![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/facebook-300x224.png\")
Po\u0161tovani gospodine Vuk\u010devi\u0107u,<\/p>\nPo\u0161tovani gospodine Vuk\u010devi\u0107u,<\/p>\n
na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore[1]<\/sup><\/a> prijavila se aktuelna predsjednica Vrhovnog suda, gospo\u0111a Vesna Medenica<\/strong>, a na javne oglase za izbor predsjednika Osnovnog suda u Baru, Podgorici, Kotoru, Ro\u017eajama i Plavu[2]<\/sup><\/a> prijave su podnijeli, pored ostalih, i aktuelni predsjednici tih sudova, gospoda Goran \u0160\u0107epanovi\u0107<\/strong>, Zoran Radovi\u0107, Branko Vu\u010dkovi\u0107, Zahit Cami\u0107 i Hilmija Sujkovi\u0107. Svi pomenuti su najmanje dva puta bili birani na funkcije predsjednika sudova kojima trenutno predsjedavaju, a gospoda Cami\u0107 i Vu\u010dkovi\u0107 su te funkcije obavljali u \u010dak pet i sedam mandata.<\/strong><\/p>\n Amandmanom na \u010dlan 124 Ustava Crne Gore<\/strong>, koji je 31. jula 2013. godine stupio na snagu, propisano je: \u201dIsto lice mo\u017ee biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najvi\u0161e dva puta<\/strong>.\u201d[3]<\/sup><\/a> Izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama<\/strong>, koje su stupile na snagu 1.1.2016. godine, propisano je \u201dIsto lice mo\u017ee biti birano za predsjednika istog suda najvi\u0161e dva puta<\/strong>\u201d (\u010dl. 42, st. 1).<\/p>\n Sudski savjet je ju\u010de, 30.maja 2019, zaklju\u010dio da su kandidature predsjednika sudova koji su ve\u0107 dva ili vi\u0161e puta obavljali du\u017enost validne<\/strong>, i da bi primjena pomenute odredbe u odnosu na njih zna\u010dila povratnu primjenu zakona koja je Ustavom zabranjena (\u010dl. 147). Mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e isto tuma\u010denje biti primjenjeno i na kandidaturu dosada\u0161nje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, koja je ve\u0107 dva puta bila birana na tu funkciju.<\/p>\n Protivimo se takvom tuma\u010denju Ustava Crne Gore i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama<\/strong>. Smatramo da ovdje nema mjesta primjeni pravila o zabrani retroaktivnosti jer povratnog dejstva zakona u ovom slu\u010daju nema. Prema stavovima Ustavnog suda Crne Gore<\/strong> \u201dodredba zakona ima povratno dejstvo kada se odnosi na prava i pravne odnose koji su stvoreni i okon\u010dani ranije, prije njegovogstupanja na snagu<\/strong>\u201d.[4]<\/sup><\/a>Izmjene Ustava iz 2013. godine i novi Zakon o Sudskom savjetu i sudijama iz 2016. godine ne primjenjuju se na prava i pravne odnose koji su nastali prije njihovog dono\u0161enja.<\/p>\n Podsje\u0107amo da je gospo\u0111a Medenica prvi put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore 19.12.2007. godine. Taj njen prvi mandat trajao je preko \u0161est i po godina[5]<\/sup><\/a>, sve dok nije ponovo, drugi put, izabrana na istu funkciju 26.07.2014. godine. Konkurs, povodom koga vam se obra\u0107amo, raspisan je zato \u0161to joj uskoro isti\u010de drugi, petogodi\u0161nji, mandat.<\/p>\n Izbor gospo\u0111e Medenice po tre\u0107i put na funkciju predsjednice Vrhovnog suda bi predstavljao grubo kr\u0161enje \u010dlana 124, stav 5 Ustava Crne Gore. Jo\u0161 za trajanja njenog prvog mandata na mjestu predsjednice Vrhovnog suda, ustavotvorac je usvojio ovu odredbu koja eksplicitno zabranjuje da jedna ista osoba bude birana za predsjednika Vrhovnog suda vi\u0161e od dva puta.