\u0161ti\u0107enim zonama, zonama nacionalnih parkova, parkovima prirode i izvori\u0161tima vodosnabdijevanja.<\/p>\n<p>Profesor Ma\u0161inskg fakulteta u Kraljevu Vladan Karamarkovi\u0107 je rekao da mnogo zemalja Evrope gradi MHE. Austrija ih je, na primjer, 2014. godine imala skoro 2.500, a planira izgradnju novih, a oko 90 odsto njih su derivacionog tipa, kada se voda uvodi u cjevotokove.<\/p>\n<p>Prema rije\u010dima profesora Ma\u0161inskog fakulteta u Beogradu Ivana Bo\u017ei\u0107a, mHE je mogu\u0107e graditi tako \u0161to bi se izna\u0161la kompromisna rje\u0161enja.<\/p>\n<p>&#8220;Predla\u017eem da se za svaku reku odredi garantovani permanentni protok vode i kupovinu instrumenta za o\u010ditavanje koji ko\u0161ta oko 2.000 evra, \u0161to nije veliki tro\u0161ak i Vlada Srbije to mo\u017ee da plati&#8221;, rekao je Bo\u017ei\u0107.<\/p>\n<p>Nedopustivo je, kako je rekao, da projektovanje i tehni\u010dka kontrola mHE bude u nadle\u017enosti investitora.<\/p>\n<p>\u010clan Akademije in\u017eenjerskih nauka Branislav Djor\u0111evi\u0107 je rekao da u procjeni koliko su po\u017eeljne mHE treba uzeti u obzir \u010dinjenicu da se vi\u0161e energije utro\u0161i na njenu gradnju nego \u0161to je sama proizvede.<\/p>\n<p>Dekan \u0160umarskog fakulteta u Beogradu Ratko Risti\u0107 je istakao da mHE derivacionog tipa dovode do fragmentacije stani\u0161ta, uni\u0161tavanja biolo\u0161ke raznovrsnosti, poreme\u0107aja re\u017eima podzemnih voda, isu\u0161ivanja vla\u017enih stani\u0161ta, a ako se grade u zoni naselja i do poreme\u0107aja tradicionalnog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n<p>To su, kako je dodao, pokazala istra\u017eivanje 46 od 100 MHE u Srbiji, koje je, kako je rekao, uradio sa svojim timom.<\/p>\n<p>Gradnja mHE derivacionog tipa, ukoliko se ostvari u punom obimu, od planiranih 856 objekata, mo\u017ee donijeti Srbiji samo dva do tri odsto potrebne energije na godi\u0161njem nivou, ali \u0107e to zna\u010diti da smo stavili u cevi vi\u0161e od 2.200 kilometara vodotokova u najostljivijim eko sistemima brdsko-planinskih podru\u010dja&#8221;, rekao je dekan \u0160umarskog fakulteta.<\/p>\n<p>Kako je ukazao, od koncepta izgradnje mHE, nakon vi\u0161egodi\u0161njih negativnih iskustava, odustaju i zemlje poput Kine ili Rumunije.<\/p>\n<p>Ministar za\u0161tite \u017eivotne sredine Goran Trivan je rekao da je energetski doprinos mini hidroelektrana energetskom sistemu Srbije gotovo nikakav, \u0161teta koju \u010dine je velika, a njihovu gradnju treba dozvoliti samo van za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja i po svjetskim standardima.<\/p>\n<p>Dodao je i da bi dr\u017eava trebalo da razmisli da li joj je potreban ba\u0161 derivacioni tip mini hidroelektrana ili bi mogle da se grade neke druge vrste kao \u0161to su pribranske koje bi, kako je naveo, bile korisne u pojedinim djelovima Srbije, <a href=\"https:\/\/www.euractiv.rs\/odrzivi-razvoj\/13870-strunjaci-podeljeni-oko-izgradnje-mini-hidroelektrana-\">prenosi euraktiv.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na simpozijumu &#8220;Uticaj malih hidroelektrana na \u017eivotnu sredinu u Srbiji&#8221; prvi put su zagovornici gradnje mini hidroelektrana (MHE) i oni koji su protiv podizanja tih postrojenja su\u010delili mi\u0161ljenja o tome da li su one Srbiji potrebne. Na skupu je ukazano na \u0161tetu koju MHE nanose \u017eivotnoj sredini, posebno u za\u0161ti\u0107enim prirodnim podru\u010djima, ali i na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":266339,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-267671","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=267671"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267671\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/266339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=267671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=267671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=267671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}