<\/p>\n \u010clan 124 stav 5 Ustava glasi: \u201cIsto lice mo\u017ee biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najvi\u0161e dva puta\u201d, i nije ga mogu\u0107e tuma\u010diti tako da neko lice, uklju\u010duju\u0107i gospo\u0111u Medenicu, mo\u017ee i tre\u0107i put da bude izabrano za predsjednika toga suda. Konkretno, gospo\u0111a Medenica je ve\u0107 dva puta <\/strong>birana<\/strong>na funkciju predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore. \u010cinjenica da su je dva puta (2007. i 2014.) na tu funkciju birala dva razli\u010dita organa, prvi put Skup\u0161tina Crne Gore, a drugi put Sudski savjet, apsolutno nije od zna\u010daja za primjenu ove ustavne odredbe. Za Ustav je relevantna \u010dinjenica da je isto lice<\/strong> ve\u0107 dva puta birano na istu funkciju predsjednika Vrhovnog suda. Da nije tako, ustavotvorac bi kvalifikovao izbor tako da kao relevantan uzme, na primjer, samo izbor od strane Sudskog savjeta (\u201dSudski savjet mo\u017ee isto lice izabrati za predsjednika Vrhovnog suda najvi\u0161e dva puta\u201d) ili samo onaj izbor posle odre\u0111ene vremenske odrednice, npr. 2013. godine. Ali to ustavotvorac nije u\u010dinio<\/strong> i samim tim je uskratio prostor za bilo kakve manipulacije kojima bi se istom licu, koje je ve\u0107 dva puta birano, na bilo koji na\u010din omogu\u0107io i tre\u0107i mandat na tako va\u017enoj funkciji kakva je predsjednik Vrhovnog suda. <\/strong><\/p>\n Tako\u0111e, ne manje va\u017eno, u ovom slu\u010daju je isklju\u010dena analogija sa slu\u010dajem osporavanog tre\u0107eg mandata prvog predsjednika dr\u017eave Crne Gore, Filipa Vujanovi\u0107a<\/strong>. Ustavna odredba je u njegovom slu\u010daju propisivala da \u201dIsto lice ne mo\u017ee vi\u0161e od dva puta biti predsjednik Crne Gore\u201d i Ustavni sud je zaklju\u010dio da je on u prvom mandatu bio predsjednik jednog drugog entiteta, Republike Crne Gore, tada u dr\u017eavnoj zajednici sa Srbijom, a ne samostalne Crne Gore.[6]<\/sup><\/a> S druge strane, gospo\u0111a Medenica je i prvi i drugi put birana u istoj dr\u017eavi<\/em> Crnoj Gori i to za predsjednicu jednog istog Vrhovnog suda Crne Gore<\/em>, koji se u me\u0111uvremenu ni na koji na\u010din nije mijenjao.<\/p>\n Tuma\u010denje da se radi o novom pravilu, koje treba primjenjivati tako da izbori na funkcije predsjednika sudova prije njegovog stupanja na snagu nisu postojali, nije opravdano, imaju\u0107i u vidu i zna\u010denje i cilj pravila o kome govorimo. Ne radi se o povratnom dejstvu Ustava, tj.zakona<\/strong>, jer se pravilo primjenjuje na izbore posle 2013. i 2016. godine, dakle, ubudu\u0107e, i odnosi se na kriterijume za obavljanje odgovorne javne du\u017enosti u op\u0161tem interesu, a ne na ostvarenje nekog ste\u010denog ili ljudskog prava. Predsjednici sudova se biraju po propisima i pravilima koji va\u017ee u vrijeme postupka izbora<\/strong>.[7]<\/sup><\/a>U konkretnom slu\u010daju pravila i uslovi izbora propisani su znatno prije pokretanja postupka izbora, prije \u0161est godina, odnosno prije \u010detiri godine.<\/p>\n Ako se u tom postupku prethodni mandati, kao jedan od uslova za izbor, ne bi ra\u010dunali, onda se ni ostali uslovi ostvareni prije izmjena Ustava i dono\u0161enja Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, tako\u0111e ne mogu ra\u010dunati<\/strong>. Tako se ne bi mogle ra\u010dunati ni prethodno ste\u010dene godine radnog iskustva, pa kandidatkinja i kandidati u tom smislu ne bi ni ispunjavali uslove za izbor. U protivnom, Sudski savjet bi pokazao da uzima u obzir samo one prethodno ostvarene uslove i \u010dinjenice koje kandidatkinji i kandidatima idu u korist, dok ostale zanemaruje s izgovorom da se radi o retroaktivnoj primjeni propisa.<\/p>\n Zabrana retroaktivnosti \u0161titi ste\u010dena prava, odnosno ljudska prava i slobode<\/strong>. U tom smislu, primjenom ustavnog ograni\u010denja da isto lice ne mo\u017ee vi\u0161e od dva puta biti birano za predsjednika Vrhovnog suda, ne dira se u neko ste\u010deno ili ljudsko pravo gospo\u0111e Medenice i ostalih pomenutih kandidata za predsjednike sudova. Venecijanska ko<\/strong>misija<\/strong> je ve\u0107 objasnila da pojedina\u010dni interes javnih funkcionera na ponovni izbor nije ljudsko pravo<\/strong>.[8]<\/sup><\/a> I Ustavni sud Crne Gore<\/strong> je utvrdio da se \u201dpravo na stabilnost zaposlenja<\/strong> s aspekta odredbe \u010dlana 6 Konvencije (MOR, prim. aut.<\/em>), po svojoj prirodi ne mo\u017ee smatrati individualnim (ljudskim) pravom koje bi, samo za sebe, imalo kvalitet ste\u010denog prava koje pripada pojedincu<\/strong> i koje bi skladno tome, po prirodi stvari bilo za\u0161ti\u0107eno i u razdobljima promjene zakonskih re\u017eima.\u201d[9]<\/sup><\/a>U ovom kontekstu je va\u017ena i praksa Ustavnog suda Republike Slovenije<\/strong> po kojoj \u201dsu\u017eenje ili ukidanje ve\u0107 ostvarenih prava ne zna\u010di povratno dejstvo zakona kada se uvedena mjera odnosi na vrijeme nakon njegovog stupanja na snagu\u201d, dok \u201dsamo smanjenje ili oduzimanje prava za vrijeme prije stupanja na snagu zakona zna\u010di pravu retroaktivnost\u201d.[10]<\/sup><\/a> Ovdje je va\u017eno primijetiti da se gospo\u0111i Medenici i drugim predsjednicima sudova koji su birani dva ili vi\u0161e puta ne dira u mandat i prava koja su ostvarili prije izmjena Ustava i zakona i ni na koji na\u010din im se ne smanjuju ili oduzmaju prava koja su stekli po ranijim propisima<\/em>. Zbog toga je apsurdno govoriti o retroaktivnoj primjeni propisa<\/strong>.<\/strong><\/p>\n \u0160to se ti\u010de svrhe odredbe (ratio legis<\/em>) da isto lice ne mo\u017ee biti birano za predsjednika istog suda vi\u0161e od dva puta, treba imati u vidu da je pravilo o sprje\u010davanju da ista lica vi\u0161e godina obavljaju iste javne funkcije zna\u010dajna demokratska tekovina<\/strong>. Ograni\u010davanje broja mandata predsjednicima dr\u017eava slu\u017ei \u201dda bi se sprije\u010dile neprimjerene koncentracije li\u010dne mo\u0107i\u201d, prema shvatanju Venecijanske komisije.[11]<\/sup><\/a> Svako odustajanje od ovog ograni\u010denja, za Venecijansku komisiju predstavlja \u201dkorak unazad u smislu demokratskih dostignu\u0107a\u201d.[12]<\/sup><\/a> Prema tome, radi se o pravilu koje predstavlja demokratski iskorak u op\u0161tem interesu, dok, kako je gore istaknuto, pravo na reizbor dr\u017eavnih funkcionera nije apsolutno za\u0161ti\u0107eno ljudsko pravo<\/strong>.<\/strong>\u0160tavi\u0161e, ako bi se dozvolio tre\u0107i mandat gospo\u0111i Medenici i drugim predsjednicima, radilo bi se o o\u010digledno nezakonitom povla\u0111ivanju njima, tj.diskriminaciji svih ostalih na koje bi se Ustav i zakon ubudu\u0107e adekvatno primjenjivali. U slu\u010daju gospo\u0111e Medenice, i ostalih predsjednika sudova koji su ve\u0107 dva puta birani na tu funkciju, nema ugro\u017eavanja njihovog ljudskog prava da budu predsjednici sudova, jer takvo pravo ne postoji.<\/strong> Njihovo pravo na rad, pravo da obavljaju osnovnu, sudijsku profesiju, ni na koji na\u010din nije ugro\u017eeno zabranom da ponovo budu izabrani na predsjedni\u010dke funkcije.<\/p>\n U odnosu na kandidate za izbor za predsjednike sudova, ako su birani na funkciju istih sudova dva puta, a svi postoje\u0107i predsjednici sudova koje smo pomenuli – jesu, ta \u010dinjenica ih diskvalifikuje od ponovnog izbora. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama ne govori o tome da ne mogu obavljati \u201dvi\u0161e od dva puna mandata\u201d, ve\u0107 da ne mogu vi\u0161e od dva puta biti \u201dbirani\u201d na tu funkciju. Sudski savjet je od 2008. po\u010deo da \u201dbira\u201d predsjednike sudova, i sve pomenute je Sudski savjet prethodno i izabrao na te funkcije, tako da se u ovom slu\u010daju radi i o istom organu koji ih je birao. Kona\u010dno, usvajanje stava da novo ra\u010dunanje istorije izbora predsjednika sudova zavisi od organa koji ih bira ili kriterijuma po kojima se biraju, omogu\u0107ilo bi vje\u010dni opstanak na funkcijama dr\u017eavnim funkcionerima zahvaljuju\u0107i neznatnim promjenama u proceduri izbora. I to bi bila, jednostavno re\u010deno, prevara op\u0161teg interesa.<\/strong><\/p>\n Po\u0161tovani predsjedni\u010de i \u010dlanice i \u010dlanovi Sudskog savjeta, radi vladavine prava i po\u0161tovanja Ustava i zakona Crne Gore apelujemo na Va\u0161 profesionalni i ljudski dignitet i integritet da se usprotivite ambicijama kandidovanih predsjednika sudova da protivpravno nastave da predsjedavaju sudovima kojima su predsjedavali najmanje deset godina, a gospoda Cami\u0107 i Vu\u010dkovi\u0107 \u010dak dvadeset \u0161est i trideset godina. <\/strong><\/p>\n Podsje\u0107amo i da je prethodni predsjednik dr\u017eave, gospodin Filip Vujanovi\u0107, u sli\u010dnoj pravnoj situaciji u januaru 2014.godine sprije\u010dio uzastopni, tre\u0107i izbor pojedinih \u010dlanova Tu\u017eila\u010dkog savjeta, koji je zakon u me\u0111uvremenu zabranio, pa je tako uspje\u0161no odbranio zakonom propisani javni interes.[13]<\/sup><\/a><\/p>\n O\u010dekujemo da ovaj zadatak dostojanstveno obavite, uzimaju\u0107i za prioritet op\u0161ti interes za\u0161tite ustavnosti i zakonitosti, kao i za\u0161titu ugleda i integriteta crnogorskog sudstva, umjesto privatnih interesa. Pomislite i na to kakve bi posljedice ovakvi ponovni izbori suprotni Ustavu i zakonu mogli imati na povjerenje gra\u0111ana u sudstvo, vladavinu prava i spremnost dr\u017eavnih institucija kao \u0161to su Sudski savjet, Vrhovni sud i drugi sudovi da po\u0161tuju Ustav i zakone.<\/p>\n S po\u0161tovanjem,<\/p>\n Nevladine organizacije:<\/p>\n Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/p>\n Mre\u017ea za afirmaciju nevladinog sektora MANS, advokat Veselin Radulovi\u0107, pravni zastupnik<\/p>\n Institut alternativa, Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora<\/p>\n Crnogorski komitet pravnika za za\u0161titu ljudskih prava, advokat Velija Muri\u0107, izvr\u0161ni direktor<\/p>\n ANIMA \u2013 Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje, Ervina Dabi\u017einovi\u0107, koordinatorka<\/p>\n Adamas, Katarina Bo\u0161kovi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/p>\n Centar za gra\u0111anske slobode, Boris Mari\u0107, direktor<\/p>\n Udru\u017eenje za za\u0161titu i promociju prava gra\u0111anina, Budislav Mini\u0107, izvr\u0161ni pravozastupnik<\/p>\n Media centar, Goran \u0110urovi\u0107, direktor<\/p>\n Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarevi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/p>\n Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novakovi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/p>\n <\/a><\/p>\n [1] Javni oglas broj 01-2491\/19-32 od 7.5.2019: https:\/\/sudovi.me\/sscg\/saopstenja-za-javnost\/javni-oglas-6439<\/a><\/p>\n [2]<\/a> Javni oglas broj 01-8180\/18-3 od 24.12.2018: http:\/\/sudovi.me\/sscg\/saopstenja-za-javnost\/javni-oglas-6238<\/a><\/p>\n [3]<\/a> Ustav Crne Gore (“Sl. list CG”, br. 1\/2007 i 38\/2013), \u010dl. 124, st. 5.<\/p>\n [4]<\/a>Odluka Ustavnog suda U-I br. 1\/15, 2016.<\/p>\n [5]<\/a> Pretpostavljamo da je prvi mandat trajao toliko dugo zato \u0161toUstav Crne Gore od 2007. nije posebno propisao trajanje mandata predsjednika Vrhovnog suda, iako je propisao da se \u201dpredsjednik suda bira na mandat od pet godina\u201d (\u010dl. 125, st. 2).<\/p>\n [6]<\/a> Odluka Ustavnog suda Crne Gore, kojom se odbija \u017ealba izjavljena na Rje\u0161enje Dr\u017eavne izborne komisije, br. 84\/2 od 13. februara 2013, 15.2.2013 (http:\/\/ustavnisud.me\/slike\/ustavnisud\/Odluka%20U-VI%20br%20%202-13%20-%20odbija%20se.pdf<\/a>). U ovom slu\u010daju Ustavni sud nije ni pomenuo pravilo o zabrani retroaktivnosti.<\/p>\n [7]<\/a> U Crnoj Gori je mogu\u0107e i da jedni kriterijumi za izbor va\u017ee napo\u010detku postupka izbora, a drugi na kraju.Ustavni sud Crne Gore je potvrdio ustavnost i takvog zakona.Vidi odluku Ustavnog suda U-I br. 1\/15, 2016.godine o neprihvatanju inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe \u010dl. 123, st. 2 Zakona o visokom obrazovanju (Sl. list CG, br. 44\/14 i 47\/14)<\/p>\n [8]<\/a>Izvje\u0161taj Venecijanske komisije o ograni\u010davanju mandata predsjednicima dr\u017eava: Dio I – predsjednici (Report on term-limits: Part I – Presidents<\/em>), European Commission for Democracy through Law (Venice Commission), usvojen na 114. plenarnoj sesiji, 17.3.2018, ta\u010dka81.<\/p>\n [9]<\/a>U-I br. 10\/09, 24. decembar 2009.<\/p>\n [10]<\/a> \u201dZna\u010daj Ustavnog suda Republike Slovenije pri ostvarivanju vladavine prava\u201d, doc. dr Etelka Korpi\u010d-Horvat, zbornik radova \u201eUloga Ustavnog suda u izgradnji vladavine prava\u201c, Ustavni sud Crne Gore, Milo\u010der 2015. godine<\/p>\n [11]<\/a>Izvje\u0161taj Venecijanske komisije o ograni\u010davanju mandata predsjednicima dr\u017eava: Dio I – predsjednici (Report on term-limits: Part I – Presidents<\/em>), European Commission for Democracy through Law (Venice Commission), usvojen na 114. plenarnoj sesiji, 17.3.2018, st. 126 (https:\/\/www.venice.coe.int\/webforms\/documents\/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2018)010-e<\/a>).<\/p>\n [12]<\/a>Isto, st. 124 (https:\/\/www.venice.coe.int\/webforms\/documents\/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2018)010-e<\/a>).<\/p>\n